Stečaj potrošača: Građani trebaju pomoć

Donošenjem Zakona o stečaju potrošača razvio bi se sustav koji će rezultirati stvaranjem uvjeta da se insolventnim i prezaduženim građanima omogući reprogramiranje njihovih obveza

Republika Hrvatska ušla je u šestu godinu sa stanjem gospodarstva u snažnoj recesijskoj krizi koja se, osim pada poslovne aktivnosti i rasta nezaposlenosti, odražava i na pad standarda građana. Godinu 2012. su obilježili snažni inflatorni pritisci, posebice rast cijena prehrane i energenata te, unatoč tome što su oslabljeni tijekom 2013., nije došlo do rasta kupovne moći dohotka građana.

Navedeno se očituje kroz rastući broj građana kojima su računi blokirani, što Financijska agencija, osim blokada pravnih subjekata, prati i objavljuje od siječnja 2012. godine.

Iz tih podataka je vidljivo kako u pojedinim mjesecima tijekom 2012. godine broj blokiranih građana i visina njihova duga zbog neizvršenih osnova za plaćanje neznatno pada, dok se tijekom 2013. iz mjeseca u mjesec evidentira konstantan rast obje promatrane stavke.

NEUMOLJIVA STATISTIKA
U razdoblju od siječnja 2012. godine do prosinca 2013. godine broj građana kojima su blokirani računi povećao se za 88.561, dok je visina njihovog duga zbog neizvršenih osnova za plaćanje porasla s 13,2 milijarde kuna na 23,82 milijarde kuna.

Broj građana s blokiranim računima u promatranom razdoblju povećavao se po prosječnoj mjesečnoj stopi od 1,53%, dok je visina njihova duga rasla po prosječnoj mjesečnoj stopi od 2,6%.

Sve to ukazuje na nužnost preokretanja negativnog trenda i intervencije države s ciljem pomoći prezaduženim građanima.

Zbog navedenog, predviđa se i donošenje Zakona o stečaju potrošača kojim bi se razvio sustav koji će rezultirati stvaranjem uvjeta insolventnim i prezaduženim građanima za reprogramiranje njihovih obveza, a time i priliku za novi financijski početak, dok će istovremeno i vjerovnici imati mogućnost ravnomjernog namirenja svojih tražbina.

U 2012. godini je stupio na snagu Zakon o predstečajnoj nagodbi kojim se poduzetnicima djelomično oprašta porezni dug pa se postavlja pitanje zašto se ne bi pomoglo i prezaduženim građanima kako bi oni jednako kao i poduzetnici imali priliku za novi financijski početak?

ODABIR MODELA
Postoje različiti modeli osobnog bankrota od zemlje do zemlje s naglaskom kako je europsko zakonodavstvo poprilično rigidno u odnosu na američki model koji je prvenstveno orijentiran na zaštitu dužnika te se prema njihovom zakonu dužniku dozvoljava da zadrži nekretninu u kojoj živi.

U Hrvatskoj se razmatra mogućnost uspostavljanja modela osobnog bankrota prema uzoru na slovenski i njemački model, odnosno njihova svojevrsna kombinacija.

Naime, prema slovenskom i većini modela europskog zakonodavstva, zahtjev za bankrotom fizičke osobe mogu uputiti i vjerovnici i dužnici te ih se na takav način stavlja u ravnopravan položaj.

Pošto većina Hrvata ima u vlasništvu nekretnine čija je trenutna tržišna vrijednost vrlo vjerojatno niža od realne i upitna je mogućnost njihove prodaje s obzirom na trenutnu tržišnu situaciju, postavlja se pitanje koliko će to biti u interesu građana ako zahtjev za njihov bankrot budu mogli uputiti i vjerovnici?

Pozitivna strana slovenskog modela su kvantificirano postavljeni kriteriji za dužnika prema kojima je dovoljno da dulje od dva mjeseca duguje više nego iznose njegove tri mjesečne plaće ili druga redovna primanja, odnosno ako je nezaposlen i dulje od dva mjeseca duguje više od tisuću eura.

Evidentno je da Zakonom o predstečajnoj nagodbi nisu propisani jasni kriteriji, što je, uz koristi, uzrokovalo i mnoge nedorečenosti a time i probleme. Iz tih razloga kvantificirano postavljeni kriteriji u Zakonu o stečaju potrošača, kao što ima Slovenija, osiguravaju veću pravednost i transparentnost.

Ukoliko se dužniku ovim zakonom bude omogućilo zadržavanje nekretnine u kojoj živi i ako mu se omogući barem djelomičan otpust dugova za koje nije realna mogućnost naplate, on može zadovoljiti svoj primarni cilj, a to je pomoć prezaduženim građanima. Ako im se bude oduzimala apsolutno sva imovina i prodavala u bescjenje pitanje je onda za koga je namijenjen: Za naplatu vjerovnika ili?

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *