Slavonski češnjak – iznimno dohodovna poljoprivredna kultura

Proizvodnja češnjaka bila je dosad zapostavljena u Vukovarsko-srijemskoj županiji, iako je riječ o iznimno dohodovnoj poljoprivrednoj kulturi kod koje je prihod po hektaru isti kao na 36 hektara pod pšenicom, rečeno je u utorak na skupu u Starim Jankovcima na kojem se okupilo tridesetak zainteresiranih poljoprivrednika.

Kada napravimo računicu dođemo do spoznaje da je prihod od hektara pod češnjakom kojega prodajemo po cijeni od 15 kuna za kilogram, isti kao od 36 hektara pod pšenicom te preporučujemo svima da se okušaju u proizvodnji te povrtlarske kulture”, kazala je Mara Čuljak, predsjednica Udruge “Češnjak” iz Cerića.

Udruga okuplja 11 proizvođača s vinkovačkog područja koji ukupno pod češnjakom imaju četiri hektara te ostvare godišnju proizvodnju od 30-ak tona toga povrća.

Skup “Proizvodnja češnjaka na prostoru Vukovarsko-srijemske županije – stanje i perspektive” održan je u Starim Jankovcima kod Vinkovaca.

Po riječima Mare Čuljak, da bi proizvodnja češnjaka jače zaživjela na području te županije potrebno je postići zaštitu ozimoga slavonskoga češnjaka ili najmanje, njegovo uvrštenje na sortnu listu RH.

Uz pomoć Vukovarsko-srijemske županije Udruga “Češnjak” namjerava ostvariti projekt izgradnje Centra za češnjak koji bi postao središnjim mjestom za skladištenje, sortiranje i pakiranje češnjaka.

Kako bi im pomogle u ovim nastojanjima županijske vlasti najavile su kako su spremne financirati troškove analize tla kod novih proizvođača kao i trošak nabave prvog sadnog materijala po modelu da proizvođači od vlastitog uroda istu količinu dobivenog sadnog materijala dostave novom proizvođaču.

Po riječima Petra Runjaića koji se proizvodnjom češnjaka bavi već pet godina, vrlo je isplativo baviti se proizvodnjom češnjaka jer je riječ o vrlo dohodovnoj kulturi koja se može saditi i na manjim poljoprivrednim površinama.

“Uvoza će češnjaka biti uvijek, ali našem domaćem češnjaku po kvaliteti ne može parirati ni jedan iz uvoza i zato se ne bojimo da će ostati neprodan”, ističe Runjaić dodajući kako je jedan od zamisli da se proizvodnja domaćeg češnjaka uspješno naslanja na proizvodnju slavonskog kulena čiji je češnjak neizostavni sastojak, a čiju je zaštitu Hrvatska nedavno zatražila na razini EU. (Business.hr / Hina)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *