Logistika jučer, danas, sutra

I danas u ovo recesijsko vrijeme svaki dan se sve više potvrđuje važnost logistike jer ona utječe na dva osnovna strateška cilja svakog poduzeća: na smanjenje troškova i na povećanje zadovoljstva kupaca

Nedavno sam pročitao u jednom članku izjavu kako je Republika Hrvatska predodređena da se pozicionira kao logistička zemlja – kao svojevrsno logističko središte u ovom dijelu Europe.

Tome pridonosi činjenica da imamo dvije najdublje luke na Jadranu, odličnu osnovnu infrastrukturu, sedam međunarodnih zračnih luka… Jedino bi još trebalo popraviti željezničku infrastrukturu. E sad, što se tiče željeznice, ona se spominje u kombinaciji s Lukom Rijeka.

U jednoj sam kolumni naveo činjenicu da, što se tiče pomorskog prometa, riječkoj luci nije konkurencija luka u Kopru ili Trstu. Prava je konkurencija na sjeveru Europe. Nama je trebalo dvadesetak godina da to shvatimo – i sada je kasno! Pitate se zašto je kasno?

Pa eto, nedavno sam pročitao da kineski brodari zbog topljenja leda sve više koriste put preko sjevernog ledenog mora prema Europi, koji je puno bliži nego okolo Afrike. Bliži je i od rute preko Sueskog kanala preko Mediterana koji nama ide na ruku, a koji je skraćivao put za šest dana.

Toliko o tome kako globalne konstelacije mogu utjecati na lokalnu razinu, pogotovo ako se ne reagira na vrijeme.

KONKURENTSKA PREDNOST
Kao što vidimo logistika je vrlo važna gospodarska grana. Istina je i to da se njezina važnost mijenjala kroz vrijeme. Guru menadžmenta Peter Drucker u jednom članku iz 60-tih godina napisao je da o logistici znamo malo više nego što je Napoleon znao o unutrašnjosti Afrike: znamo da postoji, znamo da je velika i to je otprilike to.

Početkom 20. stoljeća bila je živa ideja lanca opskrbe (ili Supply Chain Managementa) kada je Henry Ford, svjestan važnosti tog lanca, odlučio ga kontrolirati tako da je kupio sve sudionike u lancu od rudnika željeza i plantaža kaučuka do auto distributera. On je to nazvao “Transcontinental material flow”.

Inače, prije nego što smo mi kupci postali jako razmaženi i važni, isti onaj Henry Ford kada je proizveo poznati T model, postao je poznat po svojoj izreci: “Dat ću vam koju god boju želite, dok god je to crna”, i svako vozilo koje je sišlo s trake bilo je isto.

Koliko je bilo teško organizirati logistiku u to vrijeme?! Međutim, mnogo se toga od tada promijenilo i s vremenom se logistika pretvorila u samo još jednu od funkcija u poduzeću. I to ne baš pretjerano važnu. Logistika se svela na skladištenje i transport.

O logistici se ozbiljnije počelo razgovarati kada su tržišta postala zasićena i strašno diversificirana tako da je jedina konkurentska prednost koja je preostala bila logistika – odnosno tko će brže i točnije isporučiti robu kupcu.

Čak je i general William Pagonis, koji je uspješno organizirao logistiku i opskrbu u Zaljevskom ratu devedesetih godina prošlog stoljeća, nakon rata ponudio svoje usluge svjetski poznatom lancu Sears i postao direktor lanca opskrbe.

VIŠESTRUKE FUNKCIJE
Postoji brdo definicija logistike i vjerujte ne želite ih vidjeti, ali nedavno sam pročitao jednu rečenicu koja bi možda najbolje opisala što je logistika, a kaže: “Ako nema zaliha koje treba premještati uokolo, onda nema potrebe za logistikom.”

U stvari, svaku funkciju koja na bilo koji način ima veze sa zalihama možemo nazvati logističkom funkcijom. Tako, na primjer, nabava dobavlja materijale, skladište ih pohranjuje, proizvodnja ih pretvara u nove proizvode koje prodaja i otprema dostavljaju kupcu itd.

Možda se neki i dalje neće složiti s tim i žele ostati pri onoj definiciji logistike kao skladištenja i/ili transporta, ali velika većina će se složiti da je shvaćanje logistike ograničene s četiri zida poduzeća koja se više-manje bavi materijalima i zalihama unutar poduzeća, stvar prošlosti.

Dakle, ne samo da je logistika bila važna u bližoj i daljoj povijesti nego se logističko zanimanje našlo na top listi među zanimanjima budućnosti. Kad smo kod budućnosti možemo razmotriti neke nove trendove koji se tiču i logistike.

Trgovačka industrija se počela mijenjati. Mnogi trgovci se nalaze usred promjena ponašanja kupaca i sve više prelaze na on-line prodaju, kao samo jednog od trendova. Na jednoj sam konferenciji prošle godine čuo zanimljivu a istinitu priču koja bi se mogla nazvati Kupovanje 2.0.

Priča kaže: U Koreji se na stanicama podzemne željeznice nalaze izlozi s uobičajenom robom široke potrošnje koju kupci na povratku s posla svojim pametnim telefonima preko QR koda mogu skenirati i on-line platiti. U vrijeme svojeg povratka kući sva kupljena roba ih već čeka dostavljena. E sad mi recite da to nije prava logistika!

NOVI KANALI PRODAJE
Ovaj novi kanal prodaje predstavlja sasvim nove i drugačije izazove. Logistika je prisiljena pratiti sve promjene u novim kanalima prodaje koji se pojavljuju. To su veliki izazovi za sektor trgovine koji je tradicionalno bio vezan uz stvarne kupce koji su dolazili u klasične trgovine od cigli i betona.

Logistički gledano, veleprodaje i skladišta koja su opskrbljivala realne dućane (retailere) radile su većinom na principu izdavanja punih kutija i paleta, a transport se obavljao kamionima. Narudžbe koje danas dolaze on-line preko web-trgovina (e-tailera) i direktno opskrbljuju potrošače isporučuju se komadno i transportiraju se pojedinačno kombi vozilima.

Prije 10-15 godina većina maloprodajne industrije bila je fokusirana na tradicionalne dućane (cigla i beton). S pojavom e-trgovine mnoge su kompanije počele koristiti usluge 3PL kompanija (Third Party Logistics) kako bi odgovorile na nove transportne i skladišne izazove.

U to vrijeme svega se 5% trgovine odvijalo on-line. Sada je u Europi ovaj kanal prodaje obuhvatio čak 30% trgovine i neke kompanije ponovno vraćaju logističke aktivnosti vezane uz e-trgovinu in-house (tj. natrag pod okrilje svoje organizacije).

To naravno zahtijeva nešto drugačiji pristup logistici kao i nešto drugačije resurse i stupanj tehnologije (automatizacija procesa, WMS sustavi i sl.).

RAVNOTEŽA EFIKASNOSTI
Trendovi promjene ponašanja kupaca u smjeru kupovanja on-line već su vidljivi i kod nas. Mnoge kompanije u hrvatskoj prepoznale su ovaj relativno novi kanal te otvaraju web-shopove i to naravno polako utječe na logističke operacije.

Inače, trend outsourcinga logističkih operacija sve je zastupljeniji i to ne samo u maloprodajnom sektoru. Naime, poduzeća se okreću onome što znaju najbolje raditi, a to su njihove temeljne kompetencije pa ako logistika i skladištenje nije jedna od njih onda trebaju porazmisliti o alternativama.

Dodatni razlog za outsourcing jesu i troškovi. Većina tvrtki skladište trpi kao nužno zlo, a ako se prema njemu tako odnosi onda im se tako i vraća kroz troškove. Postoje zato i profesionalci koji znaju to raditi pa je logično da se logističke operacije daju njima.

I danas u ovo recesijsko vrijeme svaki dan se sve više potvrđuje važnost logistike jer ona utječe na dva osnovna strateška cilja svakog poduzeća: na smanjenje troškova i na povećanje zadovoljstva kupaca.

Jako je važno pronaći pravu ravnotežu između ova dva cilja jer su oni povezani kao kod zakona o spojenim posudama. Ako smanjite troškove logistike to može značiti da će neki kupci postati nezadovoljni. I obrnuto, ako želite povećati zadovoljstvo kupaca, to znači da morate uložiti u logistiku.

U više poduzeća kojima sam pomagao da ustroje efikasnu logistiku morali smo se suočiti s ovim istinama i dok nismo shvatili koliko je bolno povezana logistika i prodaja te da se bez zajedničkih napora ne mogu postići spomenuti ciljevi nije moglo doći do napretka u kompaniji. Bez razumijevanja ovih postulata kontinuirano je dolazilo i dolazi do konflikata unutar tvrtke i nema održivog rasta.

Antonio Zrilić

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *