Kartično poslovanje u Hrvatskoj posljednjih godina u stalnom padu

Iako je od 2000. godine, ukupno gledajući, broj kartica povećan za 3,5 puta, kartice, bankomati i EFT POS terminali bilježe negativne rezultate

Prema podacima koje je Sektor za bankarstvo i druge financijske institucije HGK prikupio od banaka i kartičnih kuća, na kraju lipnja 2013. godine u Hrvatskoj je bilo 8.546.028 debitnih i kreditnih kartica.

U odnosu na isto razdoblje prošle godine, ukupan je broj kartica manji za šest posto. Udio chip kartica u ukupnom broju kartica je 92,2 posto, što dodatno pridonosi podizanju razine sigurnosti u kartičnom poslovanju i sprječavanju prijevara s karticama.

Rekla je to Mirjana Kovačić, direktorica Sektora za bankarstvo i druge financijske institucije HGK, tijekom današnjeg otvaranja 14. Međunarodne konferencije SmartCard2013. koja se u organizaciji tvrtke Case, Zagrebačke banke i Hrvatske gospodarske komore održava u Opatiji do 2. listopada.

Konferencija se i ove godine bavi najaktualnijim temama vezanim za nove kartične tehnologije i trendove, prezentirat će se nova rješenja i sigurnost, a bit će govora i o primjeni standarda i smjernicama.

SmartCard konferencija uz pomoć proizvođača kartica, programa i opreme za izdavanje i prihvaćanje kartica prati razvoj aplikacija u bankama i kartičnim kućama, ali i izvan bankarskog sustava (trgovina, promet, zdravstvo, turizam). SmartCard2013. tradicionalno okuplja ugledne domaće i strane stručnjake iz područja IT i bankarstva, kao i stručnjake iz drugih područja te druge zainteresirane.

Od prošle Konferencije dogodile su se značajne promjene za građane i poslovnu zajednicu Hrvatske – one su došle ulaskom RH u Europsku uniju. Danom pristupanja Hrvatske stupile su na snagu brojne obveze iz zakonodavnog okvira koji uređuje područje financijskih usluga.

Donošenjem ovih propisa RH je ispunila obvezu usklađivanja propisa s pravnom stečevinom EU, međutim, ono što je osobito važno jest zahtjev za njihovu provedbu.

Prekogranično pružanje usluga (tzv. passporting) omogućeno je za one usluge koje su regulirane direktivama EU, a implementirane su u hrvatsko zakonodavstvo. Prekogranično pružanje usluga doprinosi liberalizaciji tržišta i pojačava konkurenciju te omogućuje potencijalnim korisnicima financijskih usluga veći izbor pri čemu je važno upoznati se s mogućim rizicima, istaknula je Kovačić dodavši kako su ulaskom RH u EU na snagu stupile obveze iz područja platnog prometa.

Počela se primjenjivati Uredba (EU) br. 260/2012 kojom su regulirani uvjeti za ustroj Jedinstvenog euro platnog područja (eng. Single Euro Payments Area, SEPA). Također su određeni krajnji rokovi za migraciju na SEPA platne instrumente – za države članice eurozone određen je rok 1. veljače 2014., a za države članice izvan euro područja 31. listopada 2016.

Propisani se rokovi odnose na SEPA kreditni transfer i SEPA izravno terećenje, dok krajnji rok za kartična plaćanja nije određen, budući da SEPA standardi za kartična plaćanja još nisu u cijelosti definirani. SEPA platni instrumenti (kreditni transfer, izravno terećenje i platne kartice) su izrađeni s ciljem zamjene nacionalnih platnih instrumenata za plaćanja u eurima koji se danas koriste u državama članicama.

Cilj je europskih institucija stvoriti integrirano tržište za usluge plaćanja, na kojem će se razvijati zdrava konkurencija i gdje se na europskom gospodarskom prostoru neće praviti razlike između plaćanja izvan države ili unutar nje same, s namjerom da se poveća tržišna transparentnost za pružatelje i za korisnike te da se postave standardi za plaćanje korištenjem jedinstvenog skupa osnovnih platnih instrumenata s jakim naglaskom na visokom stupnju zaštite potrošača.

Korisnici platnih usluga su potrošači, trgovci na malo, druga mala i srednja poduzeća, velike kompanije, komunalna poduzeća i tijela javne vlasti. Posebno je važno ostvariti komunikaciju i suradnju s javnom administracijom, budući da javni sektor proizvodi veliku količinu platnog prometa (npr. isplata mirovina), kazala je Kovačić.

Sektor za bankarstvo i druge financijske institucije HGK poduzeo je niz aktivnosti putem mreže županijskih komora i sektorskih udruženja, grupacija i zajednica u cilju obavještavanja poslovnih subjekata, korisnika platnih usluga, o uvođenju IBAN-a u nacionalni platni promet. Tema koja je također aktualna u financijskom sektoru je tema financijske pismenosti stanovništva tj. podizanje njene razine u RH, istaknula je Kovačić.

Zamjenica direktorice Sektora za bankarstvo i druge financijske institucije HGK Vanja Dominović na konferenciji je predstavila istraživanje Kartično poslovanje u Hrvatskoj (2000. – 2013.) koje Sektor provodi od 2000. godine, a prema podacima koje je prikupio od banaka i kartičnih kuća na kraju lipnja 2013. godine.

U Hrvatskoj je 30. lipnja 2013. bilo 8,546.028 debitnih i kreditnih kartica, što je prema istom razdoblju prošle godine manje za šest posto. Udio chip kartica u ukupnom broju kartica iznosi 92,2 posto, a radi usporedbe, sredinom 2005. godine, njihov je udio bio samo 6,1 posto.

Od ukupnog broja kartica 88,2 posto (7,536.077 kartica) su debitne i kreditne kartice banaka (27 banaka), a 11,8 posto (1,009.951 kartica) su kreditne kartice dviju kartičnih kuća. U ukupnom broju kreditnih kartica (1,85 milijuna), 45,4 posto su kreditne kartice banaka, a 54,6 posto kreditne kartice kartičnih kuća.

Ukupna vrijednost kartičnih transakcija na kraju lipnja 2013. iznosila je 55,98 milijardi kuna te u odnosu na isto razdoblje 2012. pokazuje rast od 0,5 posto. Broj kartičnih transakcija na kraju lipnja 2013. iznosio je 148,7 milijuna i ima rast od 4,4 posto u odnosu na kraj lipnja 2012. godine, kazala je Dominović.

U Hrvatskoj je krajem lipnja 2013. bilo 4096 bankomata, a 99,7 posto ih je s chip tehnologijom. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, broj bankomata je veći za 1,1 posto. Od ukupnog broja bankomata 71 posto je instalirano izvan prostora banke. Preostali bankomati su instalirani u prostoru banaka s tim da je 28,5 posto bankomata dostupno klijentima 24 sata dnevno. Od ukupnog broja bankomata 93 posto su isplatni, a sedam posto bankomata ima i uplatnu i isplatnu funkciju, napomenula je Dominović.

EFT POS terminala, instaliranih na različitim prodajnim mjestima, 30. lipnja 2013. godine bilo je 96.408. U odnosu na kraj lipnja 2012. broj terminala je manji za 6,2 posto. U odnosu na kraj 2000. godine broj kartica povećan je za 3,5 puta, broj bankomata za pet puta, a broj EFT POS je povećan za 10 puta, istaknula je Dominović.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *