Pčelarski sektor najspremniji za EU

Jeftin med iz Kine i Argentine neće ugroziti domaću proizvodnju

Nakon prošle godine, koja je za pčelare bila gotovo katastrofalna zbog duge zime i sušnog proljeća i ljeta, ni ova godina ne ispunjava očekivanja proizvođača meda i pčelinjih proizvoda. Analizirajući dosadašnje rezultate u pčelinjacima na području Slavonije i Baranje, predsjednik Saveza pčelara Osječko-baranjske županije Zvonimir Pajnić napominje da je uljana repica različito medila, ovisno o lokaciji, uz zaključak da nije bilo obilja.

Posljedica toga je i što se pčelinje zajednice na uljanoj repici nisu razvile na razinu koja omogućuje velik unos meda u najznačajnijoj pčelinjoj paši u nas – na bagremu. A potom je u cvatu bagrema došlo loše vrijeme.

“Bagrem je na našem području medio samo tri dana, nakon kojih su vremenske neprilike onemogućile rad pčela. Za to vrijeme u košnicama su vage pokazale unos desetak kilograma meda. Za usporedbu, u dobrim godinama na bagremu se izvrca i do 30 kilograma meda po zajednici. Čak su i kod selećih pčelara izostali očekivani rezultati. Primjerice, na Bilogori, kamo dio naših pčelara seli svoje košnice, bagrem je medio samo dan duže nego kod nas, što je nedovoljno za ozbiljniju proizvodnju meda. Problem je što nakon bagrema pčele praktično nisu imale nikakve paše te su za hranu uzimale med iz košnica, tako da su vage mnogih pčelara bilježile minus – pad težine. Sada su, dakle, sve nade pčelara kojima je prioritetna proizvodnja meda usmjerene prema lipi i suncokretu, kao važnim pašama, eventualno zlatošipki, koje je puno u Baranji, na područjima uz Kopački rit, te prema kestenu, na koji odlaze seleći pčelari”, kaže Pajnić.

Šume lipe posebice ima na područjima kod Iloka i Šarengrada i tamo je već smješten velik broj košnica selećih pčelara, dok oni koji odlaze na kesten uglavnom sele pčele na područje oko Hrvatske Kostajnice.

S obzirom na vremenske uvjete, koji do sada nisu bili naklonjeni pčelarima, utješan je podatak da su cijene meda ipak zadovoljavajuće. Primjerice, kilogram meda od bagrema na tržnicama, dakle kod samih pčelara, stoji od 40 do 50 kuna, a gotovo i nema meda ispod 35 kuna za kilogram.

Cijene meda su, napominje Pajnić, znatno više u usporedbi s vremenom od prije nekoliko godina, kada je kilogram meda stajao kao kilogram šećera. No cijene meda u Hrvatskoj još su uvijek niže nego u zemljama okruženja, uključujući Srbiju i BiH.

Ulazak Hrvatske u Europsku uniju domaćim pčelarima ne bi trebao donijeti neke promjene, kaže Martin Kranjec, predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza. Zakonski akti pčelarima jamče da će svoje proizvode i dalje moći prodavati na kućnom pragu, na hrvatskim i potpuno jednako na tržnicama gradova u Europskoj uniji.

U pregovorima s EU izborili smo se da pčelarska vozila, kategorija kakva u EU ne postoji, u Hrvatskoj i dalje postoji te da je za ta vozila subvencionirana registracija i osiguranje.

Kranjec napominje da eventualna pojava određenih količina jeftinog meda iz Kine i Argentine na tržištu ne bi trebala ugroziti domaću proizvodnju jer su građani prilično dobro educirani o kvaliteti domaćeg meda. “Naši kupci dobro znaju što kupuju. To su dugoročni odnosi pčelara i konzumenata”, zaključuje Kranjec.

Martin Kranjec napominje da pčelari potpuno spremni ulaze u EU. “Upravo završavamo i posljednji pravilnik koji se odnosi na nacionalni pčelarski program, koji je dobio zeleno svjetlo iz EU. Riječ je o tome da su potpore pčelarstvu do sada bile isključivo iz državnog proračuna, a ubuduće će polovina potpora dolaziti iz EU. Riječ je o pravilniku koji se donosi na tri godine, ‘vrijednom’ 54 milijuna kuna, odnosno 18 milijuna kuna za svaku godinu”, kaže Kranjec. (Glas Slavonije)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *