‘Ekološka proizvodnja u Hrvatskoj zauzima svega 3,5 posto poljoprivrednih površina’

Na manje od tri posto poljoprivrednih površina u Hrvatskoj proizvodimo voće, na svega 0,41 posto povrće, dok ekološka proizvodnja zauzima svega 3,5 posto površina, rečeno je na Forumu za prehrambeni suverenitet na kojemu se u Velikoj Gorici, tijekom proteklog vikenda, okupilo pedesetak sudionika iz nevladinih udruga i proizvođača na malim obiteljskim gospodarstvima iz svih hrvatskih regija.

“Želimo zajednički osmisliti rješenja za opstanak proizvodnje i osiguravanja prava na zdravu prehranu za sve naše građane prije nego bude kasno”, poručili su iz Zelene mreže aktivističkih grupa (ZMAG), udruge koja je organizirala dvodnevni Forum, te 1. sajam proizvoda i ideja.

Za mala obiteljska gospodarstva i seljačku poljoprivredu na stručnim je predavanjima ocijenjeno da su od iznimne važnosti za održivost cjelokupnog prehrambenog sustava i osiguranje prava svih građana na zdravu, kulturološki i klimatski uvjetovanu prehranu.

“Takav oblik proizvodnje ima nezamjenjiv utjecaj na razvoj agrobioraznolikosti jer stvara nevjerojatno bogata staništa i bogatstvo genetske raznolikosti kultiviranih vrsta”, navode iz ZMAG-a i naglašavaju da se u praksi pokazalo i da se na taj način čuvaju radna mjesta i povezuju ljudi unutar lokalne zajednice, unatoč nekim uvjerenjima da je takva poljoprivreda neproduktivna i zaostala. Zato bi seljački način života trebalo ponovno vrednovati, razbiti predrasude prema fizičkom radu i dati mu poštovanje kakvo zaslužuje.

U 2007. obiteljska poljoprivredna gospodarstva posjedovala su oko 84 posto poljoprivrednog zemljišta i veći dio stočnog fonda. Unatoč tome, obrađeno je bilo svega 20 posto površina. Iako je već i sama ta činjenica zabrinjavajuća, u 2012. poljoprivredna proizvodnja bilježi pad za 9,9 posto, naglasio je u svom predavanju Dražen Šimleša.

Na skupu je upozoreno da je lani zatvoreno više od 3000 gospodarstava, ponajviše zbog pada cijena poljoprivrednih proizvoda pod pritiskom industrije i slobodnog tržišta, neredovitog isplaćivanja subvencija i nepredvidivih klimatskih uvjeta.

“Jednom kada gospodarstvo prestane s radom, kada se rasproda stoka i mehanizacija, potrebna su ogromna ulaganja da se sve to vrati natrag. Seljaci, demotivirani i izmučeni lošom politikom i stalnim promjenama pravila, neće biti u stanju uhvatiti se u koštac s takvim izazovom”, ocijenio je Šimleša.

Na skupu je rečeno i da u Hrvatskoj jedemo sve nekvalitetniju hranu, na uvoz potrošimo više od 2,5 milijarde dolara godišnje, a i dalje je nejasno na koji način država misli ostvariti cilj od 8 posto površina pod eko proizvodnjom do 2016.

Institucije poput nacionalne banke biljnih gena koje bi se trebale brinuti za genetske resurse kultiviranih vrsta redovito nisu na listi prioriteta i nemaju osnovna sredstva za rad, upozoreno je.

Roman Ozimec naglasio je važnost agrobioraznolikosti i pozvao na stvaranje jake mreže uzgajivača povezane sa znanstvenim i savjetodavnim institucijama, ocjenjujući da takva “butik” poljoprivreda predstavlja hrvatsku posebnost koja se u svijetu sve više cijeni.

O tome je govorila i Marica Cafuk, čije je gospodarstvo kao jedno od malobrojnih u Hrvatskoj uz pomoć Poljoprivredne savjetodavne službe iz Varaždina prošlo mukotrpnu proceduru stavljanja na sortnu listu domaće sorte varaždinskog zelja.

“Sjeme je generacijama bilo u obitelji. Proizvodimo isto kako je radila moja mama i njezina mama. U početku je bilo teško, ali našli smo kupce i prodamo sve sjeme koje proizvedemo”, rekla je Cafuk.

Predstavile su se i dubrovačke udruge “Kinookus” i “Čovjek na Zemlji” koje kroz Slow food pokret i projekt Essedra promoviraju ponovno otkrivanje i zaštitu izvornosti ekološki proizvedene, zdrave tradicijske hrane, te Grupa solidarne razmjene iz Pule koja je zajedno s udrugom proizvođača Istarski eko proizvod pokrenula seljačku eko-tržnicu gdje prodaju samo mali, domaći ekološki proizvođači. Slične grupe djeluju i u Zagrebu, Rijeci i Poreču. (Business.hr / Hina)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *