Novi list: Dobavljači bi od trgovaca mogli naplatiti 300 milijuna kuna naknade

Najveći hrvatski trgovački lanci mogli bi svojim dobavljačima kojima duguju više od 900 milijuna kuna, platiti više od 300 milijuna kuna naknade zato što kasne s ispunjavanjem obveza.

Nadzor Ministarstva financija pokazao je da 22 trgovačka lanca dobavljačima nisu platila više od 888 tisuća različitih računa, a evidencija o broju neplaćenih računa još uvijek nije prikupljena za sve trgovačke lance, piše Novi list.

Taj nadzor pokazao je da najveći iznos neplaćenih obveza ima Mercator i to 309 milijuna kuna, dok je primjerice u Konzumu pronađeno 158 milijuna kuna dospjelih, a neplaćenih računa, te u Plodinama više od 80 milijuna kuna.

Procjenjuje se da bi na kraju brojka neplaćenih računa, kad se svi evidentiraju, mogla biti i preko milijun. Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi propisao je da vjerovnik ima pravo na naknadu od 300 kuna po svakom računu kojeg mu dužnik ne plati na vrijeme, što znači da bi na kraju ukupna naknada koju vjerovnici, odnosno dobavljači mogu potraživati od svojih dužnika mogla biti i veća od 300 milijuna kuna. Uz to, trgovačkim lancima prijete i milijunske kazne koje će morati platiti državi, a novčano će biti kažnjeni i direktori tih lanaca neplatiša.

Hoće li više od deset tisuća dobavljača i dobiti tu naknadu ovisi isključivo o njima jer zakon propisuje da vjerovnik ima pravo na tu naknadu bez obzira je li pretrpio ikakvu štetu. Prije izmjena zakona bilo je propisano da dužnik mora vjerovniku isplatiti tu naknadu ako račun nije plaćen na vrijeme. Na kraju je u izmjenama zakona vjerovniku na volju ostavljeno hoće li potraživati tu naknadu.

Prema dosadašnjoj praksi u Hrvatskoj, teško je očekivati da će dobavljači doista u potpunosti iskoristiti tu mogućnost, jer se ni ranije nisu odlučivali za akciju kako bi naplatili račune od trgovačkih lanaca. Razlog je naravno to što bi tako doveli u pitanje svoje poslovanje s velikim trgovcima. No, iz Ministarstva financija upozoravaju da, uz to što su rokovi plaćanja propisani na 60 dana i trgovcima prijeti nadzor i kazna, i dobavljači moraju biti odlučniji u naplati svojih potraživanja jer je država samo postavila okvire za poslovanje.

“Oni moraju odabrati hoće li zatražiti tu naknadu, dobavljač koji ima, primjerice, tisuću računa a nisu mu plaćeni na vrijeme, sam mora odabrati hoće li zatražiti naknadu i tako skupiti 300 tisuća kuna. Možda će procijeniti da mu odnosi s partnerom znače više od toga, ali nije ta naknada, ta svojevrsna kazna, smišljena da se dobavljači obogate ili obeštete nego da i oni počnu aktivnije sudjelovati u borbi protiv nelikvidnosti”, kaže sugovornik Novog lista iz Ministarstva financija.

Vjerovnici imaju pravo na sudu potraživati i odštetu ukoliko su, i to neovisno o tome jesu li, naplatili spomenutu naknadu. (Novi list)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *