Maloprodaja glavni pokretač investicija u logistici

Siniša Dadić, direktor odjela za skladišne prostore u tvrtki Jones Lang LaSalle, iz različitih kuteva komentira kretanja i anticipira trendove u hrvatskom sektoru logistike.

O promjenama na tržištu logističkih usluga ulaskom Hrvatske u EU:
Ne očekujemo velike promjene na kratki rok. Ulazak u EU rezultirat će pojavom nekoliko novih logističkih tvrtki koje će pokušati izboriti svoju poziciju. Vrlo je izvjesno i da će neke tvrtke pokušati objediniti hrvatsko i slovensko tržište pružanjem usluge iz jednog skladišno – distribucijskog centra. Zagreb i okolica su za takvu reorganizaciju poslovanja zemljopisno dobro pozicionirani, a i ponuda skladišta je bogatija i raznovrsnija. Na dugi rok sve će ovisiti o stanju u gospodarstvu, odnosno proizvodnji, potrošnji i distribuciji.

O prodajnim centrima maloprodajnih lanaca – vlasništvo ili zakup:
Vlastite trgovačke centre gradi Lidl, budući da je to njihova poslovna politika, a čini se da i Kaufland ide u tom smjeru. Svi ostali veliki trgovački lanci uzimaju ove prostore u zakup ili ih prodaju investitorima i zakupljuju na duži rok (sale & leaseback) kao što je slučaj s Konzumom.

O koristima logističko-distributivnih centara maloprodajnih lanaca:
Potpunom kontrolom ulaza i izlaza proizvoda ostvaruju se znatne uštede vremena, greške se svode na minimum, a neiskorišteni je skladišni prostor u dobro organiziranom skladištu rijetka pojava. Glavni je motiv efikasnija odnosno jeftinija distribucija robe te na koncu povećanje profita. Zahvaljujući izgradnji cestovne infrastrukture nestala je potreba za manjim skladištima u svakom većem regionalnom centru pa se veliki broj tvrtki iz sektora maloprodaje odlučio za centralna skladišta odnosno logističko-distributivne centre. Troškovi su time drastično smanjeni.

O stanju u gospodarskim zonama i potražnji za skladišnim prostorima:
Zbog loših gospodarskih trendova potražnja je na najnižoj razini u zadnjih pet godina, ali bi do manjih pozitivnih pomaka uskoro moglo doći. Postojeći trgovački lanci svoje su potrebe u većoj mjeri zadovoljili i do znatnog povećanja kapaciteta može doći samo zbog porasta obima poslovanja, što zasad nije izgledno. Vjerojatnije je da će se potražnja povećati zbog ulaska na tržište novih trgovačkih kuća, ne nužno iz segmenta prehrane i robe široke potrošnje. Zbog potreba da se bude relativno blizu prodajnih mjesta sumnjam da će se distribucija obavljati direktno iz velikih centara u matičnim zemljama trgovačkih lanaca budući da je to nepraktično i skupo.

O problematici visokih komunalnih i vodnih doprinosa pri izgradnji LDC-ova u Hrvatskoj:
Do stanovitog smanjenja vodnih doprinosa je došlo, no način obračuna i jednih i drugih prema obujmu objekta nije prikladan za logističke prostore i mora se izmijeniti i razlikovati od načina obračuna za stambene i ostale poslovne nekretnine. Na lokalnoj razini izuzeci dakako postoje. Kao protutežu argumentu da je trošak infrastrukture veoma visok i da su stoga doprinosi skupi, napominjemo da se suvremeni logistički centri nalaze vrlo blizu postojeće infrastrukture (npr. blizu autocesta) pa stoga visok trošak za gradnju infrastrukture ne može biti realan.Takav je argument i u suprotnosti sa situacijom na tržištu, gdje je komunalni doprinos puno veći u blizini većih urbanih centara u odnosu na periferne lokacije gdje je infrastruktura slabije razvijena.

O maloprodajnim kompanijama koje su i dalje glavni pokretači investicija u logističkom sektoru:
Nažalost, uistinu se može konstatirati kako maloprodaja daje zamah cijelom sektoru. Zasigurno bi bilo bolje da je pokretač povećanje proizvodnje u bilo kojem segmentu, što bi poslužilo kao temelj za stabilniji rast svih oblika potrošnje.

O razvoju regionalnih logističkih centara:
Preduvjet razvoja regionalnih centara je, ponavljam, rast gospodarstva i potrošačke moći na razini cijele zemlje, a zatim i u pojedinim regijama koje su bitno nerazvijenije od Zagreba i okolice. Pokretač potražnje za ovom vrstom prostora na regionalnoj razini u manjoj bi mjeri moglo biti povećanje turističke potrošnje na obali koje je problematično zbog svoje sezonske naravi i u nešto većoj mjeri razvoj i ulaganje u infrastrukturu trgovačkih luka, prvenstveno Rijeke.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *