Deflacija, nova opasnost za hrvatsko gospodarstvo

Nekoliko mjeseci inflacija se kretala na rekordno niskim razinama od 0,1 do 0,4 posto, da bi u veljači potrošačke cijene pale za 0,6 posto na godišnjoj razini, što nije zabilježeno od 1996. godine, otkad su dostupni podaci DZS-a

Pad potrošačkih cijena u veljači za 0,6 posto na godišnjoj razini, što nije zabilježeno otkad su dostupni podaci, izazvao je u Hrvatskoj bojazan od deflacije, koja bi mogla dodatno otežati izlazak gospodarstva iz recesije.

Nedavno je Državni zavod za statistiku objavio da su u veljači potrošačke cijene pale peti mjesec zaredom na mjesečnoj razini.

Nekoliko mjeseci inflacija se kretala na rekordno niskim razinama od 0,1 do 0,4 posto, da bi u veljači potrošačke cijene pale za 0,6 posto na godišnjoj razini, što nije zabilježeno od 1996. godine, otkad su dostupni podaci DZS-a.

To je izazvalo bojazan od deflacije jer, “ako deflacija ima dugotrajniji i strukturni karakter, za gospodarstvo ona predstavlja veću opasnost od hiperinflacije. Dobar primjer za to je Japan”, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist u Splitskoj banci.

U Japanu se 1990.-te godine nazivaju “izgubljenim desetljećem” jer je zbog deflacije gospodarstvo stagniralo. Ništa bolja situacija nije bila ni u prvih desetak godina ovog stoljeća, kada je gospodarstvo ili blago raslo, ili se koprcalo u recesiji.

Tek je nedavno, zahvaljujući izuzetno ekspanzivnoj monetarnoj i fiskalnoj politici, Japan uspio savladati deflaciju, što pokazuje da taj problem nije lako riješiti.

Kada dolazi do pada cijena, potrošači, naime, odgađaju kupnje jer očekuju daljnji pad cijena, a tvrtke iz istog razloga odgađaju investicije, očekujući dodatno smanjenje cijena kapitalne opreme.

“Sve to u konačnici vodi daljnjem padu potražnje, ukupne gospodarske aktivnosti i plaća, pa se tako ulazi u začarani krug iz kojeg je teško izaći”, objašnjava Šantić.

Zbog toga bi pojava deflacije mogla otežati izlazak domaćeg gospodarstva iz recesije, koja ulazi već u šestu godinu.

Niz je uzroka koji su doveli do deflacije u Hrvatskoj. Među ostalim, visoka prošlogodišnja baza jer se u prva dva mjeseca 2013. inflacija kretala oko visokih 5 posto.

“No, pad cijena u Hrvatskoj, uz učinak baznog razdoblja odnosno činjenicu da su u istom razdoblju prošle godine cijene bile na razmjerno visokoj razini, posljedica je nastavka krize u gospodarstvu koja uvelike utječe na bitno smanjenu potražnju, a time i na odsutnosti domaćih inflatornih pritisaka s potražne i troškovne strane”, kaže Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria.

Ojačao cjenovni rat
Uz to, izostaju pritisci s inozemnih tržišta, što se prije svega odnosi na pad cijena prehrambenih sirovina i stabilizaciju cijena nafte.

“Pet mjeseci neprestanog pada potrošačkih cijena na mjesečnoj razini u Hrvatskoj posljedica je uvezene deflacije, utjecaja jakog eura i niske cijene energenata. Specifično je za Hrvatsku što se, nakon ulaska u EU, pojačao cjenovni rat između trgovačkih lanaca, a izostaje i povećanje administrativno utvrđenih cijena jer se bliže parlamentarni izbori u 2015. godini. Uz to, domaća je potražnja i dalje slaba zbog visoke nezaposlenosti”, kaže Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.

Deflacija predstavlja velik rizik za poslovanje kompanija. Mogli bi im pasti prihodi, što vodi smanjenju proizvodnje i investicija, otežanoj otplati dugova…

Također, deflacija može loše utjecati na državni proračun jer se, među ostalim, zbog nižih cijena smanjuju prihodi od PDV-a.

“Čim se smanjuje gospodarska aktivnost, slabije se puni proračun”, ističe Stojić.

Hoće li idućih mjeseci potrošačke cijene, ipak, ponešto porasti, ovisi o razvoju situacije u svijetu, ali i Hrvatskoj.

“To ovisi o tome hoće li porasti cijene energenata i hrane na svjetskim tržištima, čime bi se povećao i rast cijena u Hrvatskoj. Inflaciju bi blago moglo potaknuti i povećanje trošarina, koje se usklađuju s europskima”, zaključuje Hrvoje Stojić, koji ove godine očekuje rast potrošačkih cijena u Hrvatskoj od svega 0,5 posto.

Zdeslav Šantić očekuje nešto veću inflaciju i smatra da posljednji pad potrošačkih cijena ne predstavlja rizik od deflacije.

“Ne vidimo rizik od dugotrajnijeg pritiska na pad cijena, već je riječ o jednokatnim utjecajima. Prije svega, o slaboj domaćoj potražnji koja se može iščitati iz pada cijena odjeće i obuće na godišnjoj razini već dulje vrijeme. No, uočljiv je i pad cijena hrane, što je posljedica ulaska Hrvatske u EU, zbog čega su ukinute neke barijere koje su još bile prisutne na našem tržištu. Samim time došlo je do rasta konkurencije, pritiska na smanjenje marži i – ukupnog pada cijena“, navodi Šantić.

Ipak, zbog jednokratnog baznog efekta, odnosno snažnog rasta cijena u prva četiri mjeseca lani, Šantić od sredine godine očekuje dinamiziranje rasta cijena.

“U cijeloj ovoj godini očekujem prosječan rast potrošačkih cijena od 1 posto“, kaže Šantić, koji u nastavku godine očekuje inflatorne pritiske od strane prilagodbe domaćeg sustava trošarina, a moguće je, kaže, očekivati i pritiske od prilagodbe komunalnih usluga tržišnim razinama.

“Dugoročno, cijene u Hrvatskoj imat će tendenciju usklađivanja s EU razinom, što implicira stope blago više od prosjeka u EU”, kaže Zrinka Živković-Matijević.

Deflacija prijeti i Europskoj uniji
Međutim, opasnost od deflacije prijeti i mnogim drugim članicama Europske unije. Eurostat je prošloga tjedna objavio da je inflacija u EU u veljači smanjena s 0,9 na 0,8 posto. Pritom su, uz Hrvatsku, pad potrošačkih cijena na godišnjoj razini zabilježile Bugarska, Cipar, Grčka, Portugal i Slovačka.

U eurozoni je, pak, inflacija skliznula s 0,8 na 0,7 posto, najnižu razinu u četiri godine. Nastojeći suzbiti opasnost od deflacije Europska središnja banka (ECB) smanjila je krajem prošle godine ključnu kamatnu stopu na rekordno nisku razinu od 0,25 posto kako bi potaknula kreditiranje i gospodarski rast.

No, to dosad nije dalo rezultate, pa se inflacija i dalje kreće znatno ispod ciljane razine ECB-a od 2 posto.

“Treba voditi računa da je tečaj dolara trenutno slab prema euru, što sugerira da bi ECB uskoro mogla uvesti dodatne monetarne poticajne mjere, odnosno i dalje voditi vrlo ekspanzivnu monetarnu politiku, što u okolnostima kada je oporavak skroman, a nezaposlenost visoka, gospodarstvu odgovara. Stoga će rast cijena tijekom ove godine biti skroman, no zasad nema projekcija da bi mogle i pasti“, zaključuje Šantić. (Banka.hr)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *