HGK o zabrani uvoza hrvatskih proizvoda na tržište BiH

Sustav sigurnosti hrane u Republici Hrvatskoj je na visokoj europskoj razini, a cjelokupna proizvodnja se obavlja u objektima u kojima ni na koji način nije dovedena u pitanje zdravstvena ispravnost proizvoda, priopćeno je iz Hrvatske gospodarske komore.

U priopćenju se ističe kako je najveći broj naših objekata usklađen s najvišim EU standardima (825), no neki imaju privremeno odobrenje za rad. Vrlo zahtjevan proces usklađivanja s EU standardima je u RH započeo 2007. godine kada je napravljena prva kategorizacija objekata da bi s 3. travnjem 2008. bilo 359 sukladnih objekata i 603 nesukladna (većinom s manjim strukturnim nedostacima).

Uz naporan rad subjekata u poslovanju hranom i hrvatske veterinarske administracije te uz enormna financijska ulaganja danas je u RH ostalo samo 90 odobrenih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla s privremenim odobrenjem za rad.

Za sve njih se očekuje da će do 2015. biti potpuno usklađeni s najvišim EU standardima. Do tada je stavljanje njihovih proizvoda ograničeno na tržište RH, ali ne i na tržišta drugih zemalja članica.

Iz nekih od tih objekata se do 1. srpnja 2013. izvozilo u Bosnu i Hercegovinu sukladno posebnom sporazumu. Tim sporazumom se prije svega išlo na ruku bh. proizvođačima jer uglavnom njihovi objekti ne zadovoljavaju EU standarde koji su već poodavno uvjet za uvoz u RH (osim nekih za proizvodnju proizvoda ribarstva). Ulaskom RH u EU taj je sporazum prestao važiti, pa BiH zabranjuje uvoz iz navedenih objekata.

U HGK smatraju da se ovdje ne radi o zaštiti bh. potrošača jer su proizvodi i dalje zdravstveno ispravni kao što su bili dok je sporazum bio na snazi. Također se ne radi o zaštiti njihovih proizvođača jer se radi o relativno malom broju objekata.

Radi li se tu o dobivanju poena za određene unutrašnjo-političke svrhe ili skretanju pažnje s činjenice da je najveći dio BIH proizvođača ulazak RH u EU dočekalo potpuno nespreman, između ostalog i zbog (ne)rada upravo BIH veterinarske administracije koja provodi ovu zabranu, teško je reći, komentiraju iz Komore.

“Činjenica je da se umjesto jednostavnog rješavanja u duhu dobrosusjedskih odnosa jednostavno prevlada nastali pravni vakuum, iskorištena je pravna formalnost (prestanak važenja spomenutog sporazuma zbog ulaska RH u EU) da se provodi diskriminacija hrvatskih proizvoda. Ta diskriminacija se očituje u činjenici da se jedino za RH proizvode na tržištu BIH traži da budu u skladu s najvišim EU standardima dok se to ne traži za ostale proizvode koji se plasiraju na to tržište (iz BIH, Srbije, Crne Gore, Makedonije)”, pojašnjava se.

Plasirano opravdanje kako je iste standarde RH nametnula za proizvode iz BIH ne stoji. Nametnula ih je EU i na način da ne diskriminira nikog (svi oni koji robu stavljaju na EU tržište moraju zadovoljavati iste standarde pa tako ni proizvodi iz navedenih 90 HR objekata ne mogu na zajedničko EU tržište).

Ako su točni napisi nekih dnevnih listova i portala da je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH objavilo popis hrvatskih tvrtki kojima je do daljnjega uvedena zabrana uvoza proizvoda na bosanskohercegovačko tržište, onda je neprihvatljiv i način rada kojim se navedene zabrane provode jer se na navedenom popisu navode tvrtke koje više ne postoje, tvrtke koje su promijenile ime, a nalaze se na listi odobrenih EU objekta, tvrtke čija proizvodnja niti ne iziskuje EU odobreni broj pa ga one niti nemaju itd.

“Sve ovo dovodi u zabludu i BiH i RH javnost i uzrokuje gospodarske štete s obje strane granice. Iskreno se nadamo da će vlasti BIH prestati sa ovakvom diskriminacijom hrvatskih proizvođača i duhu dobrosusjedskih odnosa, zajedno s veterinarskim vlastima RH, pronaći obostrano zadovoljavajuće rješenje kako za plasiranje robe hrvatskih proizvođača na BIH tržište tako za rješavanje formalnosti kako bi BIH proizvođači zadovoljili uvjete i mogli početi s izvozom na tržište EU”, zaključuje se u priopćenju HGK.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *