Veliki potencijali za razvoj ekološke poljoprivrede

Povodom obilježavanja 20 godina rada tvrtke Biovega u Zagrebu je danas održana konferencija “Razvoj ekološkog poslovanja u Hrvatskoj: od vizije do stvarnosti”.

Na konferenciji je prikazan veliki potencijal organske proizvodnje u Hrvatskoj čije je se stanovništvo sve češće bori s raznim bolestima modernog doba poput debljine i kolesterola, ali je i konstantno isticano kako imamo idealnu klimu za uzgoj eko proizvoda.

Uz to, imamo i velike potencijale zahvaljujući neobrađenoj količini zemljišta koje se može iskoristiti upravo za ove svrhe.

Inače, ekološka proizvodnja u Hrvatskoj je započela još 1988. godine, no zakonodavni okvir za ovu djelatnost stvoren je tek 2001. godine. Očekuje se kako će do srpnja 2017. na snazi biti novi zakonodavni okvir za gospodarstvenike koji se bave eko proizvodnjom kako bi se olakšao administrativni obim posla, uvela stroža kontrola tržišta i proizvodnje, ujednačilo pravila za sve iz ovog sektora a time ojačala i zaštita potrošača.

“U prošloj godini je povećan broj ekoloških proizvođača pa ih je sada 1.663 te je došlo do porasta udjela ukupnih zemljišnih površina na 39.945 hektara”, istaknula je Darija Musulin iz Ministarstva poljoprivrede.

Na tim površinama se najčešće uzgajaju žitarice, voćnjaci, vinogradi i maslinici dok uzgoj ekološkog povrća znatno opada. Razlog tomu je potencijalni rizik koji uzgoj povrća nosi sa sobom jer, kako je rečeno na konferenciji, upravo ova kultura nosi sa sobom najveći omjer rizika i ulaganja. S obzirom na to da trenutno samo 3,07 posto tržišta otpada na ekološku proizvodnju, iz ministarstva se nadaju kako će se taj udio povećati na 8 posto u narednom razdoblju.

“Iako imamo sve uvjete za uzgoj ekoloških mandarina, u Hrvatskoj se uopće ne proizvode agrumi iz ovakvog uzgoja te se nadam kako će se u narednim godinama to promijeniti”, kaže Musulin.

Ipak, promjene u odnosu na eko proizvodnju se osjete pogotovo ako pogledamo 30 godina unazad kada se zelenom poslovanju nije posvećivala posebna pažnja, ali sada je ono postalo unosan posao.

Jedan od načina diferencijacije u ovoj rastućoj branši je i certificiranje takvih proizvoda koje je dobrovoljno, a rade ga oni koji se žele istaknuti na tržištu. Iako svaka zemlja ima svoj stupanj zelenog konzumerizma, uočeno je kako se razvijenije zemlje sve više okreću ovom trendu i to čak do te mjere da je ekološki proizvod postao trend i statusni simbol.

Prema provedenim anketama u Hrvatskoj 19 posto građana pazi na to kako proizvod utječe, odnosno kakve posljedice ima na okoliš. Svi svjetski trendovi po ovom pitanju su prisutni i na domaćem tržištu pa tako 15 posto ljudi iz urbanih sredina kupuje ekološki uzgojenu hranu i 78 posto njih smatra kako treba postrožiti zakone vezane za zaštitu okoliša.

Premda ogroman dio organskog tržišta otpada na hranu za djecu, u ovom sektoru se skriva i turistički potencijal. Naime, organska poljoprivreda, osim što osigurava zdravije proizvode, i lijepo izgleda što svakako dobro djeluje na razvoj turizma.

“Tržište organskih proizvoda iznosi oko 60 milijardi američkih dolara, što je na razini svijeta jedan do dva posto”, naglasio je na konferenciji Bernward Geier, direktor njemačke konzultantske agencije Colabora koja se bavi kulturom ekološke poljoprivrede i prehrane.

Iako je ovo tržište puno potencijala i sve više ljudi pazi što kupuje i jede, ozbiljna prijetnja bio uzgoju je GMO hrana koja se ne može mjeriti s bio proizvodima jer, kako kaže Geier, tu se ne radi o modifikaciji već o manipulaciji gena i sorti i iako se te namirnice zovu jednako i sliče, u sastavu se ne mogu uspoređivati.

Dobar primjer ekološke proizvodnje je pružio izaslanik austrijskog Veleposlanstva, Christian Brawenz, koji kaže kako 16 posto gospodarstva Austrije otpada na organsku proizvodnju, ali i kako 10 posto prometa supermarketa dolazi upravo iz ovog sektora.

“Mi smo planinska zemlja i ne možemo se natjecati s drugima koji imaju sve prirodne predispozicije za uzgoj hrane pa smo morali napraviti iskorak kako bismo bili konkurentni”, objašnjava Brawenz koji je nadodao kako Hrvatska ima puno potencijala u Lici, Istri, ali i drugim regijama za ekološki uzgoj.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *