Prilika u nabavi

Kao novoj članici EU, Hrvatskoj se pruža mnogo mogućnosti u nabavi, počevši od konkurentnije usluge, nabavljanja direktno od proizvođača ili velikih distributera, ostvarivanju ušteda, transparentnije naknade u platnom prometu te slobodnog kolanja radne snage

Za nekoliko tjedana Europska unija će imati 28 zemalja. Zajednička karakteristika tom povlaštenom krugu je kretanje robe bez carina, što znači da se međusobna trgovina članica ne smatra uvozom, odnosno izvozom.

Iako je u našim medijima u zadnjih godinu dana najčešća tema bila dobivanje subvencija iz fondova EU, važnije i dugoročnije su mnogostruke trgovinske koristi (na žalost, bit će i loših posljedica).

Unatoč skorom pripajanju naši poduzetnici još uvijek ne znaju sve okolnosti pod kojima će trgovati na tom jedinstvenom tržištu pa ćemo u ovom članku pokušati odgovoriti na neka od pitanja te objasniti pojedine specifične izraze koji će nam vrlo skoro ući u svakodnevni govor.

DRUGE I TREĆE ZEMLJE
Zemlje članice EU nazivamo drugim zemljama, a one izvan EU trećim zemljama. Uvozom se smatra uvoz robe iz trećih zemalja, a kao dio carinske unije prihvaćamo zajedničku vanjsku carinu prema trećim zemljama.

Prilikom uvoza iz trećih zemalja carine ćemo obračunavati prema zajedničkoj carinskoj tarifi po sustavu TARIC, što je zapravo elektronski alat sa svim podacima koji se tiču uvoza i davanja te predstavlja skup svih mjera koje se primjenjuju u trgovini s trećim zemljama.

Radi se o aplikaciji koja se ažurira na dnevnoj bazi, a carinske stope i ostale odredbe mogu se pronaći na internetskim stranicama Carinske uprave. Prihodi od carina postaju zajednički prihodi Europske Unije pri čemu je važno naglasiti kako se carinske stope, koje se primjenjuju od 1. srpnja od 00,00 sati, u pravilu razlikuju od postojećih.

Hrvatski uvoznici robe iz trećih zemalja tako moraju pripaziti da ne naprave carinski prekršaj s obzirom da će obračun carina biti znatno složeniji no što je danas. Od istog datuma započela je primjena sustava elektroničke registracije EORI.

Zahtjevi za izdavanje EORI broja zaprimaju se u nadležnim carinarnicama još od 1. veljače ove godine, a korisno je znati kako se postojeći brojevi više neće moći koristiti.

Hrvatskim će proizvođačima na ruku ići mogućnost uvoza sirovina kojih nema na EU tržištu bez carine (tarifna suspenzija) ili uz djelomičnu carinu (snižena stopa carine).

Također, uvoznicima robe iz Turske, koja nije članica EU, koristit će zaključeni ugovor o carinskoj uniji s tom zemljom kojim je omogućen bescarinski uvoz robe, dok će uvoznici robe iz SAD-a obračunavati i dodatne carine koje su uvedene kao protumjera SAD-u zbog nepoštivanja obveza prilikom uvoza robe podrijetlom iz EU.

Općenito, uvoz robe vrijednosti do 150 eura oslobođen je carine, ali će se plaćati PDV na robu skuplju od 22 eura. Ukoliko je ta roba kupljena s dopremom, savjet je da na ulaznoj fakturi postoji razdvojen dio koji se odnosi na vrijednost robe i dio koji se odnosi na cijenu dopreme jer se trošak dopreme ne uzima u obzir prilikom plaćanja PDV-a.

Ako na ulaznoj fakturi trošak dopreme nije razdvojen, cjelokupan iznos podliježe obračunu poreza. Posebnu pažnju treba obratiti prilikom uvoza duhana, alkoholnih pića i parfema jer se takve olakšice ne odnose na njih.

Šalje li fizička osoba iz treće zemlje nekomercijalnu poštansku pošiljku fizičkoj osobi u EU, vrijednost pošiljke do 45 eura neće biti ocarinjena. U te olakšice ulaze i duhan, pića i parfemi točno određenih količina.

SLOBODNO KRETANJE ROBE
Slobodno kretanje roba znači ukidanje tehničkih prepreka i primjenu načela uzajamnog priznavanja tehničkih normi i specifikacija proizvoda pri izlaženju na tržište.

Drugim riječima, ukida se dvostruko testiranje. Ako se u jednoj državi trguje nekim proizvodom znači da je taj proizvod već testiran i normiran i stoga ga druga država nema obavezu testirati prilikom uvođenja na svoje lokalno tržište.

Takvim standardiziranjem izbjegavaju se neujednačeni tehnički propisi država članica. Istovremeno, ukidaju se diskriminatorne pristojbe na proizvode iz drugih članica EU.

Sljedeći primjer iz prakse prikazat će načelo carinjenja: vaš Marketing nabavlja kemijske olovke s tiskom. Ukoliko olovke nabavlja iz Kine, a tisak namjerava naručiti u RH, olovke se smatraju uvozom iz treće zemlje i podložne su ocarinjenju po stopi od 6,5%.

No, ukoliko Marketing raspiše natječaj za gotov proizvod (olovka + tisak) i najpovoljniji dobavljač je iz Slovačke, vaš će ukupni trošak biti cijena proizvoda plus trošak dostave (nema carine, veterinarskog i ostalih pregleda i sl.).

Uštede u nabavi roba i usluga na koje se možemo odmah osloniti su svakako niže cijene zbog nepostojanja carina, ali i zbog zaobilaženja domaćih posrednika (uskoro bivših uvoznika) i njihovih marži.

PLAĆANJE DOBAVLJAČIMA
Nabava robe preko teritorijalne granice završit će (a češće započeti) plaćanjem dobavljaču. Od svoje poslovne banke tvrtke su već zaprimile obavijest o novim uvjetima poslovanja i plaćanja, kao i IBAN (Međunarodni broj žiro računa) konstrukciji svog transakcijskog računa.

Od 1. lipnja obavezna je konstrukcija IBAN za sva plaćanja, čak i kad su unutar nacionalna. Takva konstrukcija računa sastoji se od dva slova koja su oznaka države, dvoznamenkastog kontrolnog broja i postojećeg žiro računa.

Prvi pogled na elektronski izgled računa izaziva nedoumice zbog nepostojanja crtice koja je odvajala vodeći broj banke (VBDI) od partije našeg računa. IBAN hrvatskih računa sastoji se od 21 znaka, a za primjer ćemo uzeti račun Državnog proračuna RH: HR1210010051863000160. Ukoliko rukom upisujete IBAN na papirnom obrascu, tada se unose po četiri znaka u svako prazno polje.

Maksimalni broj slovnih mjesta IBAN-a u drugim zemljama može biti 34. Stoga podsjećamo poduzetnike da postojeći žiro račun isprave u IBAN na svojem memorandumu, svojoj internetskoj stranici i svakako ga ispišu na svojim ponudama.

TRANSAKCIJSKI MULTIVALUTNI RAČUN
U praksi će plaćanje tvrtkama u drugim zemljama biti jednostavno. U nekim je bankama žiro račun već postao jedinstveni račun za unutar nacionalna i za plaćanja tvrtkama u drugim zemljama. Ukoliko se plaćanja obavljaju e-bankarstvom potrebno je samo označiti oznaku valute u padajućem izborniku.

Druge će banke uvesti takav model u 2014. godini. Ukoliko se nalog za transakciju zadaje obrascem, od 1. lipnja 2012. je u optjecaju isti obrazac za kunska i devizna plaćanja (HUB3).

Postavlja se i pitanje bankovnih naknada za platne transakcije drugim zemljama. Propisano je da sve bankovne naknade određene za prekogranična plaćanja moraju biti jednake odgovarajućim naknadama za domaće transakcije.

USLUGE I RAD
Tržište EU za tvrtke iz RH postaje unutarnje tržište. Naši poduzetnici mogu sudjelovati u svim javnim i pozivnim natječajima, odnosno izvoditi radove i pružati usluge u drugim zemljama pri čemu je dobro prvo saznati konkretna pravila i uvjete koji su na snazi u određenoj zemlji.

Javni natječaji institucija, agencija i drugih tijela EU objavljuju se na stranici ted.europa.eu. Sloboda pružanja usluga uključuje i poslovni nastan koji podrazumijeva pravo da svaka pravna ili fizička osoba iz jedne države članice obavlja djelatnost u drugoj državi kroz neodređeno vrijeme.

Načelno, kretanje radnika u EU je slobodno, odnosno radnici su slobodni zaposliti se u drugoj državi članici. Ipak, kako bi se spriječili poremećaji velikog priljeva jeftinije radne snage iz novih članica, uvedena su privremena prijelazna razdoblja koja reguliraju priljev radne snage u “stare” države članice.

Na primjer, Njemačka je uvela restrikciju zapošljavanja hrvatskih radnika naredne dvije godine, što se može naknadno produžiti na sveukupno sedam godina od ulaska RH u EU.

Zaključno možemo naglasiti kako se Hrvatskoj, kao novoj članici EU, pruža mnogo mogućnosti u nabavi, počevši od konkurentnije usluge, nabavljanja direktno od proizvođača ili velikih distributera, ostvarivanju ušteda, transparentnije naknade u platnom prometu te slobodnog kolanja radne snage.

Ipak, moramo upozoriti na velike promjene u domaćem poslovanju i opasnost od kršenja europskih pravila zbog eventualnog nedovoljnog poznavanja novih pravila igre.

Komentari

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *