Analiza: Konzum zapravo spašava Mercator

Konzum je prošlu godinu završio s 205 milijuna kuna dobiti, a Mercator-H s 465 milijuna kuna gubitka. I Mercator Grupa, za razliku od Agrokora, iskazala je gotovo 105 milijuna eura gubitka, pokazuje analiza magazina Banka posvećena Agrokorovom preuzimanju Mercatora

Nakon što je 14. lipnja 2013. potpisan kupoprodajni ugovor između Agrokora i Mercatora, kojim se definiralo da Agrokor preuzima 53 posto vlasničkog udjela za 120 eura po dionici, ili 240 milijuna eura, u idućih godinu dana trebala bi uslijediti i javna ponuda za preuzimanje Mercatora.

Sveukupna će transakcija iznositi 452 milijuna eura i financirat će se isključivo putem dokapitalizacije Agrokora – financijske institucije poput Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Blackstonea i One Equity Partners preuzet će 30 posto Agrokorova vlasničkog kapitala.

Nakon ove kupoprodaje slijedi refinanciranje Mercatorova duga, dokapitalizacija Agrokora, javna ponuda za preuzimanje i dozvole antimonopolskih agencija. Kao kruna kupoprodaje i posebnih sporazuma o suradnji zaživjet će Adria Retail potkraj 2014. godine.

Time bi završila balkanska saga o preuzimanju Mercatora, za koju se manje-više od početka priče znalo da je Agrokor glavni i jedini realni kupac uz sadašnju “sitnu” korekciju od 50 posto manje vrijednosti za dionicu u odnosu na prvu ponudu.

Ako se gleda skupinu u kojoj se nalaze Agrokor i Mercator, potrošački sektor i transporti, onda će spajanjem Agrokora i Mercatora ova grupacija u svom sektoru izbiti na prvo mjesto, a trenutno su u tom sektoru Agrokor na petom mjestu, a Mercator Grupa na osmom prema podacima poslovanja za 2011.

Pretpostavimo li da su i najveći konkurentni u 2012. poslovali na sličnim razinama kao u u 2011., onda će Agrokor-Mercator sa zajedničkih 6,8 milijardi eura ostvarene prodaje u 2012. prestići poljski Jeronimo Martins sa 6,1 milijardom eura u 2011. te češki Agrofert s 4,8 milijardi eura ostvarene prodaje.

Kako se čini, Agrokor i Mercator zajedno bili bi najveći trgovac ne samo u regiji već u srednjoj Europi. Motiv Agrokora za kupnju Mercatora ovime postaje još jasniji.

Procjene JP Morgana
JP Morgan predstavio je i zajednički tržišni potencijal Agrokora i Mercatora, koji bi prema njegovoj procjeni trebao iznositi 51,3 milijarde kuna ostvarenog prihoda od prodaje, EBITDA marža iznosila bi 6,9 posto ili 3,5 milijarde kuna i nešto je manja od Agrokorove, jer Mercator lošije posluje, a neto dug /EBITDA trebao bi se kretati na 4,0x, kakav trenutno ima Agrokor Grupa.

Cijela bi grupacija zapošljavala impozantan broj djelatnika, čak 60.000. JP Morgan vjerojatno procjenjuje ovaj pokazatelj sukladno najavama o procesu provedbe restrukturiranja kreditnog duga Mercatora, na čemu trenutno radi postojeća Mercatorova Uprava.

Cilj restrukturiranja je prolongacija i saniranje dugova i njihovo restrukturiranje iz kratkoročnog oblika financiranja u dugoročni, čija bi posljedica za godinu dana morala biti neto dug/EBITDA 4,0x, a ne trenutnih 10,5x ili u brojkama prekrupnih više od milijarde eura duga.

Što je Agrokor kupio?
Za razliku od koncerna Agrokor, Mercator Grupi prihodi od prodaje u 2012. stagniraju na 2,87 milijardi eura, odnosno padaju 1,2 posto. Iskazano je 104,6 milijuna eura gubitka, od čega slovenski dio Grupe bilježi najviše, 77,6 milijuna eura minusa.

Više od 75 milijuna eura odnosi se na otpisivanje vrijednosti nekretnina, vrijednosti udjela u drugim tvrtkama te nematerijalne imovine. Profitabilnost poslovanja u prošloj godini u daljnjem je padu, EBITDA pada 33 posto, na 108,7 milijuna eura, i daje EBITDA maržu na razini grupe od samo 3,8 posto.

Uspoređujući rezultate poslovanja u 2012. Konzum je nesporno znatno veći od Mercatora u Hrvatskoj. U 2012. ostvario je 12,2 milijarde kuna prihoda od prodaje, a Mercator Hrvatska 2,4 milijarde kuna ili 418 posto manje od Konzuma.

Unatoč krizi i lošim makroekonomskim pokazateljima, Konzum zadržava prodaju na istoj razini kao i u 2011., odnosno bilježi lagani rast od 0,31 posto, dok Mercator gubi na prodaji 9,38 posto, što nije malo.

Konzumova se snaga očituje u veličini EBITDA-e koja iznosi 9,54 posto, dok Mercator Hrvatska ostvaruje negativnu EBITDA-u od čak minus 12,01 posto i tu leži ključ problema poslovanja Mercatora i njegove vrijednosti. Ovaj pokazatelj zorno prikazuje da Mercatoru hitno treba nova vizija, strategija poslovanja uz dubinsko restrukturiranje kako bi se stvorila nova vrijednost.

Konzum je prošlu godinu završio s 205 milijuna kuna dobit, dok Mercator tone u još dublje dubine gubitaka i godinu završava s 465 milijuna kuna minusa.

Konzumova ukupna aktiva od 10,5 milijardi kuna veća je 222 posto ili gotovo 3x od Mercatorove ukupne aktive. Konzum gotovo nema kreditnih obveza, dok je Mercator uspješno prikupio 1,1 milijardu kuna, što mu opterećuje poslovni rezultata s golemih 83 milijuna financijskih rashoda.

Što se tiče operativnog ciklusa, Konzum i Mercator su kompatibilni i po obrtu zaliha, u prosjeku ih obrću u roku 40 dana. Konzum je znatno jači po broju trgovina, a po knjigovodstvenoj vrijednosti građevinskih objekata vrlo sličan Mercatoru, što govori da ipak ima znatno pametniju i promišljeniju politiku ulaganja u građevinske objekte nego Mercator.

Konzum zapošljava 12.000 ljudi, što je 293 posto više nego Mercator, a Konzumovi su radnici produktivniji  jer svaki ostvari milijun kuna prihoda, a djelatnik Mercatora 776.000 kuna ili 32 posto manje od Konzumova radnika.

Što možemo očekivati?
Kako je i planirano prilikom Agrokorove predzadnje ponude, Mercator će preuzeti Konzumove trgovine u Srbiji i  Crnoj Gori te zadržati ime u Sloveniji, dok će Konzum preuzeti Mercatorovo poslovanje u Hrvatskoj i BiH. Kada Agrokor sve dobro posloži, moguć je IPO za tri ili četiri godine na londonskoj ili njujorškoj burzi, a nije nemoguće očekivati izlazak na tursko ili rusko tržište. (Banka.hr)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *