Hrvatski med izvrstan, podaci o teškim metalima beznačajni

Neuobičajena prisutnost olova u medu, koju su registrirala istraživanja na Veterinarskom institutu u Zagrebu i koji su objavljeni u stručnom časopisu, beznačajan je podatak i po pojavnosti olova i po mogućem utjecaju na zdravlje ljudi, izjavili su stručnjaci.

Ravnateljica Agencije za hranu Andrea Gross-Bošković kaže da ekološke prilike u Hrvatskoj ne dopuštaju mogućnost zagađenja teškim metalima.

Jedinu mogućnost kontaminiranja meda teškim metalima vidi u primorju, u vrijeme kad se mandarine tretiraju pesticidima u cvatu. Sve ostale medene paše su daleko izvan štetnih utjecaja, kaže Gross-Bošković.

Voditelj Laboratorija za zdravstvenu ispravnost i kvalitetu hrane Zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” Dario Lasić potvrđuje iz iskustva vlastitog istraživanja da med u pravilu nije izvor toksičnih metala, i da je praktički u tom pogledu bez značaja. Po Lasiću pčele djelomično filtriraju med od teških metala, te su u njima utvrđene veće koncentracije metala nego u medu.

Predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Vladimir Bilek dodaje da nasuprot senzacionalističkim naslovima proteklog vikenda, postoje brojna istraživanja meda za domaće, a posebno za strano tržište, poput tri certificirana laboratorija u Hrvatskoj ili onoga u Bremenu, koja potvrđuju da je hrvatski med iznimno visoke kvalitete.

Zbunjujući podaci
Najviše nepoznanica pa i nemalu dozu zbunjenosti unijeli su podaci o lokalitetima na kojima su zabilježene povećane količine olova o medu, objavljeni 2012. u stručnom časopisu Veterinarska stanica.

Četiri uzorka lipova meda iz Koprivničko-križevačke županije od kojih jedan iz Koprivnice, a tri iz Đurđevca, osim što su dosegli najveći raspon od 155 do 2099 mikrograma po jednom kilogramu meda, imaju i najveću srednju vrijednost od 1015 mikrograma/kg.

Sljedeći po najvišim vrijednostima olova je bagremov med iz Krapinsko-zagorske županije, čija četiri uzorka, dva iz Konjšćine i po jedan iz Krapine i Belca, imaju raspon 70 2085 mikrograma, a srednju vrijednost od 608 mikrograma olova po kg.

U medove s povišenom koncentracijom olova spada i cvjetni med Zagrebačke županije sa sedam uzoraka iz tri naseljena mjesta: četiri iz Zagreba, dva iz Ivanić Grada i jedan iz Dugog Sela, s rasponom 27 1521 mikrograma i prosječnom vrijednosti 541 mikrograma po kg meda.

Otkud olovo u medu?
Manjkavost podataka uskraćuje i odgovor na pitanje što je uzrok pojave olova u medu na određenim lokacijama. Toksikolog Franjo Plavšić također se pita kako je olovo ušlo u okoliš? Malo mi je to neobično. Zašto su primjerice u Koprivnici povišene vrijednosti? Što se krije iza toga? Pčelari bi to mogli znati, oni jako paze, kaže Plavšić.

Bilek kaže da bi se mogao složiti s pretpostavkom da su uzrok ispušni plinovi iz vozila, osobito kamiona. A možda se radi i o selećim pčelarima, koji su doveli košnice negdje u blizinu prometnica i otišli, kaže on.

Plavšić smatra da ceste ne bi trebale biti toliki problem, jer se olovo zbog strožih propisa izgubilo iz goriva. To je barem moj dojam. Možda je neko zaostalo onečišćenje iz okoliša, nagađa.

Prema literaturi, sadržaj teških metala u medu je nizak pa se zbog toga rijetko istražuje. Literatura pogotovo ne navodi nikakvo negativno iskustvo po ljudsko zdravlje.

Ni 14 kg dnevno
Andrea Gross-Bošković smatra da sa stajališta kontaminacije teškim metalima med ne predstavlja rizik za zdravlje, a kako su poznata njegova i nutritivna i zdravstvena svojstva, svakako se ubraja u namirnicu koju je poželjno imati u redovitoj prehrani.

Lasić navodi procjene da bi primjerice za kadmij, za koji je Europska agencija za sigurnost hrane predložila maksimalnu srednju dozu od 2,5 mikrograma po kg tjelesne težine tjedno, potrošač trebao uzimati dnevno čak 14 kg meda i ne bi prelazio tjednu prihvatljivu dozu za kadmij.

Navedene koncentracije olova u medu ne mogu se smatrati opasnima po zdravlje čak i kroz dulji period, zaključio je Lasić.

Medijski odjeci o pojavi teških metala u medu u Hrvatskoj uzbunili su pčelare i, smatraju neki od njih, nanijeli im ljagu. To je još više potaknulo Hrvatski pčelarski savez da pokrene monitoring meda. (HRT / Hina)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *