SCM Arena: Uspješan lanac opskrbe donosi višestruke koristi za poslovanje

Logistika ima veliku ulogu i u stvaranju prihoda jer jedan posto iz lanca opskrbe može donijeti i 10 posto rasta u ukupnim prihodima

Novosti iz ovog sektora nisu metode koje koristimo danas već ugradnja stečenih znanja u postojeće alate kako bismo unaprijedili svoj lanac opskrbe, moglo se čuti na jučerašnjoj trećoj regionalnoj konferenciji o upravljanju lancem opskrbe, Supply chain management arena, održanoj u prostorima Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta u organizaciji Infoarena grupe.

Jedna od najaktualnijih tema u gospodarstvu danas je upravljanje lancem opskrbe koji se trenutno nalazi u fokusu svjetskih gospodarskih trendova. Uspješno upravljanje lancem opskrbe ključno je za stvaranje novih pozicija na tržištu, pogotovo u vrijeme krize kada se svi pokušavaju izdvojiti iz mase. Upravo je ovo vrijeme i pokazalo kako je uspješno upravljanje ovim segmentom poslovanja jedan od najvažnijih alata za opstanak poduzeća.

“Današnji potrošači su sve zahtjevniji i radi toga ne postoji jedan univerzalan način koji je najbolji za strategiju čitavog lanca opskrbe svih tvrtki, već trebamo paziti na mnoštvo različitih faktora kako bismo zadovoljili potrebe tržišta. Ono što se pokazalo dobrom praksom kod jednog trgovca, kod drugog se najčešće ne može primijeniti”, istaknuo je na konferenciji Srečko Debeljak, Senior director tvrtke AT Kearney Slovenija.

Direktor logistike slovenske tvrtke Acroni Jesenice, Simon Štumpf, smatra kako u lancu opskrbe glavnu riječ vode kupci. “Kupac nam diktira kako upravljati lancem opskrbe jer kroz njihove potrebe organiziramo cjelokupni proces proizvodnje”, rekao je.

Iako se na konferenciji moglo čuti kako nema jedinstvene formule po kojoj bi sve tvrtke mogle na isti način organizirati svoj lanac opskrbe, kod onih koji imaju uspješno organiziran ovaj segment postoje neke zajedničke osobine koje se uočavaju poput mogućnosti da se iskoristi posebnost određenog tržišta.

S konferencije poručuju kako treba pojednostaviti proces lanca opskrbe kako bi se zadovoljile potrebe kupaca, ali i paziti da se time ne zakomplicira cjelokupni posao više nego je potrebno. Kao pozitivan primjer pritom je navedena tvrtka Henkel koja je smanjila broj opskrbljivača za čak 40 posto. “Nama je maloprodaja specijalizirana grana logistike, a na dućan gledamo kao na još jedno skladište”, izjavio je Marko Cedilnik, izvršni direktor logistike slovenskog Mercatora u sklopu okruglog stola “Stvaranje učinkovitog lanca opskrbe”.

O implementaciji procesa Sales&operation planing (SOP) govorio je Andre Hofstetter, global sales & operation coordinator iz švicarskog Barry Callebauta, koji je naglasio kako SOP treba biti dio poslovnog planiranja uprave.

Za uspješno provođenje SOP-a, prema Hofstetteru, potrebno je savladati pet elemenata: uključiti prodaju u cijeli proces, glavni izvršni direktor treba biti prisutan svaki mjesec na sastanku SOP-a, treba uvesti jedan alat za planiranje, a ne koristiti nekoliko različitih programa i tablica, redovito mjeriti i pratiti procese te ulagati u ljudstvo, zadržati kvalitetne ljude i podupirati ih.

Na konferenciji se često spominjala i važnost inovacija u opskrbnom lancu. “Da bi uspjeli na tržištu potrebne su nam inovacije kako bismo mogli brzo i pravovremeno reagirati na potrebe tržišta, a sve te inovacije zahtijevaju određene resurse. U našem slučaju lanac opskrbe ima veliku ulogu i zato što nam pomaže razlučiti bitno od onog manje važnoga pa zahvaljujući dobroj organizaciji ovog segmenta znamo čega trebamo više plasirati na tržište, a što treba povući” rekao je Krunoslav Mervar, direktor Upravljanja lancem opskrbe Nestlé Adriatica u Hrvatskoj.

Logistika ima veliku ulogu i u stvaranju prihoda jer jedan posto iz lanca opskrbe u ukupnim prihodima, ovisno o veličini tvrtke, može doseći i 10 posto. Kada se dotaknula tema smanjenja troškova, outsourcing je bio neizbježan pa se tako moglo čuti i kako je važno odvagnuti što se više isplati.

U nekim slučajevima je bolje okrenuti se outsourcingu, a negdje zadržati određene segmente u vlastitoj režiji. No, u globalu, kaže Hofstetter, sve što nije primarna djelatnost potencijalno može ići u outsourcing.

Nakon što je nastupila kriza, mnoge tvrtke su lanac opskrbe vidjele kao mjesto iz kojega se može izvlačiti novac, odnosno uštedjeti. No, puno važnije je prepoznati na čemu se može štedjeti, a gdje treba dodatno ulagati.

“Danas su nam potrebni stručnjaci za upravljanje lancem opskrbe u svim granama poslovanja”, naglasila je Branka Tokić, glavni projektant distribucijskih procesa Kraša.

Da bi dobro radili u lancu opskrbe potrebno je imati predznanje iz svih segmenata poslovanja, od proizvodnje preko prodaje nadalje.

U Hrvatskoj se to znanje najčešće stjecalo kroz rad u velikim globalnim tvrtkama koje su svoje zaposlenike obično educirale u inozemstvu.

“Iako danas u Hrvatskoj postoje stručni ljudi koji imaju znanja iz ove branše, još uvijek ima i onih koji se bave lancem opskrbe bez odgovarajuće edukacije”, napomenuo je Davor Dujak, docent Ekonomskog fakulteta u Osijeku.

Naime, kod nas još uvijek postoje kompanije koje nemaju u svom poslovanju razvijen lanac opskrbe i stručne ljude, ali sve više tvrtki prepoznaje važnost ovog segmenta i ulaže u njega.

“Naš opskrbni lanac ujedno je i naša prednost te nam je strategija poslovanja usmjerena ka edukaciji. Sada imamo razne profile eksperata, ali prije 15 godina to nije bio slučaj jer se tada mislilo kako je logistika samo skladište i transport, no s promjenom poslovne strategije došlo je i do promjena u distribuciji pa se uvelike promijenio i profil ljudi koji radi u skladištima”, kaže Ivica Pivar, direktor sektora upravljačkih sustava logistike Konzuma.

Naime, dok se prije 15 godina u skladištu moglo zapošljavati ljude bez stručne spreme, danas to više nije slučaj. S obzirom na kompleksnost čitavog opskrbnog lanca i tehnologiju koja se danas nalazi u njemu, potrebno je imati stručne i kvalificirane ljude koji znaju rukovati sa svom potrebnom tehnologijom te razumjeti IT sektor i posao koji se tamo obavlja.

Iz tih razloga više nije tako jednostavno naći radnika jer takav sustav zahtjeva različite profile ljudi i razinu znanja pa tako treba naći adekvatan profil radnika s formalnim znanjem, ali i dodatno ga educirati za specifično područje i omogućiti im praktično stjecanje znanja, odnosno neformalno obrazovanje.

Na kraju konferencije svi sudionici su se složili kako hrvatski lanac opskrbe ne samo da može nego i mora biti konkurentan, tim više što većina troškova u prehrambenoj industriji otpada na proizvodnju i nema se više privilegije da se nešto krivo odradi u ostalim segmentima jer se time gube novac i vrijeme.

Svjetski i regionalni trendovi na tržištu nameću ulaganja u lanac opskrbe ne samo u smislu modernizacije već i ulaganja u ljudske potencijale iz ovog sektora. Dolazak krize je nametnuo razvijanje ovog lanca i kod nas pa tako imamo sve više tvrtki koje su prepoznale važnost ovog segmenta za svoje poslovanje, ne samo kao mjesto koje im može donijeti brojne uštede već i kao proces kojim se može ostvariti rast i ukazati na nove potrebe tržišta.

Jedinstveni način organizacije lanca opskrbe ne postoji jer svaka tvrtka ima svoje specifične potrebe i područja na kojima djeluje, ali određene dodirne točke kod onih koji su uspjeli u ovom segmentu ipak postoje.

Pritom je najvažnije imati jedinstveni alat koji će se koristiti kako se ne bi gubilo vrijeme na sakupljanje svih potrebnih podataka s različitih mjesta što će pomoći kompanijama da pravovremeno prepoznaju potrebe tržišta koje se svakodnevno mijenjaju.

Kako se mijenjao način gledanja na cjelokupni proces opskrbe, tako se promijenio i profil ljudi koji je potreban za obavljanje takvog posla. Dok su prije mogli u skladištima raditi ljudi s NKV-om, danas se pak traže stručnjaci iz raznih grana od trgovine, preko ekonomista do IT stručnjaka.

Hrvatska je, kao i ostatak svijeta, prepoznala važnost edukacije ljudi iz ovog sektora pa i ulaže dodatne napore u edukaciju ljudi, ali treba vremena da bi se postigla dovoljna razina formalnog i neformalnog znanja. S obzirom na trenutno stanje, dosta se napravilo po pitanju edukacije, ali je i još puno posla pred tvrtkama, ali i fakultetima koji tek trebaju prilagoditi svoje programe ovakvim uvjetima i potrebama tržišta, zaključili su sudionici konferencije.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *