Hrvatski “kralj kamilice” prestiže svjetsku konkurenciju

Marijan Mareković, najveći proizvođač kamilice u Hrvatskoj, organizirao je proizvodnju od sirovine s polja do sušenog cvijeta koji izvozi naveliko u Europu, Ameriku, Australiju i Japan. I to 95 posto proizvodnje, koja se svake godine povećava. Da bi bio uspješan, Mareković neprestano ulaže u inovacije, tehnologiju, unapređenje prerade, istraživanje tržišta i radnike.

Zahvaljujući suvremenom stavu, ovaj poljoprivrednik i vlasnik prerađivačke tvrtke ljekovitog bilja DAM iz Lozana, sela smještenog između Virovitice i Pitomače, uspio je s 10 hektara kamilice, s koliko je počeo prije 16 godina, prerasti u velikog proizvođača s ovogodišnjih 340 hektara vlastitih i 500 hektara površina kooperanata zasijanih kamilicom. Ovaj kompleks kamilice najveći je u Europi što se osjeti i po blagom prepoznatljivom mirisu koji ovih dana povjetarac s Bilogore širi pitomačkom ravnicom.

Onamo smo se uputili da vidimo kako je, na određenim poljima, kamilica zasijana mikoriziranim sjemenom, koje nakon klijanja razvija snažniju i zdraviju biljku. Radi se o novoj primjeni biotehnologije u poljoprivredi, koja koristi i pojačava procese, koji se inače prirodno događaju na korijenu biljke. Korijen mikoriziranih biljaka zarazi se gljivicama čije hife prodiru kroz njegovu koru, urastaju i granaju se u stanicama korijena, a micelij im viri iz biljke u tlo.

U toj simbiozi gljiva biljci pomaže da lakše usvoji više minerala i vode iz tla, bolje grana korijen i ojača svoje druge dijelove, a biljke gljivama zauzvrat daju svoje šećere. Nakon žetve ili berbe mikorizirani, razgranati i hranjivima obogaćen korijen ostaje u tlu, koje je bolje prorahljeno i hranjivije. Mareković tada sije mahunarke za zelenu gnojidbu, što je jedan od najboljih postupaka očuvanja plodnosti i živosti tla.

Mikorizirano sjeme Mareković je zasijao u suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu i tvrtkom Bio budućnost, uvjeren da će ova tehnologija povećati kvalitetu i količinu cvijeta kamilice.

“Vjerujemo da će mikorizirano sjeme utjecati na povećanje razine eteričnih ulja u cvijetu kamilice što je, pored količina, najvažnije u ovoj proizvodnji”, kaže Mareković.

Ivan Kolak, profesor sjemenarstva na Agronomskom fakultetu, dodaje da je mikorizacija primjenjiva u svim drugim poljoprivrednim kulturama, od ratarskih i povrtnih do voćarstva i vinogradarstva. Za razliku od ove mikorize na korijenu zasijanih kultura, endotrofne, na korijenju drvenastih biljaka dolazi do ektotrofne mikorize, koja je nešto drugačija, ali jednako povoljno djeluje na biljku.

Profesor Kolak na pokusna polja kod Pitomače prošli tjedan doveo je i svoje studente da prvo poslušaju predavanje Roberta Slezaka, vlasnika Bio budućnosti, a kasnije se autobusom prevezu u Lozan i pogledaju pogone za preradu kamilice, velika novoizgrađena skladišta i niz sušara, od kojih su nekoliko zadnjih majstori upravo instalirali. Kapacitet jedne je 500 do 600 kilograma kamilice, količina koja se osuši za 36 sati. Brzina sušenja na određenoj temperaturi presudna je za očuvanje eteričnih ulja pa je sušenje najvažniji dio proizvodnje.

Jedna sušara košta 18 tisuća eura, ali tako visoko ulaganje isplatit će se, jer sušare kao gorivo koriste drvenu sječku iz bagremove šume u vlasništvu Marekovićevih. Vlastita biomasa za 20 do 30 posto povoljniji je energent od plina. Tu je i jedan tunel od tridesetak metara, visok oko pet metara, skladišti dovoljno sječke za jednu sezonu sušenja u DAM-u.

“Po organizaciji proizvodnje, primjeni tehnologije i suradnji sa znanošću, DAM je sigurno jedan od najboljih primjera u poljoprivredi u Hrvatskoj”, ustvrdio je profesor Kolak.

Ovaj posao zapravo je uspjeh jedne složne i vrijedne obitelji, jer u tvrtki rade svi, od direktora Marijana, supruge, sina, koji je diplomirao agrobiznis i ruralni razvoj na Agronomskom fakultetu, kćerke, studentice menadžmenta u Virovitici, zeta i buduće snahe i drugih radnika. Ukupno 40 zaposlenih.

Kao što kaže profesor Kolak, ova tvrtka može biti uzor drugim proizvođačima koji nemaju zaokruženu proizvodnju od sirovine s oranica do nekog tržišno vrijednog i traženog proizvoda. Marekovići su uspjeli u samo 16 godina izgraditi cijeli proces od sjetve kamilice do izvoza sušenog cvijeta širom svijeta. Uz suvremene pogone u Lozanu, najveći kompleks kamilice u Europi, brojne kooperante, najvažnije je to što je DAM svih ovih godina zadržao i proširio tržište.

“Nama su konkurenti Egipat i Argentina. U EU-u to su Poljska i Bugarska i dio Mađarske. A sad je i Njemačka počela subvencionirati proizvodnju kamilice”, upozorava Mareković, iako ne djeluje uopće zabrinut, držeći se svojih pravila o poštivanju kvalitete, konkurentne cijene i rokova.

Dapače, planira proširenje posla s bazgom sorte halsberger i koprivom. Iako je nalazimo posvuda, kopriva je izgleda svojeglava biljka kada je pokušamo kultivirati na polju. U DAM-u još nisu sasvim otkrili tajne njezina uzgoja, ali Mareković to želi obavezno napraviti, jer je vrlo tražena zbog svojih ljekovitih svojstava pa postiže i dobru cijenu.

“Dosta je nepoznanica u proizvodnji koprive. Neće rasti tamo gdje mi hoćemo, a inače je ima svugdje. No ne odustajemo od nje; probat ćemo i fakultet tražiti za savjet. Inače, svu bismo koprivu mogli izvesti u Njemačku i Ameriku”, planira Mareković. (Tportal.hr)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *