Lani nastavljen dramatičan pad proizvodnje i otkupa mlijeka

Proizvodnja mlijeka na hrvatskim farmama iz godine u godinu pada, a mjere kojima bi se ona povećala i dugoročno ustabilila ne postoje.

Istaknula je to Rašeljka Maras, predsjednica Udruge hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk, na današnjoj konferenciji za medije koja je održana u Hrvatskom novinarskom domu u Zagrebu. Govoreći o rezultatima mljekarskog sektora u 2013. godini kazala je da je ukupni pad proizvodnje mlijeka bio 16,6 posto te je iznosio čak 100 milijuna kilograma manje u odnosu na 2012. godinu.

Pet vodećih otkupljivača mlijeka u 2013. godini bili su Dukat, Vindija, Belje, Meggle Hrvatska i Zdenka mliječni proizvodi. Njihov je tržišni udio iznosio 90 posto, a zajedno su otkupili gotovo 442 milijuna kilograma mlijeka. U odnosu na prethodnu, 2012. godinu, vodećih pet otkupljivača svježeg sirovog mlijeka zabilježili su značajan pad otkupa od čak 16 posto, zbog pada proizvodnje mlijeka na domaćim farmama.

“Ovako drastičan pad otkupa mlijeka na hrvatskim farmama posljedica je smanjenja broja mliječnih krava, nelikvidnosti i prezaduženosti farmera, visokih ulaznih troškova u poljoprivredi i nedovršene zemljišne reforme. U isto su vrijeme, trgovački lanci su povećali  uvoz gotovih proizvoda od ulaska naše zemlje u EU za gotovo četiri puta, što predstavlja dodatnu prijetnju za 30 tisuća zaposlenih u domaćem mljekarskom sektoru – za farmere i prerađivačku industriju”, upozorila je Maras napominjući da situacoja kod uvoza nije toliko alarmantna jer se njega uvozi samo onoliko koliko je potrebno za nadomjestiti nedostatak kod domaće proizvodnje.

U CroMilku rješenje problema mljekarskog sektora vide u podizanju konkurentnosti primarne proizvodnje kroz obnovu stočnog fonda i aktivaciju objekata koji nisu u funkciji, reprogramiranju HBOR-ovih kredita, povećanju likvidnosti kroz redovito isplaćivanje poticaja te rješavanje pitanja zemljišta i smanjenje troškova poljoprivredne proizvodnje.

“Danas u Hrvatskoj imamo 35 tisuća praznih ležećih mjesta u štalama u koje je utrošeno 278 milijuna eura novaca iz državnog proračuna i primarna mjera mora biti popunjavanje tih kapaciteta. Jedna od mjera koje je pokrenula industrija, jest subvencioniranje kupnje junica iz vlastitih sredstava za svoje kooperante i povećanje količine mlijeka koje otkupljuju”, rekla je Maras.

Tako je od rujna 2013. godine do danas ovom mjerom subvencionirana kupnja 2.000 junica. Država pak, s druge strane, smanjuje subvencije pa su one tako 2008. godine iznosile oko 526 milijuna eura, a za ovu godinu je predviđeno 273 milijuna eura u dva obroka.

Prosječna cijena otkupa mlijeka, u odnosu na 2012., lani je povećana za 6,9 posto, ali su rasli i troškovi energenata i to za čak 137,9 posto te je uveden PDV od 5 posto na mlijeko.

S obzirom na to, broj proizvođača mlijeka se smanjio za 15 posto, te je smanjena i proizvodnja, odnosno potrošnja konzumnog mlijeka za 25,6 posto.

Ipak, iz CroMilka očekuju kako će ove godine europski mljekarski sektor doživjeti oporavak, što se zbog povećanja proizvodnje reflektira i smanjenjem otkupne cijene mlijeka, a taj trend možemo očekivati i u Hrvatskoj.

Nadalje, očekuju rast uvoza gotovih proizvoda od strane trgovačkih lanaca, što će imati negativan utjecaj na stanje u primarnoj proizvodnji i mljekarskoj industriji. Pored toga, Program ruralnog razvoja još uvijek nije odobren od strane Europske komisije pa 333 milijuna eura iz EAFRD fonda možemo očekivati tek od 2015. godine, zaključila je Maras.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *