Laka gospodarska vozila: Nagovještaj oporavka ili privremeni trend

Prodaja lakih gospodarskih vozila zabilježila je gotovo 50-postotni rast u 2013., a pozitivan trend prenio se i na prva dva mjeseca ove godine. Ipak, teško je govoriti o oporavku tržišta jer je ovaj rast dominantno u vezi s dva važna, međusobno povezana procesa: niska osnovica za usporedbu i ulazak u EU

Segment lakih gospodarskih vozila, za koji se još koristi i termin laka komercijalna ili laka dostavna vozila, uključuje gospodarska vozila ukupne dozvoljene mase do 3,5 tone.

U sklopu promatranja ovog segmenta zanimljivo je pogledati stanje u cijelom automobilskom sektoru koji je snažno pogođen krizom u proteklih nekoliko godina kako bismo na taj način, iz cjeline stanja, uočili trendove koji se neodvojivo reflektiraju i na gospodarski segment vozila.

Prema rezultatima redovitog mjesečnog istraživanja registracija vozila agencije Promocija plus, prva su dva mjeseca 2014. godine obilježena porastom registracija u sve četiri skupine osobnih i lakih dostavnih vozila: nova osobna vozila, nova laka dostavna vozila, rabljena osobna vozila i rabljena laka dostavna vozila. Više nego pozitivno, ali…

TRENDOVI U PRVA DVA MJESECA
Prvo pogledajmo detaljnije podatke o prodaji za početak 2014. godine. Naime, u prva je dva mjeseca registrirano 4.265 novih osobnih vozila, što je za 664 vozila ili 18,4% više u odnosu na isto lanjsko dvomjesečno razdoblje.

Međumjesečni rast registracija novih vozila u veljači u odnosu na siječanj iznosi 6%, dok je na međugodišnjoj razini (ovogodišnja veljača prema lanjskoj veljači) taj rast 22,3%.

Značajan skok na međugodišnjoj razini primjetan je kod rabljenih vozila kod kojih je zabilježen rast od 238,7% (s 1.663 iz prva dva mjeseca prošle godine na ovogodišnjih 5.632). Tako je trend kod rabljenih vozila, koji je započet ulaskom u EU, nastavljen i početkom ove godine.

Posljedica tog trenda je da već šesti mjesec zaredom bilježimo veći unos rabljenih vozila od registracija novih osobnih vozila. Pritom je važno podvući kako je najveći dio rabljenih vozila koja se uvoze u Hrvatsku star deset i više godina.

Što se tiče novih vozila i ovogodišnjih rezultata, nakon dva mjeseca vrh ljestvice pripada Volkswagenu, koji sa 633 vozila ima 14,8% tržišta. Na  drugom je mjestu Peugeot s 386 vozila ili 9,1% tržišta, dok Škoda drži treće mjesto s 343 vozila ili 8% tržišta.

Na četvrtom je mjestu Opel koji s 318 vozila drži 7,5% tržišta. Citroën je peti s 292 vozila (6,9% tržišta), a slijede Renault koji s 257 vozila drži 6% tržišta, Hyundai s 248 vozila (5,8%), Toyota s 225 vozila (5,3%), Kia s 221 vozilom (5,2%) i Mazda s 205 vozila (4,8%).

U premium segmentu, u troboju tri njemačka proizvođača, Audi je sa 135 registriranih vozila ispred BMW-a, koji je registrirao 93 vozila, a na začelju je Mercedes sa 75 registriranih vozila.

Zanimljiv je još jedan podatak: među 35 marki vozila, čija su vozila registrirana u našoj zemlji u prva dva mjeseca, porast registracija u odnosu na isti prošlogodišnji period zabilježilo je njih 25.

Tri se marke izdvajaju s nešto većim rastom: Fiat (rast 526,7%), Mazda (+113,5%) i Toyota (+94%), dok su tri s najvećim padom Kia (-24,3%), BMW (-25,6%) i Chevrolet (-39%).

U programu novih lakih dostavnih vozila zabilježen je nešto veći rast registracija u odnosu na onaj kod osobnog programa. Ove je godine u prva dva mjeseca registrirano 915 novih lakih dostavnih vozila (od čega 442 u veljači), što je za 43,2% više u odnosu na isti period prethodne godine.

I na ovoj je ljestvici Volkswagen na prvom mjestu, s 204 registriranih vozila i 22,3% tržišta. Slijedi Citroën sa 189 vozila (20,7%), Peugeot sa 133 vozila (14,5%), Renault sa 127 vozila (13,9%) i Fiat sa 76 vozila (8,3%). Ovih pet marki drži 79,7% ukupnog tržišta novih lakih dostavnih vozila (a prije godinu dana 75,1%).

U analizi registracija najprodavanijih modela (svih karoserijskih izvedbi) izdvajaju se: Citroën Jumper (76 vozila), Citroën Berlingo i VW Transporter (po 75 vozila), Renault Kangoo (73 vozila), Volkswagen Caddy (72 vozila), Fiat Doblo (55), Peugeot Boxer (48), Peugeot Partner (39), Volkswagen Polo Van (33) i Ford Focus Van (30). Ovih je deset modela u prva dva mjeseca “pokrilo” 63% svih registracija lakih dostavnih vozila.

VARLJIVI RAST
Kao što je već navedeno, prva su dva mjeseca, ukupno gledajući, obilježena porastom registracija u sve četiri skupine osobnih i lakih dostavnih vozila: nova osobna vozila (+18,4%), nova laka dostavna vozila (+43,2%), rabljena osobna vozila (+238,7%) i rabljena laka dostavna vozila (120,4%).

Ovaj pozitivni trend dominantno je u vezi s dva važna, međusobno povezana procesa: niska osnovica za usporedbu i ulazak u EU. Prvo, od prethodne godine postoji relativno niska osnovica za usporedbu pa je ovogodišnji skok razumljiv, ako se promatra te podatke.

Kad bi se ovogodišnje podatke za prva dva mjeseca usporedilo s pretkriznim podacima iz 2008. godine, onda bismo u sve četiri skupine zabilježili pad (koji bi iznosio od 40 do 65%). Da je teza o niskoj osnovici za usporedbu ispravna govori i usporedba s kriznom 2011. godinom.

Ako ovogodišnje podatke za prva dva mjeseca usporedimo s onima iz krizne 2011. godine, i u tom slučaju bilježimo pad (najveći je pad među novim osobnim vozilima, i to 36%). Obje usporedbe (i ona s 2008. i ona s 2011.) potvrđuju kako je niska osnovica za usporedbu s početka 2013. godine glavni razlog ovog vidljivog skoka početkom ove godine, zaključuju iz Promocije plus.

Uzrok te male usporedne osnovice s početka prošle godine, uz već dugogodišnje prisutni ekonomski faktor koji se zadržao i u ovoj godini, leži i u odlaganju kupovne odluke. To je odlaganje kupovne odluke povezano s velikim očekivanjima u vezi cijena vozila koje je trebao donijeti hrvatski ulazak u EU.

Naime, još potkraj 2012. godine je započela informativna kampanja u vezi učinaka ulaska Hrvatske u EU, pri čemu su posebno isticani pozitivni učinci na pad cijena novih i rabljenih vozila. Posljedica toga bila je porast očekivanja te odgađanje kupovne odluke.

Nakon ulaska u EU dolazi do polagane korekcije kupovnog trenda. Tako se može reći da su ove nešto veće brojke u stvari svojevrsna tržišna korekcija stanja u mjesecima koji su prethodili ulasku u EU.

Za pretpostaviti je da će ta korekcija trajati još nekoliko mjeseci, nakon čega će se taj trend poklopiti s ekonomskim pokazateljima, što sada nije slučaj. Naime, dok svi ekonomski pokazatelji padaju, rast prodaje vozila je pokazatelj koji odskače od ekonomske logike te izaziva različite komentare i reakcije.

To je vidljivo i u usporedbi sa sličnim trendovima u drugim europskim zemljama u kojima se ekonomski trendovi u pravilu poklapaju s trendovima prodaje vozila.

DESETLJEĆE SKOKOVA I PADOVA
U Hrvatskoj su tijekom 2013. godine prodana ukupno 33.083 nova vozila, od čega se 27.802 odnosi na osobne automobile, a 5.281 na laka gospodarska vozila. U postocima, 84% otpada na osobna vozila, a 16% na laka gospodarska vozila. Uz to, lani je prodano i 628 teških gospodarskih vozila (kamiona – ukupne mase iznad 3,5 tone).

Rezultati ipak i dalje znatno zaostaju za onima iz razdoblja prije krize. Tako je kod novih osobnih vozila prodajni rezultat u 2013. za 11,3% slabiji u odnosu na godinu ranije, te čak 66,4% manji nego u 2007. godini.

Tržište lakih dostavnih vozila u 2013. godini je s ukupnih 5.281 vozilom poraslo za 45,5% u odnosu na broj registracija istovrsnih vozila u prethodnoj 2012. godini.

“Pritom je važno reći da je ovaj rast u najvećoj mjeri posljedica velikog rasta u jednom od segmenata lakih dostavnih vozila – vozilima za gradsku dostavu. U tom su segmentu vozila koja su prerađena od izvornih osobnih automobila (kao npr. Renault Grand Tour), kao i vozila s dorađenim tovarnim prostorom na postolju osobnog vozila (kao npr. VW Caddy). Tako je ovaj segment porastao za velikih 80% (s 1.758 vozila u 2012. godini na 3.161 u 2013. godini). Drugi segment koji je zabilježio nešto veći rast je među pick-up vozilima (porast od 45%, odnosno s 229 vozila u 2012. godini na 331 u 2013.). Znatno blaži rast zabilježen je u dvije najprepoznatljivije skupine: furgoni/kamioneti (rast od 9%) i kombi vozila za prijevoz putnika i tereta (rast od 10%)”, kaže Agan Begić, direktor Promocije Plus.

Inače, ako se osvrnemo na proteklo desetogodišnje razdoblje, kod prodaje lakih gospodarskih vozila možemo uočiti dva razdoblja za koja bi teško bilo reći da imaju mnogo toga zajedničkoga.

Tako je prvih pet godina, od 2004. do 2008., vrijeme konstantnog i skokovitog rasta tržišta pri čemu je vrhunac dosegnut 2007. godine s prodajom od 9.482 modela, dok se godinu kasnije tržište korigiralo na nešto manjih ali i dalje stabilnih 9.176 modela.

Početkom drugog petogodišnjeg razdoblja, već 2009., ta je brojka praktično prepolovljena, da bi potpuno potonuće uslijedilo 2010. godine sa svega 2.825 prodanih vozila. Nakon toga uslijedio je lagani rast, a prodajni rezultat iz 2013. od 5.281 prodanog vozila najbolji je u zadnjih pet godina.

Vodeća marka automobila u segmentu lakih gospodarskih vozila u 2013. je Renault s 1.034 prodana vozila i tržišnim udjelom od 19,6%. Na drugom je mjestu Volkswagen koji je prodao 941 vozilo čime zauzima 17,8% tržišta, dok trećeplasirani Peugeot s 13,9% udjela i prodana 732 vozila u stopu slijedi Citroën s prodanih 726 vozila i udjelom od 13,8%.

S udjelom ispod 10% nalaze se Fiat s 398 prodanih vozila i 7,5% tržišta, zatim Opel s 333 vozila (6,3%), Ford s 230 (4,4%), Dacia sa 199 (3,8%), Mercedes sa 168 (3,2%) i Škoda na desetom mjestu sa 140 prodanih vozila i udjelom od 2,7%.

Gledano po modelima lakih gospodarskih vozila, vodeći u 2013. je Volkswagen Caddy koji zauzima 8,8% tržišta s 463 prodana primjerka. Slijede s gotovo identičnim rezultatom Peugeot Partner s 356 prodanih vozila i Citroën Berlingo s 351 vozilom te zauzimaju po 6,7% tržišta.

Potom dolaze Renault Megane Grand s 338 primjeraka (6,4%), Fiat Doblo s 281 vozilom (5,3%), Renault Kangoo s 268 (5,1%), Renault Master s 253 (4,8%), Opel Vivaro s 237 (4,5%), Citroën Jumper sa 194 (3,7%) te Volkswagen Transporter sa 181 (3,4%).

POGLED UNAPRIJED
“Kako je od početka krize veliki broj malih kupaca nestao s tržišta, tako i brojke uveliko ovise o nabavama velikih kupaca gdje jedna velika nabava totalno može promijeniti sliku tržišta. Sam ulazak Hrvatske u EU nije imao nekog posebnog utjecaja u ovom sektoru jer tržište ovisi o gospodarskoj situaciji. Ipak, u ovoj godini očekujemo povećanu potražnju i to najviše kao reakciju na odgađanje kupnje velikih kupaca u proteklim godinama koji ove godine moraju mijenjati vozni park”, sumira stanje Ivica Đurović iz tvrtke Iveco Hrvatska, talijanskog proizvođača koji ne spada u N1 kategoriju, ali je svojom ponudom jedan od glavnih igrača u N2 kategoriji vozila od 3,5 do 12 tona koja je neizostavna za sektor maloprodaje i industrije robe široke potrošnje.

Proizvođači i distributeri, premda nisu pretjerano zadovoljni prodajnim rezultatima kategorije u 2013., općenito očekuju da će se u ovoj godini potražnja zadržati na prošlogodišnjoj razini.

Ipak, smatraju, lanjski rast prodaje bitan je pokazatelj da se nešto pozitivno događa u gospodarstvu naše zemlje.

“Tržište lakih komercijalnih vozila prošle je godine zabilježilo velik porast, od gotovo 50% u odnosu na prethodnu godinu. Veliki doprinos tom rastu dale su i izvedenice osobnih vozila s kategorizacijom N1, s mogućnošću odbitka pretporeza. Početkom ove godine taj trend je nastavljen pa očekujemo da će tržište lakih komercijalnih vozila i ove godine zabilježiti rast”, ističu iz Peugeota te dodaju kako u prvom kvartalu planiraju uvođenje novih modela i verzija.

Iz Renaulta pak poručuju kako u ovoj godini očekuju porast segmenta lakih gospodarskih vozila zbog obnove voznih parkova velikih poduzeća.

A tu se definitivno ne varaju. Naime, kada je riječ o maloprodaji robe široke potrošnje, u proteklih nekoliko godina jedan od najspominjanijih termina je nabava i daljnje izvedenice tog termina kao što su nabavni lanac, lanac opskrbe. To je upravo segment poslovanja u kojem maloprodajna poduzeća na već prilično dobro razvijenom tržištu Hrvatske pokušavaju ostvariti konkurentsku prednost.

Praktično svi trgovci su ili razvili ili imaju spremne planove razvoja vlastitih logističkih kapaciteta pa će u vrlo skorom vremenu praktično izostati potreba proizvođača za dostavom proizvoda do trgovina.

Trendovi su neumoljivi pa će i oni trgovci koji ne planiraju investicije u vlastitu logistiku to ipak morati učiniti pa se stoga u idućim godinama može očekivati razvoj vlastitih dostavnih flota maloprodajnih poduzeća.

No, dakako da se i trgovci robom široke potrošnje i distributeri gospodarskih vozila ponajviše raduju ekonomskom oporavku koji bi i jednima i drugima donio vjetar u jedra te povratak na već pomalo zaboravljene trendove prije krize.

Proizvođači lakih dostavnih vozila taj trenutak dočekuju više nego spremni, a ostaje vjera da pozitivni trendovi s početka godine neće biti kratkoga daha te da će potražnja i dalje rasti.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *