Prevareni potrošači trebaju podizati kolektivne tužbe

Europska komisija ubuduće će, a svakako do kraja mandata Nevena Mimice, pomagati nacionalnim udrugama za zaštitu potrošača da se poboljšaju, tj. budu efikasnije i snažnije, kažu u povjerenstvu za zaštitu potrošača.

Pomoć neće biti novčana, nego “posrednička”, povezat će ih s udrugama potrošača koje su u svojim zemljama uspješne i koje imaju različite, a razvijene, uspješne modele financiranja.

Tako je Irska jedna od zemalja gdje su udruge za zaštitu potrošača vrlo efikasne pa bi se sparivanjem njihovih i hrvatskih udruga, kojih je 26, mogla prenijeti najbolja iskustva i primijeniti ih u Hrvatskoj.

Na europskoj razini djeluju dvije velike i vrlo utjecajne udruge, to su BEUC i ANEC. One će jedine dobiti novčana sredstva Mimičinog povjerenstva. Uglavnom, udruge za zaštitu potrošača mnogo su jače u sjevernim i zapadnim zemljama, u Britaniji, Finskoj, Njemačkoj, Belgiji, a dosta su slabe u južnim i novim članicama.

Za primjer izuzetno učinkovite i vrlo utjecajne udruge za zaštitu potrošača spomenut je britanski Which? Jedna od snažnih europskih, vrlo kvalitetnih udruga je utjecajna belgijska Test-Achat.

Financira se članarinom i pretplatom na newsletter, i to uspješno jer daje potrošačima visokokvalitetne i pouzdane informacije o proizvodima. Naprotiv, ima članica, poput Cipra, u kojima udruge potrošača niti ne postoje.

EK zato u pet odabranih “lošijih”, tj. bivših tranzicijskih zemalja, šalje “potrošačke misije” koje bi trebale pomoći da se tamo osnuju i funkcioniraju efikasne i utjecajne udruge. Putem potrošačkih misija EK će dati informaciju, omogućiti i bdjeti nad koordinacijom, ujednačavanjem akcija, pokazat će put koji realno može zainteresirane dovesti do rezultata i u vrlo velikoj mjeri povećati snagu udruga. Mimičino povjerenstvo fokusirano je na prava potrošača, sigurnost proizvoda (osim hrane) i snagu potrošača.

Specifičnost je u tome da je 85 posto zakona na europskoj razini, ali je njihova provedba sto posto nacionalna. Cilj je da se proširi najbolja praksa europske zaštite potrošača na više zemalja, ali se potrošači ili njihove organizacije ne mogu obratiti izravno nekom od europskih tijela, nego samo nacionalnima.

Ako se spor rješava sudski, EK preporučuje potrošačima kolektivne sudske sporove. Svaka zemlja treba razviti alternativni način rješavanja sporova, na pr. osnovati agenciju kojoj će se potrošači i udruge obraćati u slučaju kršenja prava ili ugroze zdravlja i sigurnosti. Ako se prava krše u više zemalja istodobno, građani se obraćaju posebnim agencijama, u Hrvatskoj Europskom potrošačkom centru pri Ministarstvu gospodarstva.

Specifično za Hrvatsku jest da su, u usporedbi s drugim članicama, najglasnije primjedbe na sastav pojedinih proizvoda, npr. deterdženata, koji se razlikuju od tržišta do tržišta. Taj problem, kaže sugovornik Euroreporta, nije lako riješiti jer proizvođači tvrde da se prilagođavaju zahtjevima raznih tržišta, a “teško je očekivati da bi Europska komisija mogla propisivati kako treba izgledati neki brend ili njegov sadržaj, odnosno propisivati njegove sastojke”.

Na europskoj razini, međutim, zanimljiva je situacija s označavanjem zemlje podrijetla proizvoda. Tabori “za” i “protiv” među zemljama članicama duboko su podijeljeni, i jedni i drugi imaju blokirajuću manjinu. Prema propisu, označavanje zemlje podrijetla provodi se prema posljednjoj bitnoj promjeni na proizvodu.

Italija i Francuska, od velikih zemalja koje štite neke svoje industrije, zalažu se za to, ali Velika Britanija i Njemačka, s velikim brojem delokalizirane industrije svojih poznatih brendova, protive se. Ali, u narednih godinu dana očekuje se pozitivan završetak oko prava na otvaranje tekućeg računa svakog građanina EU-a, bez obzira na njegovo imovno stanje i prebivalište. (Business.hr)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *