Brašno i ulje jeftiniji, ali tek za šest mjeseci

Poljoprivrednici zbog pada cijena poljoprivrednih proizvoda bilježe minuse, dok trgovački lanci u međuvremenu, višim cijenama, ubiru – ekstraprofite

Na hrvatskom tržištu žitarica još se  ništa značajnije ne događa. Mlinari pšenicu, kako doznaje Novi list, kupuju na kapaljku, odnosno tek koliko im treba za sljedećih mjesec dana. Nešto malo pšenice otkupila je i država za obnavljanje robnih zaliha i to po cijeni od 1,02 kn/kg. Otkupna cijena pšenice na tržištu još je navodno 1,05 kn/kg, ali njome se jako slabo trguje.

Dio seljaka, među kojima i oni koji su donedavno na cestama tražili višu cijenu od 1,05 kn/kg ipak je bio prisiljen pšenicom zatvoriti dug prema organizatorima proizvodnje. Što se tiče cijene pšenice oko koje su se digli na prosvjede, ona je, kako nam kažu iz jedne velike poljoprivredne tvrtke, zabilježila najmanji pad u odnosu na cijene prošle godine naspram ostalih poljoprivrednih kultura.

Lani je, podsjetimo, otkupna cijena pšenice bila 1,35 kn/kg, a ove 1,05 kn/kg, što je pad od 30 posto. Prema najavama potencijalnih otkupljivača poljoprivrednih proizvoda, kukuruz bi se mogao otkupljivati po samo 0,80 kn/kg, što je u odnosu na lani upola manje, kada je njegova cijena bila 1,80 kn/kg.

Prema najavama uljara otkupna cijena suncokreta mogla bi se kretati od 1,50 kn/kg do najviše 1,80 kn/kg, što je u odnosu na lani, kada je bila 3,5 kn/kg, pad od 50 posto.

Ove je godine pala i otkupna cijena soji za 50 posto, otkupljivat će se po najviše 2 kn/kg, a lani je bila 4 kn/kg. Ovom drastičnom padu otkupnih cijena poljoprivrednih proizvoda pridonijela je, kako kažu u velikim poljoprivrednim sustavima (koji su i proizvođači, prerađivači i otkupljivači), velika ponuda i u svim zemljama Europske unije, ali i ostalima u okruženju, prije svih Srbije.

Iz Srbije sada navodno u Hrvatsku stiže i jeftinija pšenica i brašno po vrlo povoljnim cijenama od samo 1,50 kn/kg u veleprodaji, a uskoro će suncokret pa čak i ulje.

“Svi smo šokirani ovim drastičnim padom cijena poljoprivrednih proizvoda od 50 posto i više. Moram reći da smo puno optimističniji bili u lipnju uoči žetve. Svi ćemo zbog toga biti u velikim problemima, jer ako naš kooperant dobije upola manje novca nego je dobio lani uz neisplaćene u cijelosti poticaje, kako će nam vratiti dug za proizvodnju koju smo mu kreditirali, a nove poticaje može očekivati tek nagodinu. I sami ćemo biti prisiljeni prepoloviti kreditiranje nove proizvodnje jer i nas banke pritišću da im u dan vratimo kredite”, kaže jedan naš sugovornik iz velikog poljoprivrednog sustava u Osijeku.

Također je dodao kako je trenutno teško prognozirati što se može očekivati nakon ove klimatske, ali još više i ekonomske suše. Jedno je sigurno, kaže sugovornik Novog lista, sve ovo skupa (misleći pri tome na niske otkupne cijene sirovina – poljoprivrednih proizvoda) za naše građane neće puno značiti, odnosno pad cijena finalnih proizvoda u trgovačkim lancima mogli bi osjetiti tek za pola godine.

“Do tada će trgovački lanci u kojima su nažalost naši građani prisiljeni kupovati jer drugog izbora nemaju, bilježiti ekstraprofite”, kaže isti sugovornik. (Novi list)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *