Hrvati prema standardu na dnu, ali s kruhom skupljim nego u Britaniji i Nizozemskoj

Cijene kruha i žitarica u Hrvatskoj približile su se europskom prosjeku, iako Hrvati spadaju u najsiromašnije građane među 28 članica EU. U usporedbi s 11 bivših komunističkih država srednje i jugoistočne Europe, koje su danas u EU, kruh i žitarice skuplji su samo u Sloveniji.

Čak i znatno bogatiji građani Velike Britanije i Nizozemske kupuju tu osnovnu hranu po nižim cijenama nego oni u Hrvatskoj, prema podacima Eurostata za 2013. godinu, piše Novi list.

Slično je s ostalim prehrambenim proizvodima, bezalkoholnim pićima, mesom, mlijekom, sirom i jajima. Cijene tih proizvoda u Hrvatskoj, ako se uključe i alkoholna pića, kreću se od 75 do 103 posto od europskog prosjeka.

Hrana i bezalkoholna pića najskuplji su u Danskoj, gdje iznose 143 posto od europskog prosjeka, a najjeftiniji su u Poljskoj (61 posto). U Hrvatskoj su cijene hrane na razini od 92 posto prosjeka.

Istina je da su i hrvatske plaće – u bruto i neto iznosima, eurskim ili dolarskim – najveće među 11 novih članica EU, nakon Slovenije. To ne znači da hrvatski građani imaju najveći životni standard nakon Slovenije.

Prema iznosu BDP-a po stanovniku, sve srednjoeuropske države pretekle su Hrvatsku, kojoj su prije 20 godina gledale u leđa. Od naših građana danas su bogatiji građani svih 28 članica EU, osim Rumunjske i Bugarske.

Osim toga, razina cijena u istočnom dijelu EU, od Estonije do Bugarske, niža je nego u Hrvatskoj, što znači da građani istočnog dijela EU za niže plaće i mirovine mogu kupiti više nego Hrvati.

To se najslikovitije vidi iz podataka o kretanju aktualne osobne potrošnje po stanovniku (AIC), koju Eurostat izražava u standardu kupovne moći (PPS), odnosno s pretpostavkom da u svim članicama EU postoje ista novčana jedinica i ista razina cijena.

Budući da Hrvatska već pet godina ne može izaći iz krize, njezina potrošnja po stanovniku je pala na 59 posto europskog prosjeka. Hrvati su prema osobnoj potrošnji treći od začelja ljestvice. U EU troše najmanje, nakon Rumunjske (48) i Bugarske (49). (Novi list)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *