Naznake oporavka trgovine na malo tek u 2014. godini

Ulazak Hrvatske u EU mogao bi biti pozitivan signal poduzetnicima u srednjem roku, što bi moglo potaknuti nove investicije i utjecati na povoljniju klimu u gospodarskom okruženju

Hrvatska trgovina na malo konvergira standardima Europske unije u pogledu maloprodajnih formata i koncepata upravljanja, no s druge strane još uvijek značajno zaostaje za prosjekom EU-a u pogledu ostvarenog prometa.

Naime, Hrvatska je u 2010. godini, prema podacima Eurostata, imala 48 posto manji promet u trgovini na malo od prosjeka EU-27. Od Hrvatske su po tom parametru slabije bile samo Rumunjska, Bugarska, Litva, Latvija, Mađarska i Poljska. Jasno je, pritom, da se niže bruto plaće i niža potrošnja odražavaju na niži promet u trgovini na malo u Hrvatskoj. Za usporedbu uzmimo naša dva zapadna susjeda kako bismo stekli uvid u konkretne pokazatelje.

I dok prosječna mjesečna potrošnja u trgovini na malo u našoj zemlji iznosi oko 225 eura, u EU-27 ona iznosi 433 eura, u Austriji 550 eura, a u Sloveniji 458 eura.

Nadalje, zaposleni u trgovini na malo u Hrvatskoj imaju 46,3 posto niže mjesečne plaće od zaposlenika u Sloveniji, a 58,2 posto niže u odnosu na zaposlenike u Austriji.

USITNJENA MALOPRODAJA
U posljednjim je godinama u hrvatskoj trgovini na malo procesom koncentracije došlo do okrupnjavanja trgovine i smanjenja broja poduzetnika. Tako je u 2010. godini u Hrvatskoj bilo 4,7 poduzeća u trgovini na malo na 1000 stanovnika, dok je prosjek EU znatno veći i iznosi 7,7 poduzeća na 1000 stanovnika.

Uz to, hrvatska su poduzeća u prosjeku mala. Time se gube prednosti koje donose ekonomije obujma te stoga hrvatski maloprodavači u prosjeku nisu konkurentni na zajedničkom europskom tržištu.

Razvijene zemlje EU-a, sa znatnim udjelom velikih poduzeća i znatnom koncentracijom, imaju veći broj zaposlenih po poduzeću. U tu se skupinu ubrajaju Velika Britanija (16,2), Danska (10,4), Njemačka (10,3), Irska (9,7) i Austrija (8,5). Prosječan broj zaposlenih po poduzeću u 2010. je godini u hrvatskoj trgovini na malo iznosio 6,7, što je oko prosjeka EU-a (6,3).

Pored toga, hrvatska poduzeća ostvaruju i nisku proizvodnost rada. Prema zadnjim raspoloživim podacima Eurostata, promet po zaposlenom u trgovini na malo u Hrvatskoj je u 2010. godini iznosio 84,6 tisuća eura, što je za 39,4 posto niže od prosjeka EU-27 koji iznosi 139,6 tisuća eura.

Nižu proizvodnost rada od Hrvatske imaju samo Mađarska, Poljska, Latvija, Litva, Rumunjska i Bugarska. Niska razina proizvodnosti rada dodatni je pritisak na smanjivanje broja zaposlenih u hrvatskoj trgovini na malo.

No, treba imati na umu kako je niska proizvodnost posljedica i niskih plaća koje nisu poticajne za zaposlenike, a ni za privlačenje radne snage.

NISKA PROFITABILNOST
Maloprodavači u Hrvatskoj posluju s nižim maržama pa je tako u 2010. godini ostvareno 19.233 eura bruto marže po zaposlenom, dok je prosjek EU-a više nego dvostruko veći i iznosio je 39.210 eura.

Udio bruto marže u prometu iznosio je u Hrvatskoj 20,4 posto, dok je u EU-u iznosio u prosjeku 24,6 posto. Velika Britanija posluje s najvećim udjelom bruto marže u prometu (37,7 posto), a slijede je Njemačka (30,8 posto), Danska (30,8 posto) i Austrija (30,4 posto).

Uzme li se u obzir da se iz marži pokrivaju troškovi poslovanja i ostvaruje profit i da se u hrvatskoj trgovini na malo ostvaruje niska profitabilnost (42 posto manji profit po zaposlenom od prosjeka EU-a), manje su i mogućnosti poslovanja hrvatskih maloprodavača u operativnom smislu u odnosu na konkurente u razvijenim europskim zemljama.

Uza sve to, problematičnim se može nazvati i pad i niske investicije u hrvatskoj trgovini na malo. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku RH, u 2011. godini ostvarene bruto investicije u dugotrajnu imovinu u trgovini na malo u Hrvatskoj su bile niže za 33,2 posto u odnosu na investicije u 2008. godini, a izravna strana ulaganja bila su niža za čak 88,2 posto.

Smanjenjem investicija u dugotrajnu imovinu umanjen je razvojni potencijal i konkurentnost hrvatske trgovine na malo u međunarodnom okruženju. Bez ulaganja nema razvoja, a uspješna gospodarstva i sektori su oni koji i u uvjetima krize nastave s investiranjem.

Smanjenje inozemnih izravnih ulaganja u hrvatskoj trgovini na malo upućuje na zaključak da je, zbog niskih stopa rasta i nestabilne ekonomske situacije, hrvatska trgovina na malo manje zanimljiva stranim trgovačkim lancima.

Pozitivno je to što je u 2011. u odnosu na 2008. povećan iznos izravnih ulaganja hrvatske trgovine na malo u inozemstvo za čak 42 posto. Iako je taj rast ostvaren na niskoj bazi, ova su ulaganja zanimljiva i ukazuju na nastojanja velikih hrvatskih maloprodavača da širenjem u inozemstvu smanje negativne učinke krize na hrvatskom tržištu.

GODINA IZAZOVA
Nepovoljno makroekonomsko okruženje i niska ekonomska očekivanja potrošača u Hrvatskoj ali i cijeloj Europskoj uniji upućuju na zaključak da će i 2013. biti godina izazova za maloprodavače.

Prema projekcijama Ekonomskog instituta, Zagreb, u 2013. godini se očekuje smanjenje hrvatskog BDP-a za 0,5 posto, a potrošnje kućanstava za 2 posto.

Nesigurnost i najava novih poreza, smanjenja plaća i otpuštanja radnika u javnom sektoru negativno djeluju na ekonomska očekivanja potrošača i utječu na daljnji pad potrošnje kućanstava, a time posljedično i na smanjenje maloprodajnog prometa.

Povoljnija kretanja u trgovini na malo mogla bi se očekivati u 2014. godini uz uvjet pozitivnih kretanja u makroekonomskom okruženju.

Ulazak Hrvatske u EU mogao bi biti pozitivan signal poduzetnicima u srednjem roku, što bi moglo potaknuti nove investicije i utjecati na povoljniju klimu u gospodarskom okruženju.

Ono što trenutno zabrinjava je visoka nezaposlenost, niska kupovna moć i potrošački pesimizam. U Hrvatskoj postoje uspješni maloprodavači koji nastavljaju s rastom i u vrijeme krize i koji su konkurentni na tržištu.

Međutim, u prosjeku hrvatska trgovina na malo ima nisku konkurentnost na zajedničkom europskom tržištu.

Hrvatskoj je potreban snažniji val investicija koji će omogućiti gospodarski rast i novo zapošljavanje, što bi pridonijelo poboljšanju očekivanja potrošača, a time i povećanju potrošnje i maloprodajnog prometa. Na taj će se način osigurati brži rast trgovine na malo i jačanje njene konkurentnosti u okvirima EU-a.

Dr.sc. Ivan-Damir Anić
Znanstveni savjetnik

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *