Prilagodba prehrane ključna kod netolerancije na laktozu

Na tribini su sudjelovali stručnjaci s područja gastroenterologije, pedijatrije i nutricionizma

Na tribini “Netolerancija na laktozu” održanoj u Novinarskom domu brojni posjetitelji imali su priliku od vrhunskih stručnjaka s područja gastroenterologije, pedijatrije i nutricionizma dobiti odgovore na pitanja i nedoumice vezane uz ovaj zdravstveni poremećaj s kojim se susreće pet posto europske i hrvatske populacije.

Na tribini su govorili prof. dr. sc. Željko Krznarić, internist gastroenterolog i hepatolog te predstojnik Centra za kliničku prehranu na Klinici za unutarnje bolesti KBC-a Zagreb, prim. Alemka Jaklin Kekez, specijalist pedijatar i uži specijalist pedijatrijske gastroenterologije i voditeljica dijagnostike u Poliklinici za dječje bolesti Helena, dipl. ing. Mirja Jošić, nutricionistica iz Vitaminoteke, Inga Kesner Koren, direktorica razvoja proizvoda i regulatornih poslova Dukata, te Svjetlana Vidović, osoba netolerantna na laktozu.

Na samom početku naglašeno je kako netolerancija na laktozu nije bolest nego zdravstveni poremećaj, tj. problem probavnog sustava. Riječ je o smanjenoj sposobnosti probavljanja laktoze, odnosno mliječnog šećera, koji se nalazi u mlijeku i mliječnim proizvodima.

Nastaje kad organizam ne proizvodi dovoljno ili pak uopće probavni enzim laktazu, koji razgrađuje laktozu na jednostavnije šećere uslijed čega laktoza dolazi u debelo crijevo nerazgrađena.

To može dovesti do karakterističnih simptoma nadutosti, grčeva, plinova i bolova u trbuhu koji se najčešće javljaju 30 minuta do dva sata nakon konzumiranja namirnica koje sadrže laktozu.

Međutim, iako se radi o zdravstvenom poremećaju koji se pravilnom prehranom može staviti pod kontrolu, netolerancija na laktozu može znatno utjecati na kvalitetu života.

Prije svega, na kvalitetu života mogu utjecati neugodni simptomi koji se javljaju nakon konzumacije hrane bogate laktozom, ali i izbjegavanje tih namirnica u strahu od pojave simptoma čime se organizam lišava prijeko potrebnih hranjivih tvari iz mlijeka potrebnih za pravilno funkcioniranje.

Predstojnik Centra za kliničku prehranu na Klinici za unutarnje bolesti KBC-a Zagreb prof. dr. sc. Željko Krznarić u svom je izlaganju govorio i o dijagnosticiranju netolerancije na laktozu: “Samodijagnoza se ne preporučuje jer čak svaka treća osoba koja smatra da ima netoleranciju laktoze, zapravo je nema. Stoga je potrebno posavjetovati se s liječnikom kako bi se utvrdila netolerancije na laktozu”.

Prof. Krznarić također ističe da, u slučaju kad osoba sumnja da postoji problem netolerancije na laktozu, liječnik može preporučiti privremeno izbjegavanje unosa mlijeka i određenih mliječnih proizvoda kroz kraće vremensko razdoblje. Ukoliko se u tom razdoblju simptomi povuku, u većini slučajeva nije potrebno raditi daljnje pretrage, već je potrebno prilagoditi prehranu problemu netolerancije na laktozu, u kojoj će i dalje biti zastupljeni mlijeko i mliječni proizvodi, ali sa smanjenim udjelom laktoze.

Upravo je mijenjanje, tj. prilagodba prehrambenih navika kod osoba kod kojih se dijagnosticira netolerancija na laktozu rješenje ovog zdravstvenog stanja, smatra nutricionistica Mirja Jošić: ”Osiguravanje dovoljne količine hranjivih tvari poput kalcija, bjelančevina i vitamina od ključnog je značaja za osobe koje ne podnose laktozu zbog smanjenog unosa mlijeka i mliječnih proizvoda. Osim na tržištu dostupnih mliječnih proizvoda sa smanjenim udjelom laktoze i pojedine druge namirnice poput ribe te određenog voća i povrća predstavljaju kvalitetan izvor navedenih nutrijenata potrebnih za uredno funkcioniranje organizma.”

Naglašeno je i kako unos kalcija doprinosi održavanju normalnih kostiju te da je kalcij zajedno s vitaminom D potreban za normalan rast kostiju kod djece.

Jošić je također naglasila kako je važna upravo rana prevencija dostatnim unosom kalcija iz mlijeka budući da se osteoporoza, poremećaj gubitka koštane mase, prevenira u mlađoj, a ispoljava u kasnijoj životnoj dobi.

Inga Kesner Koren, direktorica razvoja proizvoda i regulatornih poslova Dukata, istaknula je kako je Dukat uz već poznato trajno mlijeko Lagano jutro, na tržište lansirao i jogurt Lagano jutro sa značajno smanjenim udjelom laktoze: “Jogurt Lagano jutro sadrži 98 posto manje laktoze u odnosu na standardni Dukat jogurt, kako bi bio lakše probavljiv. Iako sa značajno smanjenim udjelom laktoze, ovaj proizvod izvor je visokovrijednog kalcija, kao i standardni jogurti, koji ukupno predstavljaju nezamjenjiv izvor tog minerala potrebnog za održavanje normalnih kostiju.”

Pedijatrica prim. Alemka Jaklin Kekez na tribini je upozorila na pogrešno poistovjećivanje netolerancije na laktozu s alergijom na mlijeko koja se očituje kao reakcija imunološkog sustava na bjelančevine koje doživljava kao neprijatelje.

Alergija se najčešće pojavljuje u prvoj godini života i pogađa od dva do sedam posto dojenčadi. Naglasila je kako je netolerancija laktoze u dječjoj dobi češće sekundarna (stečena) te su u većini slučajeva potrebne samo prolazne mjere smanjenja unosa laktoze dok se ne riješi poremećaj koji je doveo do oštećenja crijevnih resica i nedostatka enzima laktaze.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *