Hrvati svu ulovljenu tunu izvoze

Hrvati ne jedu domaću tunu već se sva tuna iz Hrvatske izvozi na japansko tržište, rečeno je na današnjem  okruglom stolu “Riba i vino” na kojem se raspravljalo o stanju u vinogradarstvu i akvakulturi u prostorijama zagrebačkog restorana Bon Appetit.

Ulovna kvota tune iznosi 390 tona, a sve što domaći ribari ulove se izvozi. Da bi se nešto konkretnije promijenilo na ovom polju treba promijeniti ove kvote jer tune u Jadranskom moru ima, ribari se često vraćaju s praznim i poderanim mrežama upravo radi toga što im ih tuna potrga, a ne smiju je loviti više od dopuštene granice, naglasila je Kristina Mišlov Milavić iz Pelagos net farme.

Kada se promijene kvote, promijenit će se i trenutna situacija po kojoj se samo pet posto male plave ribe izvozi na svjetsko tržište, što će dovesti do povećanja ukupne proizvodnje.

Da kvalitetnu ribu imamo ne samo u moru već i u rijekama potvrđuje Dražen Knežević iz Hrvatske agencije za hranu koji kaže kako su Hrvatske slatkovodne ribe toliko kvalitetne da nam nema premca u Europi. No ribolov svake godine ima sve manje poticajnih kvota, a opet, ribarstvo jedino ima suficit u odnosu uvoza i izvoza u Hrvatskoj. Tijekom prvih 11 mjeseci 2013. svježe ribe izvezeno je za 109 milijuna dolara dok je na uvoz potrošeno 78 milijuna dolara.

S druge strane, vinogradarstvo ima svoje probleme počevši od vođenja statistike pa je tako prema nekim podacima u Hrvatskoj 18 tisuća hektara obradive površine za vinogradarstvo, a prema drugim podacima čak 29 tisuća hektara.

Prema nekim podacima pak proizvodimo oko 1,4 milijuna hektolitara vina, a prodajemo upola manje. S obzirom na to da je statistika puna nesrazmjera, Ivica Kovačević iz Udruženja vinarstva HGK problem vidi i u crnom tržištu, odnosno u prometu vina po restoranima na crno gdje se gostima serviraju nekvalitetna vina pa radije biraju provjerena pića poput piva.

Juraj Orenda iz Ministarstva poljoprivrede smatra kako je do ovih statističkih nesrazmjera došlo radi metoda kojima se utvrđuju podaci o površinama jer jedni koriste ankete, drugi dobivaju podatke na temelju mapa iz ARKOD sustava. Inače, prosječan Hrvat godišnje popije oko 28 litara vina i pojede oko 8,5 kilograma ribe.

Tijekom rasprave često se čulo kako Hrvatska ima golemi potencijal u vinogradarstvu i ribarstvu, no i kako treba puno ulaganja u marketing kao i dobra suradnja ovog sektora s turističkim kako bi se konačno došlo do željenih rezultata, a to je da se hrvatska vina prepoznaju po svojoj kvaliteti i da se u restoranima diljem zemlje počne servirati domaća svježa riba.

No, donekle ohrabrujući podatak dolazi iz financijski sredstava Europske unije po kojem će se Hrvatskoj ove godine omogućiti 20 milijuna eura za razvoj ribarstva, a za 2015. godinu je najavljeno ulaganje u iznosu od 26 milijuna eura što je solidan iznos ukoliko ga se pravilno iskoristi za podizanje stupnja konkurentnosti.

Neka od rješenja problema ovog sektora su i ulaganje u tehnologiju kako bi pomoću nje došlo do razvoja, ulaganje u brendiranje i pozicioniranje Hrvatske kao vinske zemlje na globalnoj vinskoj karti, poticanje izvoza, otvaranje novih tržišta te veći prodor na domaćem tržištu, zaključeno je na okruglom stolu.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *