Svjetski dan hrane: Pothranjeno čak 165 milijuna djece

Na Svjetski dan hrane, 16. listopada, koji su još 1979. utemeljile zemlje članice UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), ove se godine raznim manifestacijama želi ukazati na povezanost zdravlja ljudi s prehrambenim lancem i naglasiti važnost dostupnosti sigurne hrane i nutritivno vrijedne prehrane.

U Osijeku je tim povodom danas održan međunarodni skup “Održivi prehrambeni sustavi u svrhu dostupnosti sigurne hrane i nutritivno vrijedne prehrane” u organizaciji Hrvatske agencije za hranu (HAH) i Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), a pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike i Ministarstva poljoprivrede.

Nažalost, i u 21. stoljeću jedno od četvero djece u svijetu u dobi do pet godina je neuhranjeno. To znači, istaknuto je na skupu, da je 165 milijuna djece pothranjeno i nikada neće dostići svoj puni fizički i kognitivni potencijal.

Uz to, oko dvije milijarde ljudi u svijetu nema šanse u svoju prehranu unositi vitamine i minerale koji su esencijalni za dobro zdravlje. U video poruci, koju je uputio predsjednik Josipović, naglašeno je da Hrvatska mora raditi na stvaranju dugoročno održivog sustava proizvodnje hrane.

Kako bi postigli održivost sustava, nužno je udruženo djelovanje svih sudionika, proizvođača, prerađivača, predstavnika javnog zdravstva ali i obrazovanja, rekla je ravnateljica HAH-a Andrea Gross Bošković.

Svaki dio prehrambenog sustava ima utjecaj na konačnu raspoloživost i dostupnost sigurne i nutritivno vrijedne hrane. Dok velik dio svjetskog stanovništva gladuje ili se neadekvatno hrani, oko 1,4 milijarde ljudi u svijetu je prekomjerne tjelesne težine, što je velika opasnost za zdravlje, rekla je Gross Bošković.

Davorka Hajduković, pomoćnica ministra poljoprivrede iz Uprave za upravljanje fondom za ruralni razvoj, EU i međunarodnu suradnju, istaknula je važnost povezivanja proizvođača u klastere, jer se na taj način mogu lakše plasirati poljoprivredni proizvodi.

Iz Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba “Andrija Štampar” poručuju da najveći izazov današnjih generacija predstavlja poboljšanje kvalitete hrane u prehrambenom lancu, i ističu kako treba zaustaviti trend smanjenja kvalitete hrane uzrokovan sve većom željom za ekonomskom dobiti, i to kroz povećanu kontrolu proizvođača hrane, distribucije i prodaje hrane te nadzor i ispitivanje hrane u laboratorijima.

Iako u razvijenim zemljama obilujemo hranom, a trošimo je i previše, u siromašnim zemljama vlada glad. U svijetu oko 870 milijuna ljudi gladuje, upozoravaju iz “Štampara” i naglašavaju da se Svjetski dan hrane obilježava kako bi se pojačala svijest o problemu nedostatka hrane u svijetu i ojačala solidarnost zemalja u borbi protiv gladi, pothranjenosti i siromaštva.

Prema posljednjim podacima, u svijetu je pothranjeno gotovo 870 milijuna ljudi tj. svaki osmi čovjek. Velika većina pothranjenih je iz zemalja u razvoju, njih čak 852 milijuna, dok 15 milijuna dolazi iz razvijenih zemalja. Ako gledamo posljednja dva desetljeća, broj gladnih u svijetu se smanjio. Dok je 1992. postotak pothranjenih u svijetu iznosio 19 posto svjetske populacije (milijardu ljudi), danas je taj postotak 12 posto, što je napredak, ali nedovoljan.

Najviše gladnih ima u Aziji i na Pacifiku, gdje je taj broj zbog ubrzanog razvoja nekih zemalja u zadnjih 20 godina najviše pao. Pad broja gladnih još je bitniji ako znamo da se tamo dogodio i najveći porast broja stanovnika.

Afrika je jedino područje u razvoju na kojemu je broj gladnih u posljednjih 20 godina narastao sa 175 milijuna na 239 milijuna. Broj gladnih u razvijenim zemljama je također narastao s 13 milijuna, mjerenih u razdoblju od 2004. do 2006., na 16 milijuna izmjerenih ove godine. (SEEbiz / Hina)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *