Odnosi s medijima: Komunikacija na inicijativu korisnika

Za razliku od klasičnih medija, interakcija na internetu ostvaruje se na inicijativu potrošača što znači da korisnik aktivno traži informacije kad je zainteresiran za određeni proizvod ili uslugu

Internet u marketinškoj komunikaciji možemo razmatrati kao medij, oblik komunikacije ili prodaje. Dugo godina se za internet govorilo da je novi medij, no on je potpuno nova paradigma marketinga u kojoj potrošač postaje kreator ponude i od samog početka usmjerava obilježja onoga što će kupiti.

Interaktivnost interneta čije tržište raste geometrijskom progresijom, omogućuje poduzećima razvijanje dugoročnog partnerstva s korisnicima. Kao i svi drugi mediji, web ima svoje potrošače i ponuđače.

Važno je napomenuti da dvije trećine građana Hrvatske starijih od 15 godina koristi internet, a jedna petina građana svakodnevno preko interneta saznaje informacije.

Naravno, još uvijek njih nešto manje od 60 posto navodi televiziju kao izvor svakodnevnog informiranja. Poslije televizije i interneta, slijede novine s 10 posto i radio sa 6 posto.

Istovremeno, Gallupovo godišnje istraživanje izašlo je sa zanimljivim rezultatom da kod skoro 80 posto Amerikanaca nedostaje povjerenje u televizijske vijesti, a slična situacija je i s dnevnim novinama.

DIGITALNA REVOLUCIJA
Vidimo kako je digitalna revolucija zauvijek promijenila odnos snaga između kupaca i ponuđača. Marketinški stručnjaci danas moraju uložiti napore ne samo u upoznavanje tržišta već i pojedinaca kako bi uspjeli u isporučivanju vrijednosti osnaženim kupcima.

U predstojećim vremenima morat će ulagati u nove tehnologije, napredna znanja, vještine i alate kako bi dobili ispravne uvide u ponašanje pojedinih kupaca. Živimo u svijetu brzih razmjena informacija u kojima tajne prestaju to biti već možda nakon par minuta ili klikova mišem.

Zanimljivo je da se oko 70 posto građana Hrvatske internetom koristi za informiranje o dnevnim događajima, zatim slijedi traženje informacija o proizvodima i uslugama (oko 70 posto), slanje i primanje elektroničke pošte (oko 70 posto), te korištenje društvenih mreža, slušanje internet radija ili televizije, skidanje glazbe, igranje igrica, informacije o zdravlju i prehrani, traženje zaposlenja itd.

Zanimljivo je da je u Francuskoj, Velikoj Britaniji, SAD-u, Njemačkoj i Danskoj oko 11 posto korisnika interneta spremno plaćati vijesti na internetu. U Španjolskoj, Italiji i Japanu taj broj korisnika popeo se na skoro 20 posto. Internetske sadržaje najspremniji su platiti korisnici u dobi od 25 do 34 godine.

Upravo iz tog razloga i radi učinkovitog njegovanja smislenih odnosa sa svojim kupcima, marketingaši će se morati povezivati s njima na načine koje kupci doživljavaju vrijednima.

To podrazumijeva uključivanje kupaca na suradničku razinu tijekom cijelog životnog ciklusa tog odnosa s potrošačima, gradeći ga na online i offline razini.

INTERAKTIVNI ODNOS
Kao sredstvo komunikacije, internet se koristi na nekoliko načina. Poduzeća su prisutna putem interaktivnih “brošura” koje se plasiraju u rasponu od običnih informacija u tekstualnom obliku do sofisticirane multimedijske produkcije.

Poduzeća koja ulažu u istraživanje i razvoj, koriste internet za razmjenu informacija između poduzeća, potrošača i drugih ponuđača. U virtualnim prostorijama izravno postavljaju pitanja i istovremeno primaju odgovore. Putem interneta poduzeća mogu 24 sata dnevno utjecati na potrošače te u virtualnim prodavaonicama prodavati svoje proizvode ili usluge.

Razvoj društvenih mreža na internetu omogućio je još bržu razmjenu informacija, intenzivirao je interakciju s potrošačima koji u ovom kontekstu određuju pravila igre i komuniciraju s brendovima, tvrtkama, ali i ostalim kupcima onda kada sami to žele.

Nova tehnologija promijenila je očekivanja i ponašanje potrošača i utjecala na navike kupnje koje su pomogle u stvaranju fenomena grupne kupovine na internetu, ali je tvrtkama omogućila i nove tehnike, alate i metode za učinkovitije komuniciranje s ciljnim skupinama koje sada mogu vrlo usko targetirati i brže im prenijeti željene poruke.

Ne možemo zanemariti utjecaj društvenih mreža na informiranje, uvjeravanje i praćenje ponašanja potrošača. Prateći 31 svjetsko tržište, Global Web Index početkom je godine objavio da čak 51 posto korisnika interneta na svijetu koristi Facebook.

Google+ se sada nalazi na drugom mjestu prema broju korisnika, a Twitter na trećem s 21 posto korisnika. Facebook je zabilježio rast broja korisnika od 33 posto, Google+ od 27 posto, dok je Twitter narastao za čak 40 posto.

Očekuje se da će društvene mreže ponuditi još brojnije mogućnosti komunikacije s potrošačima, kao i konkretnije analitičke sustave za praćenje učinkovitosti marketinške komunikacije.

UČINKOVITOST INTERNETA
Marketinška komunikacija putem interneta koncentrirana je na širenje prave poruke, ciljnoj publici, putem specifičnih kanala. Za razliku od klasičnih medija, izlaganje ovom mediju postiže se na inicijativu potrošača što znači da korisnik aktivno traži informacije kad je zainteresiran za proizvod ili uslugu.

Ulaganje u oglašavanje na internetu u prošloj je godini zabilježilo rast od oko 8 posto u odnosu na 2011., dok investicije u ostale medije većinom opadaju.

Poduzeća nastoje saznati i izmjeriti kakvi su učinci oglašavanja putem njihove web-stranice i kakva je posjećenost tog web-mjesta.

Mjerenje učinkovitosti interneta najčešće se provodi elektroničkim putem. S tim u vezi razvijena je cijela teorija pod nazivom softverska metrika, a bavi se mjerenjem privlačnosti web-stranica.

Kad se pojedinac slučajno ili namjerno nađe na web-stranici poduzeća, ona pobuđuje njegov interes i usmjerava pažnju. Ako potrošač nije zadovoljan onim što vidi, potražit će dodatne informacije ili će istraživati dalje.

Na taj način potrošač postaje ravnopravni partner koji time postiže čak prioritetnu poziciju u odnosu na poduzeće. Vođeno informacijama dobivenim od korisnika, poduzeće može ažurirati, korigirati ili nadopuniti ponudu na web-stranici.

Zanimljivo je pratiti porast specijaliziranih sadržaja na internetu. Na primjer, jedan od četiri američka liječnika koristi društvene medije svakodnevno kako bi pretraživao medicinske informacije, a njih oko 14 posto koristi društvene mreže svakog dana kako bi dodalo nove informacije.

Tehnološke promjene su već odavno zamijenile šetnje trgovačkim centrima, odlazak u institucije ili na adrese brojnih tvrtki, surfanjem internetom i bez pogovora pružile marketerima obilje mogućnosti povezivanja s kupcima i dosezanja ciljne skupine, ali su u isto vrijeme nametnule i nove izazove pred svaki poslovni subjekt koji želi ostvariti potencijal novih informacijskih i komunikacijskih tehnologija.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *