Kanal benzinskih postaja: Kanal na koji su mnogi bacili oko

U budućnosti se može očekivati sve veće približavanje prodaje naftnih derivata i maloprodaje robe široke potrošnje, a takav razvoj stvari potvrđuju i kretanja na razvijenim tržištima gdje ova dva segmenta sve više postaju objedinjena te kroz različite vidove suradnje ostvaruju sinergijske prednosti

Maloprodaja FMCG proizvoda u Hrvatskoj u proteklom je desetljeću prošla najbrži mogući put prema usvajanju svjetskih trendova u ovoj industriji pa se tako danas već govori i o nekim egzotičnim ponudama koje su na svjetskom tržištu odavno postale standardne. Princip je vrlo jednostavan: pronaći svaki kanal koji bi omogućio da roba dođe do krajnjeg potrošača. Jedan od takvih kanala čiji bi potencijal mogao doći do izražaja su svakako benzinske pumpe koje se pretvaraju u opsežne servise pa, iako je još mnogo koraka ostalo za napraviti, napredak je na hrvatskom tržištu vidljiv iz godine u godinu i u ovom maloprodajnom kanalu.

NADOHVAT RUKE
Ako se vozimo kroz Lijepu našu lokalnim cestama zasigurno je da ćemo u raznim mjestima još uvijek pronaći benzinske pumpe koje strše kao relikti nekog prošlog vremena. Može nam se tada učiniti kao da je vrijeme stalo pa se pitamo je li naša registracija par ili nepar, kao što je to nekada bilo kada se išlo točiti gorivo.

Međutim, kako je promjena jedina stvarna konstanta bilo je samo pitanje vremena kada će i u pristupima ovom tržištu doći do pomaka u nadilaženju predrasude kako se gorivo samo od sebe prodaje pa da izgled objekta i popratna ponuda nisu od presudne važnosti.

Vremena se brzo mijenjaju pa tako sada i na hrvatskom tržištu svjedočimo naporima naftnih tvrtki koje u sve većoj mjeri investiraju u svoje objekte, šire maloprodajne kapacitete, otvaraju ugostiteljske objekte, autopraonice i druge popratne sadržaje.

Tako je vodeća kompanija u tome sektoru, INA, lani u opremanje oko 100 benzinskih postaja uložila 229 milijuna kuna. No, dogodile su se i neke druge zanimljive pojave.

U svijetu su prisutni trendovi u kojima veliki trgovački lanci sve jače zakoračuju na tržište trgovine naftnim derivatima koje je komplementarno njihovoj osnovnoj djelatnosti jer kupcima na taj način pružaju dodatnu vrijednost i dodatni povod kako bi došli obaviti kupnju u njihovim prodajnim objektima a usput i “natankati” vozilo.

S druge strane, svjetski naftni giganti, poput Shella ili BP-a, sve su otvoreniji prema suradnji s maloprodavačima u FMCG sektoru kroz otvaranje svojih benzinskih servisa u sklopu supermarketa i drugih prodajnih formata čime se ostvaruju sinergijske koristi za obje strane.

Lani je s ovom novinom hrvatsko tržište upoznao trgovački lanac Konzum koji u sklopu svojih dodatnih usluga kupcima nudi i tri samoposlužne benzinske postaje “Konzum benz” u Zagrebu, Sesvetama i Ivanić Gradu.

Radi se o postajama koje su u potpunosti automatizirane, otvorene 0-24 sata te nude gorivo po promotivnim cijenama, a u Konzumu imaju plan širenja ove usluge i na druge lokacije u Hrvatskoj.

IMPULSNA PRODAJA

Kao što u supermarketima nalazimo police s proizvodima koje nazivamo impulsnima jer se njihova kupnja u pravilu ne događa planski već je rezultat instant odluke obično u blizini blagajne, tako za kanal prodavaonica na benzinskim postajama možemo reći da su kraljice impulsne prodaje.

Zapravo bismo na određen način cjelokupnu ponudu ovih prodavaonica mogli smjestiti u kategoriju impulsnih. Čak i oni proizvodi koji obično ne spadaju pod ovaj nazivnik, zbog specifičnog načina kupovine i donošenja odluke za kupovinu, dolaze u sferu impulsa i nabavke u situaciji kada to baš i nismo predugo planirali.

Stoga je važno da ti proizvodi budu izloženi vidljivo i atraktivno kako bi u djeliću sekunde privukli pozornost kupca koji se u pravilu nalazi u žurbi.

Nielsen u svom panelu maloprodaje pokriva i kanal benzinskih postaja. Po definiciji to su prodajna mjesta unutar benzinske postaje u kojima se prodaju prehrambeni proizvodi (alkoholna i bezalkoholna pića, slatkiši, slane grickalice i topli napitci), neprehrambeni proizvodi (proizvodi za osobnu njegu, sredstva za kućanstvo…) te cigarete.

U 2012./2013. godini na hrvatskom je tržištu djelovalo ukupno 854 benzinskih postaje te je njihov broj u blagom porastu za 1% u odnosu na 2011./2012. godinu. U posljednje tri godine broj benzinskih postaja nije se značajno mijenjao, ali je znakovito kako je prije toga, u godini 2009./2010., u Hrvatskoj djelovalo ukupno 914 benzinskih postaja.

Gledano prema važnostima formata u ukupnoj prodaji, u 2012./2013. godini najveći udio očekivano imaju  supermarketi s 36%, zatim slijede hipermarketi s 21% udjela, velike trgovine mješovitom robom (101 – 300 m2) s 18%, srednje trgovine mješovitom robom (41 – 100 m2) sa 16% udjela, trgovine mješovitom robom (do 40 m2) sa 7%, dok su na začelju kiosci s 1% i benzinske postaje također s 1%.

Važno je naglasiti kako je kanal maloprodaje benzinskih postaja u periodu 2008./2009. zauzimao 2% udjela, dok je u zadnje četiri godine taj udio nepromijenjen i zadržava se na spomenutih 1%.

Nielsenova košarica pokazuje da vrijednosna prodaja prehrambenih kategorija, koje su zastupljene u asortimanu benzinskih postaja, u razdoblju lipanj 2012. – svibanj 2013. bilježi lagani rast u odnosu na isto razdoblje prošle godine za 0,5%.

Količinska prodaja ove kategorije proizvoda istodobno je smanjena za 4,6%, dok komadna bilježi nešto manji pad, od 3,8%. Neprehrambene kategorije u kanalu benzinskih postaja ostvarile su pad vrijednosne prodaje od 3,9% u razdoblju od svibnja 2012. do travnja 2013. u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Količinska prodaja neprehrambenih kategorija ima najveće stope pada od 15,1%, dok komadna prodaja bilježi pad od 6,5%.

NAJPRODAVANIJI PROIZVODI
Prema podacima AC Nielsena, promjena vrijednosne i količinske prodaje vodećih 10 kategorija pokazuje kako u periodu lipanj 2012. – svibanj 2013., u odnosu na prethodnih 12 mjeseci, najpopularniju kategoriju u maloprodaji na benzinskim postajama predstavljaju mineralne vode koje ostvaruju vrijednosni rast od +16,8%, dok je količinska prodaja povećana za +15,5%.

Pozitivni su još gazirana pića (+6,5% vrijednosno, +3,8% količinski), energetski napici (+5,1% vrijednosno, +0,8% količinski), te male čokolade (+4,8% vrijednosno, +0,8% količinski).

Vrijednosni rast uz istodobni pad prodanih količina ostvarile su cigarete (+0,1% vrijednosno, -4,1% količinski), sladoled (+1,4% vrijednosno, -5,8% količinski) i voćni sokovi (+1,3% vrijednosno, -4,4% količinski). Pad u oba prodajna pokazatelja te najveći negativni trend zabilježile su čokolade i to vrijednosno od -15,1%, a količinski za čak -18%.

U tome ih slijede kategorije piva (-5,8% vrijednosno, -6,2% količinski) te žvakaćih guma (-5,1% vrijednosno, -7,3% količinski). Cigarete su kategorija čija se promjena vrijednosne i količinske prodaje pratila u periodu svibanj 2012. – travanj 2013. godine.

Shodno prikazanim rezultatima, možemo zaključiti kako mnogo posla čeka prodajne odjele u tvrtkama koje maloprodaju na benzinskim postajama doživljaju važnom za svoje poslovne rezultate, a ti napori se ne bi trebali svoditi tek na puku preporuku prodavača na benzinskoj pumpi koji pri plaćanju računa za gorivo kaže: “Hoćete li uzeti još i ovo, to je sada na akciji.”

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *