“Pršut može biti jedan od zamašnjaka razvoja naše poljoprivrede”

Hrvatski pršuti su cjenovno konkurentni te su iznimno kvalitetni, ali je nužno atraktivnije brendiranje

Na 2. Hrvatskom festivalu hrane i vina, koji je u Zagrebu održan od 3. do 5. travnja, prezentiralo se i 11 domaćih proizvođača tjestenine ispred Grupacije proizvođača tjestenine HGK, 11 proizvođača pršuta ispred Klastera pršuta te tri tvrtke iz djelatnosti proizvoda ribarstva, priopćeno je iz Hrvatske gospodarske komore koja je bila jedan od pokrovitelja ovog festivala.

U okviru programa organiziran je i “cooking show” na kojem su se pripremale domaće tjestenine, a kušao se i pršut, dok je zadnjeg dana Festivala održan okrugli stol i prezentacija Klastera hrvatskih pršuta.

Ante Madir, izvršni direktor Klastera uvodno se obratio okupljenima te zahvalio Ministarstvu poljoprivrede i Hrvatskoj gospodarskoj komori na podršci u radu, a Klaster pršuta predstavio je Darko Markotić, predsjednik Klastera, koji je objasnio kako su se proizvođači udružili radi njihova zajedničkoga nastupa na tržištu, kako u dobavi sirovine tako i u plasmanu pršuta kao vrhunskog proizvoda. I što je također veoma važno, da bi udruženi bolje pripremili projekte ze korištenje EU fondova. Udruženi mogu proizvoditi bolje, više i jeftinije, a bit će konkurentniji.

“Možemo konkurirati samo s proizvodima s dodanom vrijednošću koji mogu ostvariti premium cijene, a ne količinom u natjecanju s europskim tržišnim takmacima”, kazala je Zvjezdana Blažić, pomoćnica ministra poljoprivrede.

Ona je kazala kako pršut može biti jedan od zamašnjaka razvoja naše poljoprivredne proizvodnje, no i da zasad još zaostajemo po pitanju konkurentnosti za prosječnim europskim poljoprivrednim proizvođačima.

“Naši glavni problemi su viši ulazni troškovi i nedovoljna educiranost poljoprivrednih proizvođača što se može korigirati”, naglasila je Blažić.

Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK, kazala je da postoji zajedništvo različitih dionika na nacionalnoj razini za zaštitu autohtonih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda poput primjerice mesnih proizvoda, vina i maslinovog ulja.

“Od našeg ulaska u EU, u Hrvatskoj se primjenjuje zajednička poljoprivredna, zajednička ribarstvena politika, a udruživanje u primjerice klastere, zadruge i proizvođačke organizacije postalo je nužnost, pogotovo zbog mogućnosti dobivanja financijskih sredstava iz strukturnih europskih fondova”, rekla je Marković i ustvrdila kako je nužno povezati proizvođače, male i velike, kao što je to učinio Klaster hrvatskog pršuta, resurse, tradiciju, znanje, iskustvo i znanost te sustavno raditi na povećavanju dodane vrijednosti što među ostalim uključuje sustavno i plansko brendiranje.

Jedna je od zadaća HGK je povezivati proizvođača te pružati stručnu pomoć u brendiranju, educiranju i promoviranju uz istovremeno poticanje suradnje velikih i malih poljoprivrednih proizvođača.

Ana Marušić – Lisac iz Biotehnicoma podrobnije je objasnila važnost i ulogu certifikacije u zaštiti autohtonih proizvoda, a poziciju hrvatskih pršuta u trgovini predstavio je dr.sc. Ivica Kos s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

“Premda pršut spada među najskuplje mesne proizvode u trgovini on ima veliki potencijal daljeg rasta prodaje kod nas, a pogotovo u EU. Naime, hrvatski pršuti su cjenovno konkurentni te su iznimno kvalitetni, ali je nužno atraktivnije brendiranje”, rekao je Kos.

Za sam kraj prezentacije Ana Marušić – Lisac svečano je dodijelila certifikat tvrtki “Smjeli” d.o.o. za dalmatinski pršut.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *