Prehrambena industrija može pokrenuti hrvatsko gospodarstvo

Volumen prodaje hrane u svijetu bilježit će stabilan rast od 3 posto godišnje, pri čemu će rasti 4,9 posto u Aziji, a samo 0,2 posto na zapadu Europe

Prehrambena industrija predstavlja veliki potencijal za hrvatsko gospodarstvo jer svi pokazatelji ukazuju na rast potrošnje hrane na globalnoj razini, zaključci su “Competitiveness Daya“ koji se jučer održao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu u organizaciji Financijskog kluba.

Marina Tonežić, direktorica u Odjelu revizije i poslovnog savjetovanja u zagrebačkom uredu tvrtke Deloitte iz perspektive konzultanta, identificirala je glavne globalne trendove u prehrambenoj industriji.

Na prvom je mjestu istaknula značajan rast na novim tržištima, a sporiji rast na razvijenim tržištima. Slijedi trend sve mobilnijih potrošača, uz potporu tehnologije i povezivanje u stvarnom vremenu.

Na trećem je mjestu istaknula fokus na smanjenju troškova, likvidnosti, međunarodnom rastu i diversifikaciji, a kao četvrti ističe uži fokus na odgovornom pronalaženju izvora materijalnih resursa, volatilnosti i održivost troškova roba.

Peti trend je nastavak međusektorske i teritorijalne konsolidacije, a šesti stalne promjene regulative, pomoću koje vlade ispituju sve agresivnije pristupe regulaciji različitih kategorija robe široke potrošnje.

Tonežić se osvrnula i na globalne izglede u budućnosti u sektoru široke potrošnje i trgovine na malo.

U prognoziranom razdoblju, volumen prodaje u svijetu bilježit će stabilan rast od 3 posto godišnje. Disparitet među regijama, u rasponu od 4,9 posto u Aziji naspram 0,2 posto na zapadu Europe odrazit će se kroz porast prihoda na novim tržištima, premda se očekuje i oporavak zrelih tržišta.

Osjetljivost cijena i dalje će utjecati na potrošnju na zrelim tržištima, uz daljnju polarizaciju navika i na kanale koji nude proizvode i usluge uz popust i na one koji nude ekskluzivu.

Tradicionalno trgovanje u prodajnim centrima i na maloprodajnim mjestima i dalje će voditi bitku s kupovinom putem interneta, no očekuje se da će mnogi trgovci na malo razviti strategije hibridne višekanalne distribucije. Cijene će i dalje biti u fokusu, no tehnologija, podatci, iskustvo i udobnost prilikom kupnje također će postati ključni.

Branimir Kovačić, stručni suradnik iz kompanije Bisnode napravio je usporedbu ključnih pokazatelja i prehrambenog sektora s ukupnim gospodarstvom RH.

Prehrambeni sektor bilježi iznadprosječne pokazatelje u odnosu na prosjek hrvatskog gospodarstva, likvidniji je, manje zadužen, dani vezivanja potraživanja i obveza su kraći i neto profitna marža viša. Udio broja subjekata u ukupnom gospodarstvu iznosi 1,6 posto,  udio broja zaposlenih 5,3 posto, sektor generira 5,3 posto prihoda i 3 posto obveza, udio neto dobiti 10,3 posto, udio u izvozu 4,9 posto, a udio u investicijama 3,3 posto.

Prihodi, izvoz, te dani vezivanja obveza i potraživanja poboljšani su u odnosu na 2008., zaključio je Kovačić. S time veliki subjekti bilježe daleko bolje pokazatelje u prosjeku, to jest, mali subjekti su znatno lošiji.

Na prehrambenu industriju ne primjenjuje se samo nacionalna industrijska politika. Hrvatska je od 1. srpnja članica EU i na nju se primjenjuje zajednička poljoprivredna i ribarstvena politika EU, istaknula je Božica Marković, direktorica sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo u HGK.

Marković očekuje velika ulaganja u akva kulturi, u kojoj imamo resurse i znanje, a EU u tom dijelu 60 posto ribe uvozi iz trećih zemalja.

Na pitanje moderatora o izgubljenim prihodima s tržišta CEFTA-e, Marković puno veći problem smatra uvoz proizvoda iz EU. Na primjeru trenutnog stanja u Ukrajini i Rusiji, najveći europski proizvođači mesa ne mogu plasirati svoje meso u Rusiju.

Dio tog višaka dolazi na hrvatske police ostavljajući posljedice i na male i velike proizvođače, koji ne mogu konkurirati cijenom. Hrvatska ima ogroman potencijal u prehrambenoj industriji, imamo gotovo milijun hektara zemljišta koje nije u funkciji, imamo turizam, imamo tržište EU i tržišta trećih zemalja te postoji veliki prostor za supstituciju uvoza.

HGK je krenula s nizom akcija u svrhu promocije hrvatskih proizvoda poput “Kupujmo hrvatsko”. Hrvatski proizvođači moraju biti svjesni da kroz kupovinu hrvatskog proizvoda ne daju svoj novac samo za taj proizvod, nego i čuvaju hrvatska radna mjesta  te pomažu otvaranje novih. HGK radi na brendiranju riba i vina.

Hrvatska mora biti zemlja visoke kvalitete. Prehrambena industrija zaslužuje biti u grupi pokretača gospodarstva, zaključak je “Competitiveness Daya”. (Banka.hr)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *