Gospodarsko-socijalna slika Hrvatske: Život na kredit

U pet godina krize građani su drastično smanjili potrošnju na luksuzna dobra, dok se njihovo zaduživanje za egzistencijalne potrebe usporedo s time sve više povećava

S početkom recesijske krize u Republici Hrvatskoj, osim negativnih makroekonomskih kretanja koja se očituju kroz rast nezaposlenosti, pad gospodarske aktivnosti i smanjenje ukupnih prihoda kućanstava, stanovništvo se suočava i s velikim problemom prekomjerne zaduženosti.

Naime, prije nastupa recesijske krize, a i za njeno vrijeme, banke su provodile ekspanzivnu politiku kreditiranja čime su građanima omogućile da se zaduže, odnosno osiguraju financijska sredstva s kojima su kratkoročno živjeli iznad svojih realnih mogućnosti.

Stoga je kod velikog broja kućanstava došlo do smanjenja ukupnih prihoda što se negativno odrazilo na njihovu sposobnost otplaćivanja postojećih kredita te sklapanja novih kreditnih ugovora, kao i na sam odabir određenih pojavnih oblika kredita koji slikovito ocrtavaju pad životnog standarda građana od početka recesijske krize pa sve do danas.

NAMJENA KREDITA
Sa svrhom praćenja kretanja pojavnih oblika i visine zaduženosti stanovništva, promatrani su iznosi danih kredita banaka sektoru domaćinstva krajem obračunskih razdoblja u intervalu od 2008. godine, koja označava početak gospodarske krize, pa do sredine 2012. godine, izračunati su relativni udjeli (postoci) različitih vrsta kredita u ukupnoj masi kredita stanovništva te je praćeno njihovo kretanje u navedenom vremenskom razdoblju.

Tablica 1. prikazuje postotne udjele različitih vrsta u ukupnoj masi kredita stanovništva, dok se tablica 2. odnosi na postotne promjene pojedinih stavki za uzastopna razdoblja u promatranom vremenskom razdoblju, izračunate pomoću verižnih indeksa, i postotne razlike u usporedbi s baznom 2008. godinom (početak negativnih gospodarskih trendova), izračunate pomoću baznih indeksa.

Najveće postotne udjele u ukupnoj masi kredita stanovništva zauzimali su stambeni krediti i ostali krediti stanovništvu s više od 40% u svim godinama promatranja, dok krediti za kupnju automobila zauzimaju znatno niže postotke s rasponom od 7,66% u 2008. do 3,01% u 2012. godini.

Još manje relativne udjele zauzimaju krediti po kreditnim karticama s rasponom od 4,39% u prvoj godini promatranja pa sve do 3,13% u zadnjoj.

Najmanji postoci izračunati su kod hipotekarnih kredita s nešto manje od 3% u svim godinama promatranja.

Može se zaključiti da stanovništvo najviše uzima kredite prilikom kupnje vlastitog stambenog prostora, zatim u svrhu pokrivanja različitih financijskih dugovanja preko nenamjenskih kredita pri čemu je minus po tekućim računima najčešće korišten način pokrivanja povišenih financijskih izdataka.

Navedeno nam potvrđuje već spomenuti visoki postotni udio ostalih kredita stanovništvu u kojima je najznačajnija stavka minus po tekućim računima kao vrlo često korišten oblik kreditiranja građana.

U približno istom postotku se kreću stambeni krediti, što ukazuje na sklonost građana Republike Hrvatske ulaganju u nekretnine, a time i potencijalni udar na standard građana planiranim uvođenjem poreza na nekretnine.

Mali postotni udio kredita po kreditnim karticama i kredita za kupnju automobila pokazatelji su smanjene potrošnje na tzv. luksuzne proizvode u usporedbi s potrošnjom na proizvode koji pokrivaju nužne, egzistencijalne potrebe preko nenamjenskih kredita.

Nenamjenski krediti se najčešće uzimaju u svrhu zatvaranja dugova po kreditnim karticama, minusa po tekućim računima, plaćanja dugo neplaćenih režija, vraćanja dugova prijateljima, rođacima i sl.

POSUĐENA EGZISTENCIJA
Najveće postotne promjene u 2012. u usporedbi s 2008. godinom pokazale su se u kategoriji kredita za kupnju automobila i to s padom od velikih 60,26%, zatim kod kredita po kreditnim karticama koji su smanjeni za 27,74%, dok je istodobno u segmentu stambenih kredita zabilježen rast od 13,83%.

Manje, pozitivne postotne razlike, uspoređujući 2012. s 2008. godinom, pokazale su se kod hipotekarnih kredita, a najmanje kod ostalih kredita stanovništvu, što je više nego očit pokazatelj konstantne visoke zaduženosti građana nenamjenskim kreditima koja bilježi blagi rast, ali se značajno ne mijenja tijekom vremena.

Velike negativne promjene kod kredita za kupnju automobila i kredita po kreditnim karticama pokazatelj su siromašenja hrvatskih građana od početka gospodarske krize. Unatoč tome što stambeni krediti u 2012. bilježe pad od 0,15% u odnosu na 2011., za cijelo razdoblje promatranja (2008. – 2012.) ovaj je segment ipak porastao za nemalih 13,83%.

Ukupno kreditiranje stanovništva lani je zabilježilo blagi pad od 0,43% u odnosu na 2011. godinu kao posljedica povećanog pesimističnog potrošačkog raspoloženja, ali je u konačnici ukupno kreditiranje stanovništva u prošloj godini raslo za 1,26% u usporedbi s 2008. što je, pak, jasan pokazatelj povećane financijske opterećenosti građana uz ostale negativne učinke recesijske krize kao što su povećana nezaposlenost, pad plaća, rast cijena, pad kvalitete života te općenito izostanak zadovoljavanja potreba koje nisu samo egzistencijalne prirode.

Usprkos velikom postotnom padu u kategorijama kredita za kupnju automobila i kredita po kreditnim karticama, zabilježen je rast ukupnih kredita stanovništva za cijelo razdoblje promatranja.

Razlozi za ovakvo kretanje mogu se očitati u tome što stavke koje pokazuju rast, poput stambenih kredita (s izuzetkom 2012. u odnosu na 2011. kada je ostvaren blagi pad) i ostalih kredita stanovništvu, zauzimaju velike relativne udjele s više od 40% u ukupnoj masi kredita.

Najavljene promjene vezane za ograničenje minusa po tekućim računima neće utjecati na visinu zaduženosti zato što će građani, uz izostanak rasta mase plaća te sve veći rast troškova života, biti prisiljeni uzimati nove potrošačke kredite kako bi zatvorili postojeće minuse.

S obzirom da se obje kategorije kreditiranja ubrajaju u ostale kredite stanovništvu to neće bitno utjecati čak ni na samu strukturu kreditiranja stanovništva.

Unatoč tome što su kamate na minuse po tekućim računima veće u odnosu na ostale vrste kreditiranja, oni su za većinu građana najdostupniji, dok potrošački krediti uz nešto niže kamatne stope obračunavaju i ostale instrumente osiguranja kredita, što u konačnici rezultira približno istim troškovima posuđivanja, ali uz manju dostupnost za mnoge građane.

Uz kretanje i strukturu zaduženosti građana od strane poslovnih banaka, sve složeniju gospodarsko-socijalnu sliku Hrvatske ocrtavaju i Finini izvještaji o broju blokiranih građana i iznosu njihova duga zbog neizvršenih osnova za plaćanje.

Prema tim podacima, od siječnja 2012. do ožujka 2013., broj blokiranih građana porastao je za 44.330 (21%), dok se njihov dug popeo na visokih 18,75 milijardi kuna, što je za promatrano razdoblje porast za čak 5,55 milijardi kuna ili 42%.

U uvjetima izostanka gospodarskog rasta i nastavka provođenja makroekonomskog modela štednje teško možemo očekivati da će se u skorije vrijeme značajno smanjiti ukupna zaduženost građana koja je prema zadnjim podacima u ožujku 2013. dosegla golemih 129,4 milijardi kuna.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *