Fair Trade: Pravedna trgovina za pravedniji svijet

Pokret pravedne trgovine nastao je s ciljem smanjenja globalnog siromaštva osnaživanjem proizvođača, unapređivanjem uvjeta života najsiromašnijih lokalnih zajednica u nerazvijenim zemljama i očuvanja okoliša

Jedan od pokreta koji nastoji umanjiti i “ispraviti“ nedostatke na međunarodnom tržištu je sustav pravedne trgovine u širem, odnosno koncept pravedne trgovine (engl. Fair Trade) u užem smislu.

Pokret Fair Tradea nastao je s ciljem smanjenja globalnog siromaštva osnaživanjem proizvođača, unapređivanjem uvjeta života najsiromašnijih lokalnih zajednica u nerazvijenim zemljama i očuvanja okoliša.

Fair Trade organizacije tako, uz potporu potrošača, aktivno sudjeluju u podržavanju proizvođača, osvješćivanju javnosti i promotivnim aktivnostima kako bi se izmijenila pravila konvencionalne međunarodne trgovine.

Kupovinom Fair Trade proizvoda i tako plaćanjem poštene cijene, potrošač izravno sudjeluje u smanjenju svjetskih trgovinskih nepravdi, uzimajući pritom u obzir ne samo ekonomske, već i društvene posljedice svojih kupovnih navika i utjecaj istih na okoliš.

NAČELA I PROIZVODI
Načela Fair Tradea temeljena su na iskustvu koje su Fair Trade organizacije stjecale godinama. Navedena načela zajednička su svima i odnose se na doprinos razvojnim ciljevima nerazvijenih zemalja:
1) lakši pristup tržištu proizvođačima nerazvijenih zemalja,
2) održivi i jednaki trgovinski uvjeti, gdje cijena Fair Trade proizvoda uzima u obzir sve bitne troškove, uključujući održivu proizvodnju, vanjske čimbenike, očuvanje prirodnih resursa i potrebu za daljnjim ulaganjima u proizvodnju,
3) izgradnju kapaciteta i osnaživanje proizvođača,
4) zagovaranje i osvješćivanje javnosti, odnosno potencijalnih potrošača o potrebi društvene pravednosti i preuzimanju odgovornosti, kao i o mogućnostima promjene svakodnevnih navika,
5) sklapanje dugoročnih ugovora s pravednim i održivim obvezama, odnosno suradnja temeljena na dijalogu, transparentnosti i poštivanju.

Proizvodi koji su proizvedeni sukladno načelima Fair Tradea nose Fair Trade oznaku, a prema najnovijem istraživanju GlobeScana u 2013. godini, provedenom na uzorku od 10.000 ispitanika u 17 zemalja svijeta, čak šest od deset potrošača prepoznaje Fair Trade oznaku, odnosno devet od deset potrošača vjeruje istoj.

Najveća je upoznatost potrošača s Fair Trade oznakom na ključnim Fair Trade tržištima, a to su tržišta Velike Britanije, Švicarske, Nizozemske, Irske, Finske i Njemačke.

Asortiman Fair Trade proizvoda uključuje banane, kakao, kavu, pamuk, cvijeće, svježe voće, med, sokove, rižu, začine i začinsko bilje, šećer, čaj, vino i sportske lopte.

Banane većinom dolaze iz Dominikanske Republike, Kolumbije i Ekvadora. Kakao se proizvodi u Dominikanskoj Republici, Gani, Belizeu i Obali Bjelokosti. Kava dolazi iz Etiopije, Tanzanije, Ugande, Kostarike i Gvatemale, dok cvijeće stiže iz Kenije.

Voće se uzgaja u Južnoj Africi i Gani. Riža dolazi iz Indije i Tajlanda, šećer iz Paragvaja i Malavija, a čaj iz Ugande, Šri Lanke i Indije.

POČETAK INICIJATIVE
U početku su Fair Trade proizvodi obuhvaćali uglavnom neprehrambene proizvode – rukotvorine. Razlog tome je što su u ručnoj izradi rukotvorina sudjelovale uglavnom žene te što su to bili jedini izvori prihoda kućanstava. Misionari su bili ti koji su uvidjeli da trgovina rukotvorinama putem Worldshopova može ponuditi odgovor na probleme siromaštva u zemljama Trećeg svijeta.

Ranih osamdesetih u Alternativnoj trgovinskoj organizaciji dolazi do novih izazova – zasićenosti tržišta rukotvorinama, što je zahtijevalo promjenu modela i ciljeva, odnosno ponude Fair Trade proizvoda. U vrijeme stagnacije na tržištu rukotvorinama, prehrambeni proizvodi poput kave pojavili su se kao savršen supstitut.

Istovremeno su se i na tržištu prehrambenih proizvoda događale velike oscilacije i cjenovni šokovi. Pad cijena poljoprivrednih proizvoda potaknuo je pobornike pravedne trgovine na pronalaženje novih rješenja za nastalu krizu.

Godine 1973. organizacija Fair Trade Original iz Nizozemske uvozi prvi prehrambeni Fair Trade proizvod – kavu iz zadruge u Gvatemali. Kavu uskoro slijede i drugi Fair Trade prehrambeni proizvodi: čaj, kakao, šećer (od šećerne trske), vino, voćni sokovi, suho voće, riža, začini i drugi.

Trgovina ovim proizvodima omogućuje širenje Fair Trade tržišta te prodiranje Fair Trade proizvoda u maloprodajne prodavaonice. Nakon toga, i drugim se vrstama proizvoda, poput pamuka, lana, cvijeća i zlata, trguje na pravednom tržištu.

Odnos prodaje Fair Trade proizvoda mijenjao se u korist poljoprivrednih proizvoda: 2002. godine prodaja poljoprivrednih proizvoda iznosila je 69,4% ukupne prodaje Fair Trade proizvoda, a rukotvorina 25,4%, u odnosu na 1992. godinu kada je prodaja poljoprivrednih proizvoda iznosila oko 20% u odnosu na udio rukotvorina od 80%.

POŠTENA CIJENA
Fair Trade sustav jamči bolje uvjete proizvođačima nudeći im dvije novčane koristi koje mogu imati utjecaj na konačnu cijenu: Fair Trade minimalnu cijenu i Fair Trade premiju. Minimalna cijena je najniža cijena koja jamči pokriće troškova održive proizvodnje.

Plaća je kupac odnosno uvoznik Fair Trade proizvoda. Iako je minimalna cijena određena, ona nije fiksna već varira ovisno o uvjetima na tržištu. Minimalna cijena služi kao osnovica za pregovaranje i dogovaranje konačne cijene proizvoda, a djeluje kao sigurnosna mreža u nestabilnim gospodarskim uvjetima.

Osim minimalne cijene, Fair Trade organizacija uređuje i plaćanje Fair Trade premije, što je zapravo iznos utvrđen radi doprinosa društvenom i ekonomskom razvoju u zajednicama proizvođača. Premija znači dodatni iznos novca, ona je dodatak na ranije spomenutu pravednu, minimalnu cijenu Fair Trade proizvoda, a plaćaju je uvoznici.

Dobiveni iznos namjenski se ulaže u društvene, ekonomske i ekološke projekte na temelju odluka koje ravnopravno donose poljoprivrednici, proizvođači i radnici u svojim organizacijama.

Na godišnjoj skupštini Fair Trade organizacije proizvođača, pregovara se o načinu na koji će se utrošiti premija te se demokratski donosi odluka o njenom korištenju. Iskustvo ovakvog načina odlučivanja znači dodatnu odgovornost za proizvođače – članove organizacije.

Plaćanje Fair Trade premije omogućuje pristup povoljnijim ili beskamatnim zajmovima, tehničku pomoć u izgradnji lokalne infrastrukture, unapređenju proizvodnje, bolje sustave komunikacije i suvlasništvo transportne, proizvodne i industrijske opreme, bolju zdravstvenu zaštitu i obrazovni sustav te edukaciju i stručno usavršavanje za članove organizacije i njihove obitelji. Procjenjuje se da je ukupan iznos Fair Trade premija u 2012. godini premašio 80 milijuna eura.

RAST UDJELA
Prema zadnje dostupnim podacima iz 2012. godine, preko 30.000 Fair Trade proizvoda dostupno je u 125 zemalja svijeta. Tijekom posljednjih 20 godina došlo je do znatnog povećanja trgovine Fair Trade proizvodima. Najveći porast prodaje Fair Trade proizvoda zabilježen je u zadnjem desetljeću, a razlog tome je ponuda ovih proizvoda u suvremenim maloprodajnim formatima.

Ipak, promatrajući sveukupno globalno tržište prehrambenih proizvoda, Fair Trade proizvodi na tom tržištu još uvijek predstavljaju tržišnu nišu. Unatoč tome, ovo tržište ubrzano raste. U 2008. godini Fair Trade trgovina premašila je 2,9 milijardi eura, u 2009. godini 3,4 milijarde eura, 2010. godine 4,3 milijarde eura, 2011. godine 4,9 milijarde eura, a procijenjena je vrijednost tržišta u 2012. godini iznosila 4,8 milijardi eura.

Britansko tržište ključno je za Fair Trade proizvode koje ih trenutno broji više od 2500, dok je Sainsbury’s vodeći svjetski maloprodavač Fair Trade prehrambenih proizvoda.

Na pojedinim tržištima Fair Trade proizvodi drže značajne tržišne udjele (u Švicarskoj tržišni udio Fair Trade banana iznosi 50% ukupnog tržišta banana, dok primjerice u Velikoj Britaniji tržišni udio Fair Trade kave zauzima 20% ukupnog tržišta kave).

Fair Trade kakao i šećer proizvodi su koji su doživjeli najveće količinsko povećanje prodaje u 2009. godini (za 35% i 57%), a velikim dijelom su za navedeno povećanje zaslužni i veliki globalni proizvođači čokolade i sladoleda kao što su Cadbury Dairy Milk, Green & Black’s, Nestlé (Kit Kat), Ben & Jerry (sladoled), koji su se poput maloprodavača također obvezali na održivije nabavljanje u opskrbnom lancu.

Fair Trade proizvodi, osim rastućeg tržišta u razvijenim zemljama, nalaze sve veći broj potrošača i u zemljama proizvodnje, na lokalnom tržištu. Tako su od ove godine Fair Trade proizvodi dostupni i na tržištima Kenije i Indije.

PONUDA U HRVATSKOJ
U Hrvatskoj se Fair Trade proizvodi mogu pronaći u specijaliziranim prodavaonicama prehrambenog (Garden), neprehrambenog (Lush, L’Occitane) i mješovitog asortimana (Bio&Bio, Honeybunch), a dostupni su za konzumaciju i u HoReCa kanalu (prvenstveno Fair Trade kava).

Fair Trade proizvodi u Hrvatskoj prisutni su više od tri godine, dok asortiman Fair Trade proizvoda hrvatskih maloprodavača varira u ovisnosti o pretežnoj trgovačkoj robi koja se prodaje.

Na hrvatskom se tržištu može pronaći više od 30 vrsta Fair Trade proizvoda, a svi maloprodavači ističu da kontinuirano proširuju asortiman Fair Trade proizvoda. Asortiman Fair Trade proizvoda uključuje kako prehrambene, tako i neprehrambene proizvode, s time da prehrambeni proizvodi dominiraju u asortimanu kao uostalom i na ostalim maloprodajnim tržištima.

Od prehrambenih Fair Trade proizvoda na hrvatskom se maloprodajnom tržištu mogu pronaći banane, neizostavna kava, svježe voće, začinsko i ljekovito bilje, šećer, čaj, čokolade, sok, slastice i bomboni. Od neprehrambenih se Fair Trade proizvoda pak mogu pronaći proizvodi za njegu tijela, odjeća i obuća.

Fair Trade proizvodi na hrvatsko tržište dolaze iz Etiopije, Ekvadora, Nepala, Burkine Faso, Kostarike, Nikaragve, Kolumbije i Perua. Glede budućeg razvoja Fair Trade tržišta u Hrvatskoj, većina maloprodavača je poprilično skeptična te smatraju kako u godinama koje slijede prodaja Fair Trade proizvoda neće značajnije rasti.

Kao razlog tome navode manju osjetljivost kupaca u vrijeme recesije, što i ne čudi s obzirom da kupac sve manje troši i na osnovne potrebe. Kao jednu od glavnih prepreka daljnjem razvoju tržišta maloprodavači navode i nedovoljnu upoznatost hrvatskih potrošača s pravednom trgovinom, odnosno s Fair Trade proizvodima.

Tek jedan maloprodavač izdvaja da ima vlastitu marku proizvoda pravedne trgovine, dok ostali trenutno ne razmišljaju o proširenju asortimana Fair Trade proizvodima vlastite marke.

Ipak, sjetimo se ekoloških prehrambenih proizvoda koji su u počecima također bili slabo zastupljeni u modernim maloprodajnim formatima, a s protekom vremena i edukacijom potrošača povećao se njihov udio u asortimanu, odnosno u ukupnoj prodaji prehrambenih proizvoda.

Sličan razvoj događaja u dogledno vrijeme tako možemo očekivati i po pitanju Fair Trade proizvoda, no to će po svemu sudeći morati pričekati da se situacija promijeni na bolje, prvenstveno na domaćem terenu.

Kristina Petljak, Ivana Štulec
Ekonomski fakultet Zagreb
Irena Vukmanov Šimokov
Udruga Fair trade Hrvatska

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *