Investiranjem u ICT povećavamo konkurentnost

U Agrokoru smatramo da je upravo investiranje u ICT jedan od načina da povećamo konkurentnost, tako da smo u proteklih nekoliko godina pokrenuli neke od naših najvećih ICT projekata, naglašava Mate Krpan, direktor tvrtke mStart iz sastava Agrokor koncerna

Gledano i po opsegu i po iznosu investicije, implementacija novog sustava za praćenje robnih tokova u Konzumu najveći je ICT projekt u okviru Agrokor koncerna od njegova osnivanja, ističe Krpan.

Suvremeno poslovanje nezamislivo je bez primjene ICT tehnologija. Koje su primarne koristi koje nove tehnologije donose tvrtkama u prehrambenoj industriji i maloprodaji?
ICT tehnologije jedan su od pokretača maloprodaje: prije njihove primjene veličina skladišta, prodavaonica i asortiman bili su ograničeni radi nemogućnosti praćenja prodaje, zaliha, cijena itd. Danas Konzum s dva distributivna centra pokriva više od 700 prodavaonica u Hrvatskoj.

Nakon što je Agrokor preuzeo Tisak, došlo je do potpune transformacije poslovanja a prvi projekt bila je informatizacija prodajnih mjesta. Prije projekta, informacija o prometu na kiosku došla bi s 40 dana zakašnjenja i to nakon inventure na prodajnom mjestu; danas su svi kiosci spojeni na centralni informatički sustav što znači da su informacije o transakcijama dostupne u realnom vremenu.

No nisu se samo procesi promijenili, nego i ponuda: osim tiskovina, cigareta i trgovačke robe, danas dio asortimana predstavljaju proizvodi dostupni putem platforme za e-commerce, kao što su prepaid bonovi, lutrija, elektronički novac, karte za javni prijevoz, parking i manifestacije, nadoplata za ENC i sl., a plaćanja su na svim prodajnim mjestima moguća i s kreditnim karticama.

U prehrambenoj industriji zahvaljujući ICT tehnologijama pratimo proces od prikupljanja narudžbi kupaca putem mobilnih aplikacija, ulaska sirovine do isporuke krajnjeg proizvoda kupcu. Sva mehanizacija i postrojenja u Agrokorovim poljoprivrednim tvrtkama opremljena su mjernim uređajima i GPS sustavima koji prikupljaju podatke temeljem kojih se donose odluke o daljnjim aktivnostima, bilo da se radi o dohrani, sjetvi ili gnojidbi a sve u cilju povećanja produktivnosti.

Kao zaključak možemo reći da su ICT tehnologije ubrzale poslovanje, optimizirale troškove i povećale efikasnost a samim time i kvalitetu usluga i proizvoda kako u prehrambenoj industriji, tako i u maloprodaji.

Kakvo je stanje općenito u hrvatskom ICT sektoru? Što su glavne poteškoće s kojima se ovaj sektor suočava te primjećuje li se smanjena potražnja za ICT uslugama na domaćem tržištu zbog utjecaja dugotrajne recesije?
Unatoč relativno malom hrvatskom tržištu, u proteklih 20-ak godina razvio se zavidan broj vrhunskih IT tvrtki. Imamo priliku surađivati s domaćim i stranim tvrtkama i mogu reći da domaće IT kompanije po kompetencijama mogu konkurirati bilo gdje u svijetu.

Trenutno ICT tržište u Hrvatskoj stagnira, ali unatoč – ili možda bolje reći – zahvaljujući općenito smanjenoj potražnji ICT usluga, u ovom izazovnom periodu nastalo je nekoliko novih hrvatskih tvrtki koje su upravo u recesiji vidjele svoju priliku za nuđenje novih usluga i proizvoda.

Usprkos gospodarskoj krizi, i općenitom trendu smanjivanja investicija u ovom sektoru, u Agrokoru smatramo da je upravo investiranje u ICT jedan od načina da povećamo konkurentnost, tako da smo u proteklih nekoliko godina pokrenuli neke od naših najvećih projekata u ovom dijelu poslovanja.

Što ulazak Hrvatske u Europsku uniju znači za ovo tržište? Mijenja li se nešto u poslovanju domaćih ICT kompanija?
Već sam spomenuo da je globalno gledajući hrvatsko ICT tržište malo, a proteklih godina radi recesije se dodatno smanjilo dok je broj ICT tvrtki rastao čime je i konkurentnost na tržištu povećana. Posljedica toga je da su i prije ulaska u EU hrvatske ICT kompanije počele tražiti priliku na tržištu u zemljama članicama EU, a nakon ulaska ono je postalo još pristupačnije.

S druge strane na isti način je hrvatsko tržište postalo otvorenije za ICT kompanije iz EU pa time dobivamo i novu konkurenciju. Opasnost za domaće kompanije je potencijalni odljev hrvatskih stručnjaka u zemlje EU koji je sada daleko jednostavniji s formalno-pravnog aspekta.

ICT poslovanje koncerna Agrokor objedinjeno je kroz tvrtku mStart kojoj ste na čelu. Kako je došlo do osnivanja zasebne tvrtke te na koji način je poslovanje ustrojeno danas? Koliko mStart ima zaposlenih te koje sve zadatke obavljate u tvrtkama članicama koncerna?
Agrokor ICT, odnosno centralna informatika Koncerna, do 2010. bila je dio Agrokor d.d.-a, no radi povećanja efikasnosti odlučili smo je izdvojiti u zaseban pravni subjekt, mStart d.o.o. Nakon izdvajanja proveli smo djelomičnu konsolidaciju ICT resursa na razini Koncerna.

Pod djelomičnom mislim na to da smo konsolidirali one kompetencije koje su potrebne u više od jedne kompanije, čime smo postigli sinergijski efekt i dijeljenje znanja i resursa, dok su stručnjaci sa specifičnim kompetencijama ostali u svojim kompanijama. Kako bi mogli ispuniti zahtjeve i očekivanja našeg poslovanja, presudno je razumijevanje poslovnih procesa, gdje ključnu ulogu imaju direktori IT-a u pojedinim kompanijama.

Svaka djelatnost ima svoje specifičnosti tako da su i zahtjevi prema mStart-u vrlo široki te smatramo da sa 130 ICT stručnjaka koje mStart trenutno zapošljava možemo odgovoriti na sve izazove koji su pred nama. No komunikacija nije jednosmjerna od poslovanja prema mStart-u, već nastojimo biti proaktivni i inovativni te predlagati našim kompanijama nova rješenja i unaprjeđenja postojećih sustava.

Dugi niz godina surađujemo s akademskom zajednicom, kako s profesorima, tako i sa znanstvenim novacima i studentima. Moram pritom naglasiti kako nas iznenađuje inovativnost mladih ljudi bez ili s malo radnog iskustva.

Koje su kompanije iz sastava koncerna posebno prednjačile u investicijama u ovom segmentu poslovanja?
Ako gledamo kroz prizmu financija, do sada je Konzum najviše investirao u implementaciju novog sustava za praćenje robnih tokova; radi se o “state of the art” sustavu za maloprodajne lance od kojeg očekujemo značajna unapređenja u poslovanju. Radi se o najvećem ICT projektu u Koncernu od osnivanja, gledano i po opsegu i po iznosu investicije.

Odmah nakon Konzuma slijedi Belje s projektom implementacije novog ERP-a, gdje se radi o vrlo složenoj implementaciji koja pokriva preko 15 različitih djelatnosti kojima se ta tvrtka bavi.

U svim proizvodnim kompanijama radili smo razna unaprjeđenja poslovnih sustava, a zahvaljujući ICT tehnologiji proveli smo objedinjavanje distribucije više kompanija do krajnjih kupaca, što je procesno vrlo složen projekt.

Što možete reći o budućnosti? Koje planove i buduća ulaganja kanite realizirati u idućoj godini? Na što se planirate fokusirati?
U nadolazećoj godini planiramo dovršiti projekt implementacije novog SW za upravljanje robnim tokovima u Konzumu, nakon čega ćemo isti sustav implementirati u Konzumu u BiH i Idei u Srbiji.

U planu je i dovršetak spomenutog projekta informatizacije Belja, novi ERP sustav u Solani Pag i Agrolaguni te implementacija novog SW za optimizaciju dostavnih ruta u distribuciji. Navodim pojedinačno najveće projekte, međutim konstantno su u tijeku manji projekti kojima optimiziramo i ubrzavamo procese u Koncernu, bilo da se radi o SW za skladišno poslovanje, upravljanje dokumentacijom i sl.

Osim što je vodeći trgovački lanac po tržišnom udjelu, Konzum prednjači i po implementaciji novih tehnoloških rješenja. Možete li spomenuti neke od inovacija koje su uvedene u proteklim godinama?
Konzum je lider u uvođenju ICT tehnologija i novih usluga za svoje kupce, što je popraćeno značajnim investicijama. Jedna od najraširenijih usluga je plaćanje uplatnica s 2D kodom.

U kratkom roku uveli smo prodaju lutrijskih igara, isplatu gotovine i mobilno plaćanje te pružili kupcima dodatne usluge: Konzum je prvi trgovački lanac u Hrvatskoj koji je omogućio self-scan uslugu.

Uvođenjem express blagajni kupcima je omogućena potpuna kontrola nad izradom računa i plaćanjem. Pokrenuli smo potpuno automatizirane samoposlužne benzinske postaje, što je također prva takva usluga u Hrvatskoj.

Kako biste ocijenili poziciju Konzuma u usporedbi s globalnim trgovačkim lancima u smislu ICT konkurentnosti?
Iz perspektive upotrebe ICT tehnologije, bilo da se radi o širini primjene, bilo o samoj tehnologiji i rješenjima koja su implementirana i koja se svakodnevno koriste, Konzum je na razini vodećih svjetskih maloprodajnih lanaca. Implementirana su najmodernija rješenja globalnih ICT vendora koja se koriste i u drugim najvećim svjetskim trgovačkim lancima.

Kakvo je stanje s ostalim kompanijama iz sastava Agrokora kada ih uspoređujemo s europskom i globalnom konkurencijom u pogledu ICT konkurentnosti?
Stupanj informatizacije Agrokorovih proizvodnih tvrtki ne zaostaje za maloprodajom jer nastojimo održavati jednaki visoki standard i stupanj informatizacije na razini Koncerna, bez obzira o kojoj se poslovnoj grani radi. Ledo, Zvijezda, Dijamant, Jamnica, PIK Vrbovec, mogu se mjeriti s bilo kojim konkurentom u svijetu.

Unatoč tome što je Vupik među zadnjima ušao u sastav Agrokora, odmah smo nakon preuzimanja implementirali novi ERP sustav i povezali s proizvodnim pogonima, dok se za Belje, nakon dovršetka projekta informatizacije, može reći da će po stupnju informatizacije biti ogledni primjerak.

No za nas posao tu ne završava jer treba održavati postojeće sustave i konstantno tražiti prostor za unaprjeđenja i inovacije.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *