Ružica Gelo: EU donosi stabilnost i sigurnost poslovanja

Ulaskom Hrvatske u EU oni koji su već uspješni dobivaju okvir unutar kojega mogu biti još uspješniji, a poteškoće se mogu očekivati kod onih tvrtki koje već imaju probleme u svom poslovanju, kaže Ružica Gelo, direktorica Centra za EU Hrvatske gospodarske komore

Bez obzira na članstvo Hrvatska i dalje ima prostora za vođenje svojih nacionalnih politika i ostvarenje nacionalnih interesa, ističe Gelo te dodaje kako uspješnost Hrvatske kao članice Europske unije primarno ovisi o nama samima.

Kada je osnovan Centar za EU pri Hrvatskoj gospodarskoj komori te koje su osnovne smjernice vašeg djelovanja?
Prije godinu dana, Hrvatska gospodarska komora je, pripremajući se za članstvo u Europskoj uniji osnovala tri nova centra: Centar za investicije, Centar za inovacije, poduzetništvo i tehnološki razvoj te Centar za EU.

Najznačajnija aktivnost Centra za EU vezana je uz korištenje pretpristupnih te strukturnih fondova i Kohezijskog fonda EU. Stoga Centar sudjeluje u procesu programiranja EU fondova kao poveznica između poslovnog sektora i administracije. Ovaj proces je ključna faza za korištenje EU fondova jer se tijekom njega definiraju prioriteti i korisnici koji će biti financirani iz njihovih sredstava.

Pri Centru za EU formirana je i Zajednica poslovnih savjetnika koji pružaju usluge pri izradi projekata i prijavi na natječaje za EU fondove. Osim toga, Centar prati i ostale politike EU, sagledava njihov utjecaj na hrvatsko gospodarstvo te zastupa interesa hrvatskih tvrtki u tijelima EU koristeći infrastrukturu nacionalnih i europskih udruženja čiji je HGK član.

Koje je aktivnosti Hrvatska gospodarska komora provodila u proteklom periodu s ciljem pružanja pomoći hrvatskim tvrtkama i gospodarstvu u nastojanjima da se što kvalitetnije pripremimo za nastup na jedinstvenom europskom tržištu?
Hrvatska gospodarska komora je kroz mrežu svojih županijskih komora organizirala brojne edukacije na temu promjena koje donosi članstvo RH u EU. HGK je izradila i Vodič kroz promjene u vanjskoj trgovini nakon pristupanja naše zemlje Europskoj uniji u kojem je dan prikaz ovih promjena.

Uz to, HGK je i jedinstvena kontaktna točka za usluge koja će danom ulaska RH u EU postati dijelom europske mreže kontaktnih točaka, a ima zadaću pružateljima usluga omogućiti obavljanje svih potrebnih postupaka koji se odnose na obavljanje uslužnih djelatnosti elektroničkim putem te pružiti relevantne informacije o pružanju usluga.

Europska unija je praktički već hrvatska stvarnost. Kako gledate na članstvo Hrvatske u EU odnosno koje bi koristi naša zemlja trebala imati od pristupanja, a koje su potencijalne opasnosti?
Jedna od prednosti svakako je sudjelovanje na jedinstvenom tržištu Europske unije. Prednosti u trgovanju robama uglavnom se ogledaju u pojednostavljenim procedurama izvoza (bez certifikata i pratećih dokumenata), što izvoz čini bitno lakšim i jeftinijim.

Međutim, iste se promjene događaju i na uvoznoj strani tako da se može očekivati i povećani konkurentski pritisak na domaćem tržištu. Za prehrambenu industriju, koja je jedna od najsnažnijih hrvatskih industrija, rizik je veći jer dolazi do ukidanja carina pri uvozu iz EU, a one su za pojedine prehrambene proizvode još uvijek visoke, te promjene u režimu izvoza na tržište zemalja CEFTA-e koje je najznačajnije izvozno tržište za hrvatske prehrambene proizvode.

Pružatelji usluga s registriranim sjedištem poslovanja u Hrvatskoj mogu pružati svoje usluge na cijelom Europskom gospodarskom prostoru, pod jednakim uvjetima kao i drugi pružatelji usluga, bez obveze ponovne registracije poslovnog nastana.

Isto tako, Hrvatska će članstvom u EU imati pristup EU strukturnim fondovima i Kohezijskom fondu, što značajno može povećati investicijski potencijal u RH. Ovo znači osjetno povećanje iznosa raspoloživih sredstava. Naime, Hrvatskoj je do sada na raspolaganju bilo oko 150 milijuna eura godišnje, a samo u prvih šest mjeseci članstva bit će nam dostupno 450 milijuna eura, a potom preko milijardu eura godišnje.

Osim toga, značajnoj se proširuju i mogućnosti financiranja. Pretpristupni fondovi bili su primarno usmjereni na institucije i stvaranje administrativnih kapaciteta za članstvo. Strukturni fondovi i Kohezijski fondovi su znatno dostupniji poduzetničkom sektoru, posebice malim i srednjim poduzećima.

Ulaskom u EU Hrvatska izlazi iz Sporazuma o slobodnoj trgovini u središnjoj Europi (CEFTA). Što će to konkretno značiti za hrvatske tvrtke, poglavito iz područja prehrambene industrije i poljoprivrede?
Situacija je različita od države do države i od proizvoda do proizvoda. Međutim, generalno se može reći da u slučaju industrijskih proizvoda ne dolazi do značajnijih promjena osim u slučaju izvoza u Srbiju, Kosovo i Moldovu.

Pri izvozu jednog dijela industrijskih proizvoda u Srbiju situacija se mijenja samo u prvih šest mjeseci članstva, a potom od 1. siječnja 2014. godine carine se ponovno ukidaju.

Situacija je drugačija pri izvozu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda kod kojih može doći do povećanja carina pogotovo pri izvozu na tržište Bosne i Hercegovine koje je naše najznačajnije izvozno tržište za prehrambene proizvode.

Međutim, u tijeku su pregovori oko izmjena Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europske komisije i BiH i naša su očekivanja da će koncesije koje je Hrvatska do sada imala biti ugrađene u izmjene Sporazuma.

Koliki je ukupni izvoz Hrvatske na tržišta CEFTA-e te koje će grupe proizvoda naročito biti pogođene zbog povećanja carina?
Ukupni hrvatski izvoz prehrambenih proizvoda na tržište CEFTA-e iznosio je nešto više od 700 milijuna američkih dolara. Zbog izlaska Hrvatske iz CEFTA-e najviše pogođeni mogu biti mliječni, mesni i konditorski proizvodi te cigarete.

Govori se da bi hrvatska prehrambena industrija, kao posljedica gubitka povlaštenih trgovinskih uvjeta sa zemljama CEFTA-e, mogla ostati bez 4000 radnih mjesta. Mislite li da je to realno?
Izlaskom Hrvatske iz CEFTA-e Hrvatska će sasvim sigurno izgubiti dio povlastica. Koliki će biti njihov obujam ovisi o rezultatima pregovora koji se vode između Europske komisije i zemalja članica CEFTA-e. Mislim da je brojka o kojoj govorite precijenjena i da će eventualni gubitci radnih mjesta biti neusporedivo manji.

Hoće li se obistiniti predviđanja o selidbi proizvodnje u BiH i druge zemlje te je li to dugoročno isplativo za tvrtke koje se odluče na takav potez?
Pojedine naše tvrtke već su prisutne u regiji. Njihov izlazak na vanjska tržišta je nužan i neizbježan kako bi nastavile svoj razvoj i rast. Prilikom procjene o izmještanju proizvodnje u pojedine zemlje regije tvrtke će sasvim sigurno u obzir uzeti i dinamiku približavanja ovih zemalja Europskoj uniji.

Što zemlje iz regije budu brže napredovale ka članstvu u EU, ovi razlozi će imati manji utjecaj. Isto tako, nije carinska politika jedini faktor na temelju kojeg pojedine tvrtke donose odluku o seljenju proizvodnje nego će se u obzir uzimati i ostali uvjeti proizvodnje na tom tržištu.

Europska komisija vodi pregovore sa zemljama CEFTA-e oko posebnog trgovinskog režima nakon ulaska Hrvatske u EU. Ima li nekih pomaka u tim pregovorima te što biste mogli izdvojiti kao benefit za hrvatske izvoznike ostvaren u dosadašnjem tijeku pregovora?
Nije uobičajeno komentirati pregovore dok oni traju. Pričekajmo njihovo okončanje pa ćemo onda biti u situaciji nešto više reći.

Kakve su vaše procjene za budućnost? Hoće li se ovaj udar na hrvatsku proizvodnju manifestirati u početku članstva naše zemlje u Uniji te možemo li očekivati stabilniju situaciju u godinama koje dolaze?
U pravilu oni koji su već uspješni dobivaju okvir unutar kojega mogu biti još uspješniji. Poteškoće se, zbog rasta konkurentskog pritiska na domaćem tržištu, mogu očekivati kod onih tvrtki koje već imaju probleme u svom poslovanju.

Ulaskom u Europsku uniju stvara se okvir stabilnosti i sigurnosti koji doprinosi gospodarskom oporavku. Međutim, bez obzira na članstvo Hrvatska i dalje ima prostora za vođenje svojih nacionalnih politika i ostvarenje nacionalnih interesa. Zbog toga uspješnost Hrvatske kao članice Europske unije primarno ovisi o nama samima.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *