Logistika: Razvoj koji ne prati potencijale

Geoprometni položaj Hrvatske može pomoći razvoju logistike, ali ako to želimo iskoristiti trebamo s nečim privući prometne tokove te ne smijemo biti najskuplja zemlja u okruženju za izgradnju skladišta zbog vodnih i komunalnih doprinosa, ističe Zoran Ković, predsjednik Hrvatske udruge za upravljanje lancem opskrbe

Osim internacionalnih kompanija koje posluju u Hrvatskoj i koje su sa sobom donijele “know how”, vrlo je malo hrvatskih kompanija koje imaju organizirani opskrbni lanac do razine koja mu jamči dovoljnu težinu da može utjecati na promjene u ukupnom poslovanju, smatra Ković.

Predstavite nam Hrvatsku udrugu za upravljanje lancem opskrbe. Kada je osnovana te koje su osnovne smjernice djelovanja Udruge?
Hrvatska udruga za upravljanje lancem opskrbe osnovana je 2007. godine s ciljem okupljanja stručnjaka za opskrbni lanac koji bi svojim djelovanjem utjecali na razvoj upravljanja lancem opskrbe u Hrvatskoj, a time i na podizanje konkurentnosti domaćeg gospodarstva.

U tom cilju već dvije godine organiziramo regionalnu Supply Chain Management Arenu, konferenciju na kojoj kao predavače dovodimo ugledne stručnjake iz zemlje i inozemstva, te otvaramo teme za koje mislimo da mogu utjecati na razvoj opskrbnog lanca.

Ujedno, surađujemo s fakultetima koji podučavaju o lancu opskrbe ili logistici kako bismo spojili gospodarstvo i znanost na način da studenti po završetku studija odgovaraju potrebama gospodarstvenika i lakše nađu posao u kompanijama koje su naše članice.

Redovito organiziramo sastanke članova te predavanja u kompanijama iz kojih dolaze članovi, što je ujedno odlična prigoda za networking i razmjenu ideja s kolegama iz struke te nerijetko i prilika za poslovne dogovore i unapređenje međusobne suradnje. Naši članovi dolaze iz velikih hrvatskih kompanija kao što su Kraš, Podravka, Dukat, TDR, Nestlé, Konzum, Kaufland, Metro itd.

Kako biste ocijenili razvoj logističkog sektora u Hrvatskoj u proteklih desetak godina? Koje su najveće investicije realizirane u tom periodu te kakvo je sadašnje stanje?
U zadnjih deset godina svjedoci smo ubrzanog razvoja logistike u Hrvatskoj. U Zagrebu i okolici izgrađeno je više od 700.000 m2 modernih skladišnih kapaciteta. Danas hrvatska logistika u infrastrukturnom i tehnološkom smislu te kompetencijama ljudskih potencijala ne zaostaje puno za zapadnim zemljama.

Glavni nositelji razvoja logistike u zadnjih deset godina bili su maloprodajni lanci, distributeri, uslužne logističke kompanije te u manjoj mjeri hrvatske proizvodne kompanije, što u nekoj mjeri i kroz logistiku pokazuje uvoznu orijentiranost hrvatskog gospodarstva.

Izostala su ulaganja državnih kompanija koje su, po mom mišljenju, trebale i mogle napraviti puno više u logističkom razvoju.

Dobar primjer je Luka Rijeka koja je potpisivanjem ugovora s tvrtkom ICTSI iz Filipina osigurala ulaganje u proširenje lučkih terminala, što je jedna od najbitnijih logističkih investicija u zadnjem desetljeću koja bi trebala biti okidač razvoja logističkih i prijevozničkih kompanija.

Kao najveće logističke investicije možemo izdvojiti izgradnju Konzumovog logističkog centra od 80.000 m2 u Dugopolju te Logističkog parka Zagreb u Svetoj Nedelji na oko 70.000 m2.

Nadalje, Dukat je prvi u jugoistočnoj Europi još 1995. izgradio prvo potpuno automatizirano skladište, što je tada bio veliki logistički iskorak u tehnološkom smislu. Nakon toga u slične projekte investiraju Kraš i Franck.

Od projekata koji su u tijeku, mogu izdvojiti izgradnju skladišnog prostora tvrtke Immorent u Jastrebarskom od oko 66.000 m2.

Hrvatska dosad nije u najboljoj mjeri iskoristila svoj povoljan geostrateški položaj kako bi postala logistička baza za uvoz robe u srednju Europu. Možemo li očekivati da će članstvo u Europskoj uniji donijeti jačanje investicija u logističkom sektoru Hrvatske?
Iskreno se nadam, no nisam u potpunosti uvjeren u to. S logističkog aspekta na ulazak u EU gledam kao na priliku, ali i prijetnju. Prilika je to što preko naših luka možemo biti ulaz u Europu.

Kako bismo to postali potrebno je ne samo investirati u često spominjani pravac Rijeka – Zagreb, koji nam otvara tranzit prema Mađarskoj ili Srbiji, nego u ono što se ne spominje tako često – spojiti Rijeku s Trstom, te Zagreb s Grazom preko Slovenije.

Ta infrastruktura nam može otvoriti tranzit za srednju Europu: Austriju, Češku, Slovačku i druge zemlje. To nisu prioritetni pravci za naše susjede Slovence koji ih vjerojatno neće tako skoro izgraditi, no mislim da bi naša Vlada preko EU trebala više inzistirati na izgradnji prometnih koridora na tim pravcima.

Geoprometni položaj Hrvatske je iznimno značajan, no vrlo često i precijenjen u izjavama političara. Moramo biti svjesni da je Hrvatsku, ako se to želi, vrlo lako zaobići. Primjer za to je plinovod Južni tok koji nas je u lijepom luku zaobišao preko Mađarske.

Teretni promet iz Turske prema Europi još uvijek ide preko Srbije i Hrvatske, ali samo stoga što je prometna infrastruktura kroz Bugarsku i Rumunjsku loša. Nedavno je kod mjesta Vidin izgrađen novi most preko Dunava što će sigurno imati utjecaja na prometne tokove.

Napominjem to iz razloga što nam geoprometni položaj može pomoći, ali ako to želimo iskoristiti i razvijati logistiku trebamo s nečim privući prometne tokove. Tako ne smijemo biti najskuplja zemlja u okruženju za izgradnju skladišta zbog vodnih i komunalnih doprinosa.

Dakle, optimist jesam, ali smatram da trebamo biti svjesni konkurentskih prednosti i raditi na uklanjanju nedostataka kako bismo adekvatno valorizirali ulazak u EU.

Koliki je značaj uspješnog upravljanja lancem opskrbe u današnjem poslovanju tvrtki? Koje se uštede mogu ostvariti s dobro organiziranim lancem opskrbe?
Opskrbni lanac upravlja s do 70 posto svih troškova tvrtke te je očito da kvalitetno upravljanje lancem opskrbe može imati veliki utjecaj na ukupan poslovni rezultat.

Rekao bih da je kvalitetan lanac opskrbe kompetitivna prednost svake tvrtke. U svijetu postoje istraživanja koja dovode u korelaciju uspješnost kompanija sa stupnjem razvoja njihova opskrbnog lanca.

Dokazano je da kompanije s kvalitetnijim opskrbnim lancem brže rastu i imaju bolji poslovni rezultat u odnosu na one s manje kvalitetnim. Teško mi je govoriti o postotku ušteda jer to ovisi o startnoj točki i razvoju svake tvrtke, no uvjeren sam da te uštede nisu manje od 5 do 15 posto ukupnih troškova.

Bitno je naglasiti da kvalitetno upravljanje lancem opskrbe ne utječe samo na troškove već i povećava prihode, kvalitetom usluge utječe na zadovoljstvo kupaca te time i na ukupan imidž kompanije.

Ukratko, imajući pravi proizvod, u pravo vrijeme, u točnoj količini i kvaliteti, na pravom mjestu tijekom cijelog lanca opskrbe povećavate raspoloživost proizvoda, smanjujete zalihu, oslobađate obrtni kapital, smanjujete otpad, povećavate produktivnost i uslužnost te na kraju i prihode.

U normalnim okolnostima neki od tih ciljeva su u koliziji i jedna od ključnih uloga upravljanja lancem opskrbe je pronaći optimalan omjer među njima kako bi se pozitivno utjecalo na poslovni rezultat.

Dolazite iz prehrambene industrije koja predstavlja poseban izazov u logističkom smislu s obzirom na hranu koja se mora držati u hladnom lancu i druge specifične zahtjeve. Kako se hrvatske prehrambene tvrtke nose s izazovima lanca opskrbe? Jesmo li već dostigli europske standarde ili ostaje još posla koji se treba napraviti?
Većina velikih prehrambenih i trgovačkih hrvatskih tvrtki svoju je logistiku dovela do razine koja je usporediva sa zapadnoeuropskom. Standardi sustava kvalitete, HACCP, IFS i drugi zahtjevi striktno se poštuju i certificiraju.

Međutim, nismo još ni blizu europskim standardima kada je u pitanju kvaliteta upravljanja opskrbnim lancem. Usudio bih se reći kako dio nekonkurentnosti hrvatskog gospodarstva leži u toj činjenici.

Osim internacionalnih kompanija koje posluju u Hrvatskoj i koje su sa sobom donijele “know how”, vrlo je malo hrvatskih kompanija koje imaju organizirani opskrbni lanac do razine koja mu jamči dovoljnu težinu da može utjecati na promjene u ukupnom poslovanju.

Kada bismo napravili anketu koliko hrvatskih kompanija prati ključne pokazatelje uspješnosti opskrbnog lanca kao što su točnost planiranja prodaje ili ispunjenje narudžbi, mislim da bi rezultati bili poražavajući. A kada bismo o tome pitali visoki menadžment naših kompanija, tek bismo tada dobili pravu sliku.

Sve u svemu, upravljanje lancem opskrbe je novi pojam za većinu hrvatskih tvrtki i tu kao Udruga vidimo veliki prostor za svoje djelovanje.

No, tu se mogu navesti i pozitivni primjeri poput Podravke ili TDR-a koji su prepoznali potrebu unutar organizacije i intenzivno rade na razvoju upravljanja lancem opskrbe.

U posljednjim godinama otvoreno je nekoliko logističko-distributivnih centara od strane maloprodajnih lanaca u različitim dijelovima zemlje. Kako gledate na te investicije te koji je njihov značaj?
U zadnjih 10 godina većina maloprodajnih lanaca je intenzivno ulagala u logističku infrastrukturu, što govori koliko je kvalitetna logistika važan čimbenik uspješnosti i fokus maloprodajnih lanaca.

Na primjeru konsolidacije hrvatskog maloprodajnog tržišta možemo zaključiti da su lanci, koji su ulagali u razvoj logistike, u pravilu rasli i širili kvadrate na tržištu, dok su oni drugi u pravilu bili prodani onim prvima. Osim, naravno, nekoliko iznimki koji potvrđuju pravilo.

Kao direktor logistike Dukata možete li nam reći nešto više o organizaciji poslovanja na primjeru vaše kompanije? Početkom ove godine izdvojili ste dostavnu djelatnost iz vlastitog poslovanja i opredijelili se za outsourcing. Koji su bili osnovni razlozi za takav poslovni potez te jeste li zadovoljni ovom promjenom?
Dukat je primjer kompanije koja je tijekom zadnjih 20 godina intenzivno radila na tehničkom i tehnološkom unapređenju logistike. Primjer je već spomenuto potpuno automatizirano skladište iz 1995., u vrijeme kada još mnogi nisu niti razmišljali o modernim skladišnim rješenjima.

Od 2007. godine, kada je Dukat postao dio Lactalisa, najvećeg svjetskog proizvođača mliječnih proizvoda, intenzivno se radi na razvoju logistike i opskrbnog lanca. Investirali smo više od 5 milijuna eura u moderna skladišta u našim centrima u Zagrebu, Karlovcu i Splitu.

I dalje radimo na uvođenju najmodernijih informatičkih rješenja za upravljanje skladišnim i transportnim procesima, te procesom planiranja potražnje, zaliha i proizvodnje.

U proteklih 20 godina jedna od vrlo bitnih kompetitivnih prednosti Dukata je logistika, a unutar nje vrlo razvijena distribucija, što je osiguravalo bolju prodaju i kvalitetnu dostavu naših proizvoda do krajnjeg kupca.

Već spomenutim razvojem logističkih kapaciteta maloprodajnih lanaca, te postupnim prelaskom dostave na njihova centralna skladišta, prestaje potreba za razvojem dostavnog segmenta. Zbog toga nismo sretni, ali u tom dijelu moramo pratiti trendove na tržištu. Fokus daljnjeg razvoja lanca opskrbe je skladištenje, planiranje te LA LOG, najveća i najkvalitetnija prijevoznička kompanija u Hrvatskoj i naše povezano poduzeće, u čiju smo obnovu flote u zadnje tri godine investirali 30 milijuna kuna kako bismo spremni dočekali ulazak u EU i otvaranje granica.

Upravljanje lancem opskrbe postala je nezaobilazna tema na brojnim konferencijama u proteklim godinama. Čini se da i stručna javnost prepoznaje značaj i potencijale SCM-a kada je riječ o postizanju ušteda i općenito učinkovitoj organizaciji poslovanja? Koliko je važna edukacija kadrova u ovom sektoru?
Raduje me činjenica da stručna javnost prepoznaje SCM kao bitnu komponentu učinkovitosti poslovanja. U tome vidim i rezultate djelovanja Hrvatske udruge za upravljanje lancem opskrbe.

Edukacija kadrova je vrlo važna i zbog toga nam je kao udruzi, ali i poslodavcima koje predstavljamo, izuzetno važna suradnja s fakultetima koji su “proizvođači” kadrova koje trebamo.

Osim fakultetske edukacije, ključni čimbenici za razvoj kadrova su praksa i iskustvo pa mislim da bi student trebao što više vremena provoditi na praksi u tvrtkama, umjesto u klupi.

Primjer nam može biti Francuska gdje studenti po nekoliko mjeseci rade na projektima, za što ih plaćaju tvrtke, ali i subvencionira država.

Komentari

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *