Sektorska analiza – hrana i piće: Perspektiva koju ni kriza nije uspjela poljuljati

Proizvodnja hrane i pića zadržala je karakteristike stabilnog sektora prerađivačke industrije, otpornog na gospodarsku krizu. Dodatni korak naprijed može se napraviti jačim povezivanjem ovih industrija s poljoprivrednim sektorom, a potencijal za razvoj leži i u turističkoj potrošnji te otvaranju novih izvoznih tržišta

Sektor proizvodnje hrane i pića jedan je od najznačajnijih industrijskih sektora u Hrvatskoj. Prehrambena industrija ima ključnu ulogu u pokretanju aktivnosti poljoprivredne proizvodnje.

Najprofitabilnije djelatnosti u sektoru proizvodnje hrane i pića su proizvodnja i prerada mlijeka i sira, proizvodnja piva, prerada čaja i kave te proizvodnja bezalkoholnih pića, a jedna od važnih grana hrvatske prehrambene industrije je i konditorska industrija.

Udio industrije hrane i pića u bruto domaćem proizvodu (BDP-u) Hrvatske prema zadnjim raspoloživim podacima iz 2010. godine iznosio je 3,7% (od čega 2,9% čini proizvodnja hrane, a 0,8% proizvodnja pića).

Udio proizvodnje hrane u BDP-u prerađivačke industrije iznosio je 18,5%, dok je proizvodnja pića imala udio od 4,8%.

U ukupnoj je zaposlenosti prerađivačke industrije u prvom tromjesečju 2014. godine sektor industrije hrane i pića sudjelovao s prosječno 20,2% (industrija hrane 17,8%, a industrija pića 2,4%).

Za razliku od ukupne industrijske proizvodnje čija desezonirana vrijednost tijekom prva tri mjeseca 2014. ostvaruje međugodišnji rast od 1,8%, industrija hrane bilježi smanjenje proizvodne aktivnosti u visini od 1,6%.

Nakon povećanja proizvodne aktivnosti industrije hrane u 2011. godini (2,1%), u naredne je dvije godine uslijedio njen pad.

Proizvodna aktivnost ove industrijske grane u 2012. pala je za 3%, a u 2013. za 1,8% na međugodišnjoj razini. Na naznake oporavka ove industrije u 2013. godini, pored desezoniranih podataka, ukazuje i blago uzlazni trend kretanja proizvodne aktivnosti.

OSNOVNI POKAZATELJI
Usporedno sa smanjenjem aktivnosti tijekom 2014. godine, industriju hrane obilježava smanjenje broja zaposlenih i stagnacija plaća.

U veljači ove godine zaposlenost je tako smanjena za 2,2%, dok je mjesečna bruto plaća realno ostala na razini jednakoj onoj iz istog mjeseca prošle godine uz nominalni pad od 0,7%.

Industrija hrane je u veljači ove godine zapošljavala 35.115 radnika, s prosječnom bruto plaćom u visini od 6.285 kuna. Slična kretanja zabilježena su i u industriji pića, koja u prva tri mjeseca 2014. godine bilježi smanjenje desezonirane vrijednosti industrijske proizvodnje za 0,7% u odnosu na isto razdoblje 2013. godine.

Za usporedbu, u prethodne je dvije godine ostvarila međugodišnji pad, i to 3,8% u 2013. godini te 0,9% u 2012. godini.

Industriju pića također je obilježilo smanjenje broja zaposlenih, ali popraćeno značajnim porastom realnih bruto plaća. Tako je u veljači 2014. godine ova industrija zapošljavala 4.624 radnika, odnosno čak 6,2% manje nego u istom mjesecu 2013. godine.

Međutim, ova industrijska grana ima, poslije duhanske, farmaceutske industrije te industrije popravaka i instaliranja strojeva i opreme, najviše plaće u sektoru prerađivačke industrije.

Prosječna nominalna bruto plaća isplaćena u veljači 2014. godine u industriji pića iznosila je 11.439 kuna, što je bilo za 46,5% iznad prosjeka gospodarstva te za 63,3% iznad prosjeka cjelokupne prerađivačke industrije.

U usporedbi s veljačom prethodne godine, prosječna je bruto plaća u ovoj industriji bila veća za čak 30%.

Proizvođačke cijene u proizvodnji prehrambenih proizvoda bilježe veći pad od pada cijena na razini cjelokupne prerađivačke industrije. Tako su u ožujku 2014. u usporedbi s ožujkom 2013. godine proizvođačke cijene u proizvodnji hrane pale za 3,2%.

Istovremeno su cijene na razini prerađivačke industrije zabilježile pad od 2,5%. S druge strane, cijene proizvođača pića zabilježile su u istom razdoblju međugodišnji rast od 2,2%.

Obje industrije, i prehrambena industrija i industrija pića, u prvom tromjesečju ove godine bilježe međugodišnji porast proizvodnosti rada.

Pritom proizvodnost rada industrije hrane ostvaruje rast od 1,1%, a proizvodnost rada industrije pića od 3,4%. Porast proizvodnosti rada obiju industrija posljedica je sporijeg pada proizvodne aktivnosti od pada zaposlenosti.

Industrija hrane i pića je u 2013. godini sudjelovala s 9,6% u ukupnom robnom izvozu prerađivačke industrije (8,2% industrija hrane i 1,4% industrija pića), dok je u ukupnom robnom izvozu Republike Hrvatske sudjelovala s 8,5% (7,3% industrija hrane i 1,2% industrija pića).

U ukupnom uvozu prerađivačke industrije, industrija hrane i pića lani je sudjelovala s 12,2% (11,4% prehrambena industrija i 0,9% industrija pića).

Potrebno je pritom napomenuti da, dok industrija hrane ostvaruje vanjskotrgovinski deficit (izvoz 4,9 milijardi kuna, uvoz 10,9 milijardi kuna), industrija pića u 2013. ostvaruje pozitivnu vanjskotrgovinsku razmjenu (izvoz 836,6 milijuna kuna, uvoz 831 milijun kuna).

Izvoz prehrambene industrije tijekom svih 12 lanjskih mjeseci smanjen je za 7,6% u odnosu na godinu ranije, dok je uvoz povećan za 3,2%.

S druge strane, industrija pića u 2013. bilježi međugodišnji pad izvoza od 11% i rast uvoza od 9,3%.

Analizira li se kretanje izvoza i uvoza proizvoda prehrambene industrije od 2008. do 2013. godine, može se ustvrditi da je unatoč globalnoj gospodarskoj krizi zabilježeno povećanje obujma vanjsko-trgovinske razmjene industrije hrane, pri čemu je povećanje uvoza bilo veće od povećanja izvoza.

Uvoz industrije hrane je u tom razdoblju povećan za 28,5%, a izvoz za 11,8%. Brži rast uvoza od rasta izvoza doveo je do pogoršanja vanjsko-trgovinske bilance ove grane pa je tako pokrivenost uvoza izvozom proizvoda prehrambene industrije 2013. godine iznosila 45,3%, što je značajan pad u usporedbi s 2008. godinom kada je bila na razini od 52%.

U proizvodnji pića situacija je nešto drugačija. Izvoz ove industrijske grane u 2013. godini bio je za 14,9% veći nego u 2008., a uvoz za 15%.

Za razliku od prehrambene industrije, industrija pića u gotovo svim godinama promatranog razdoblja (s izuzetkom 2009. godine) ostvaruje pozitivnu vanjskotrgovinsku razmjenu.

Pokrivenost uvoza izvozom proizvodnje pića u 2013. godini iznosila je 100,7%, što je jednako razini iz 2008. godine.

TRENDOVI U SEKTORU
Ukupna je proizvodnja industrije hrane u 2013. smanjena za 6% u odnosu na 2008. godinu. Smanjenje proizvodnje negativno se odrazilo na kretanje zaposlenosti, plaća, likvidnosti i profitabilnosti sektora.

Ova je industrija u prošloj godini u prosjeku zapošljavala 35.838 radnika što je 2.275 (ili 6%) radnika manje u usporedbi s prosjekom 2008. godine.

Međutim, uslijed bržeg pada zaposlenosti u ukupnoj prerađivačkoj industriji od pada zaposlenosti u industriji hrane, povećan je udio ove industrijske grane u ukupnoj zaposlenosti prerađivačke industrije (s 15,3% u 2008. na 17,7% u 2013. godini).

Prosječna bruto plaća isplaćena u 2013. godini u industriji hrane iznosila je 6.594 kune, što je nominalno za 0,9% manje u odnosu na prosjek 2008. godine.

S druge strane, ukupna je industrijska proizvodnja pića u 2013. bila za 11,9% manja u odnosu na 2008. godinu.

Nakon što je na međugodišnjoj razini industrijska aktivnost proizvodnje pića u 2009. godini smanjena za 3,3%, a u 2010. godini za 8,8%, u naredne tri godine dolazi do usporavanja njenog pada.

Tako je ukupna industrijska aktivnost proizvodnje pića u 2011. smanjena za 6,4% u odnosu na 2010., u 2012. za 4,1% u odnosu na 2011., da bi u 2013. godini međugodišnji pad proizvodnje pića iznosio 2,2%.

U 2013. godini u industriji pića bilo je u prosjeku zaposleno 4.919 radnika, odnosno 1.853 radnika (27,4%) manje u usporedbi s prosjekom 2008. godine.

Uslijed bržeg pada zaposlenosti ove industrijske grane od pada zaposlenosti prerađivačke industrije, dolazi do smanjenja udjela industrije pića u ukupnoj zaposlenosti prerađivačke industrije, i to s 2,7% u 2008. na 2,4% u 2013. godini.

Analizira li se kretanje prosječnih mjesečnih bruto plaća ove industrije, može se primijetiti da je nakon smanjenja plaća u 2009. godini uslijedilo razdoblje njihovog kontinuiranog rasta tijekom naredne četiri godine.

Tako je prosječna mjesečna bruto plaća isplaćena u industriji pića u 2013. godini u iznosu od 9.444 kune bila nominalno veća za 9,1% u odnosu na 2008. godinu, te za 10,4% veća u odnosu na 2009. godinu.

K tome, prosječna mjesečna bruto plaća isplaćena u ovoj industriji tijekom cijelog razdoblja od 2008. do 2013. godine bila je iznad prosjeka plaća u prerađivačkoj industriji i prosjeka gospodarstva.

Analiza kretanja proizvođačkih cijena za razdoblje od 2008. do 2012. godine ukazuje na kontinuirani rast cijena u obje industrijske grane.

Tako su cijene proizvođača hrane u razdoblju od 2008. do 2012. godine rasle po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,2%.

Cijene proizvođača prehrambenih proizvoda su u 2012. godini bile veće za 3,1% na međugodišnjoj razini, dok su u 2011. godini bile veće za 7,6%, a u 2010. za 3,7%.

Cijene proizvođača pića su tijekom razdoblja od 2008. do 2012. godine rasle po prosječnoj godišnjoj stopi od 1,4%.

Gledano po godinama, u 2012. bile su veće za 4,3% u odnosu na 2011., a u 2011. za 1,5% u odnosu na prethodnu godinu, dok je u 2010. zabilježen međugodišnji pad cijena od 2,5%.

Porast proizvodnosti rada zabilježen je u obje industrijske grane. Međutim, on je najvećim dijelom posljedica snažnijeg pada broja zaposlenih u odnosu na pad proizvodnje tijekom razdoblja od 2008. do 2012. godine.

Obje je industrijske grane, i industriju hrane i industriju pića, nakon pada proizvodnosti rada u visini od 0,8% u 2009. u odnosu na baznu 2008., tijekom naredne tri godine obilježio rast proizvodnosti.

Proizvodnost rada prehrambene industrije u 2012. godini bila je za 8,3% veća u odnosu na 2008. godinu. U odnosu na baznu 2008. godinu, proizvodnost rada u industriji pića bila je u 2012. godini veća za 8,2%.

VODEĆA TRGOVAČKA DRUŠTVA
Uvid u financijske pokazatelje deset vodećih trgovačkih društava u djelatnosti proizvodnje hrane ukazuje na usporavanje aktivnosti ovog sektora tijekom 2013. godine. U skupini vodećih su Vindija, Podravka, PIK Vrbovec, Dukat, Ledo, Mesna industrija braća Pivac, Zvijezda, Kraš, Franck i Viro tvornica šećera.

Kumulativno gledano, ukupni prihodi vodećih deset proizvođača u prošloj su godini iznosili 14,1 milijardu kuna te su bili manji za 4,3% u odnosu na 2012.

Pad prihoda uz istovremeno smanjenje zaposlenosti rezultiralo je gotovo nepromijenjenom proizvodnošću rada u visini od 1,2 milijuna kuna po zaposlenom.

U obje promatrane godine, i u 2012. i u 2013., deset najvećih trgovačkih društava prehrambene industrije kumulativno ostvaruje dobit.

Pritom u 2013. ostvarena dobit prije oporezivanja u visini 415,8 milijuna kuna, što je 34,8% manje u usporedbi s godinom ranije kada je iznosila 637,7 milijuna kuna.

Financijski podaci pokazuju da vodeća trgovačka društva u prehrambenoj industriji imaju određenih problema s održavanjem likvidnosti.

U 2013. koeficijent tekuće likvidnosti, koji mjeri sposobnost financiranja kratkoročnih obveza, za deset vodećih proizvođača hrane iznosio je 0,6. Općenito se smatra da trgovačko društvo ima problema s tekućom likvidnošću ako je taj pokazatelj manji od 1,5.

Koeficijent zaduženosti je u 2013. godini iznosio 0,4, što u odnosu na prethodnu godinu predstavlja poboljšanje vrijednosti ovog pokazatelja, odnosno smanjenje zaduženosti.

Naime, smatra se da je trgovačko društvo relativno zaduženo kada koeficijent zaduženosti poprimi vrijednost veću od 0,5 odnosno kada vrijednost ukupnih obveza premaši 50% vrijednosti ukupne imovine.

Do smanjenja koeficijenta zaduženosti došlo je zbog relativno većeg smanjenja ukupnih obveza vodećih trgovačkih društava ove industrije (za 11,5%) u odnosu na smanjenje njihove ukupne imovine (za 3,3%).

Prema dostupnim podacima iz Poslovne Hrvatske, povećanje prihoda u 2013. u odnosu na 2012. godinu ostvarili su samo PIK Vrbovec (6,2%) i Podravka (5%). S druge strane, unutar analizirane skupine poduzeća najveće smanjenje prihoda ostvarili su Viro tvornica šećera (41,5%) i Zvijezda (11%).

Financijski pokazatelji deset vodećih trgovačkih društava u djelatnosti proizvodnje pića ukazuju na povećanje aktivnosti ovog sektora tijekom 2013. godine. U skupini vodećih su Jamnica, Zagrebačka pivovara, Coca Cola HBC Hrvatska, Karlovačka pivovara, Badel 1862, Carlsberg Croatia, Slavonija slad, Maraska, Agrolaguna i JIL sokovi.

Na međugodišnjoj su razini ukupni prihodi deset vodećih proizvođača pića porasli za 3,7% na gotovo 5,3 milijardi kuna, dok je bruto dobit istodobno poskočila za 28,3% na 760,9 milijuna kuna.

Međugodišnje povećanje prihoda uz istovremeno smanjenje zaposlenosti (broj zaposlenih smanjen je za 2,8%), rezultiralo je povećanjem proizvodnosti rada za 6,6%.

U usporedbi s vodećim proizvođačima hrane, vodeća trgovačka društva iz proizvodnje pića obilježava veća likvidnost tijekom 2013. godine.

Koeficijent tekuće likvidnosti za deset vodećih proizvođača pića iznosio je 1,2 u 2013., a 1,4 u 2012. godini. Najveću likvidnost u 2013. godini bilježe Jamnica, Slavonija slad i Coca Cola HBC Hrvatska.

Probleme s likvidnošću, pak, lani su imali Badel 1862, Zagrebačka pivovara i Maraska. Spomenuta tri proizvođača imala su i probleme povezane s prevelikom zaduženošću na što ukazuje koeficijent zaduženosti veći od 0,5.

Među analiziranim poduzećima najveće povećanje ukupnih prihoda u 2013. u odnosu na prethodnu godinu ostvarili su Agrolaguna (10,6%) i Maraska (5,3%). Nasuprot tome, najveće smanjenje ukupnih prihoda lani su imali Slavonija slad (18,2%) i Badel 1862 (14,3%).

Četiri od ukupno deset vodećih trgovačkih društava proizvođača pića 2013. godinu zaključilo je s gubitkom. To su Badel 1862, Carlsberg Croatia, Slavonija slad i Maraska.

ZAKLJUČAK I OČEKIVANJA
Industrija hrane i pića predstavlja najveću granu prerađivačke industrije Europske unije. Ova industrija ostvaruje 14,9% ukupnog prihoda prerađivačke industrije EU i zapošljava 4,5 milijuna zaposlenih, uglavnom u ruralnim područjima (15% zaposlenih u prerađivačkoj industriji EU).

Proizvodnja hrane i pića zadržala je karakteristike stabilnog sektora prerađivačke industrije, otpornog na gospodarsku krizu. Ova industrija prerađuje 70% poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na području Unije.

Najveći proizvođači hrane i pića u EU su Njemačka, Francuska, Italija, Velika Britanija i Španjolska.

Ukupno 26 nacionalnih udruženja, 25 sektorskih udruženja i 17 najvećih poduzeća, proizvođača hrane i pića, udruženo je u udruženje europskih proizvođača hrane i pića FoodDrinkEurope.

Udruga surađuje s europskim i međunarodnim institucijama u cilju promoviranja razvoja zakonodavnog i gospodarskog okruženja koje bi bilo poticajno za povećanje konkurentnosti ovih industrija, povećanje kvalitete i sigurnosti proizvoda, zaštite potrošača, a uz uvažavanje općeprihvaćenih načela zaštite okoliša.

Članstvo u FoodDrinkEurope ima Hrvatska udruga poslodavaca – Udruga prehrambene industrije i poljoprivrede te Agrokor grupa, kao predstavnik vodećih proizvođača hrane i pića.

Prema dokumentu “Industrijska strategija Hrvatske od 2014. do 2020. godine” prehrambena industrija svrstana je u skupinu industrija – čuvara hrvatskog gospodarstva, odnosno u skupinu industrija koje su dosegle svoje granice rasta i nemaju potencijala za daljnji rast.

Svrstavanje prehrambene industrije u skupinu čuvara neprihvatljivo je i za Ministarstvo poljoprivrede i za Vijeće za praćenje stanja u poljoprivredno-prerađivačkom sektoru prehrambene industrije.

Ministarstvo poljoprivrede smatra da je prehrambena industrija od strateškog interesa zemlje te priliku za razvoj industrije hrane i pića vidi u sinergiji s poljoprivrednom industrijom kao sirovinskom bazom, odnosno u segmentu udruživanja i suradnje te u poticanju inovacija.

Naime, inovacije su i na europskoj razini prepoznate kao ključni čimbenik povećanja konkurentnosti europske industrije hrane i pića. Lideri u inovacijama u ovoj industriji su mliječni proizvodi, iza kojih slijede gotova jela te bezalkoholna pića.

Povezivanje poljoprivrednog i prehrambenog sektora otvara mogućnost korištenja 800 milijuna eura bespovratnih sredstava iz fondova EU na godišnjoj razini.

Naime, potrošnja prehrambenih proizvoda po glavi stanovnika u Hrvatskoj je još uvijek značajno manja od potrošnje u EU, što ukazuje na visok potencijal rasta ove industrijske grane.

Dodatni potencijal izvire iz turističke potrošnje i otvaranja novih izvoznih tržišta s obzirom na to da globalno tržište hrane ostvaruje visoke stope rasta, kako u potrošnji, tako i u rastu cijena.

Hrvatsku prehrambenu industriju obilježava snažna tradicija, prepoznatljivost na regionalnom tržištu, kvaliteta proizvoda, necikličko ponašanje u recesiji te dobra sirovinska osnova.

S druge strane, slabosti su ove industrije ovisnost o primarnim proizvodima, niska produktivnost, mala ulaganja u istraživanje i razvoj te nove proizvode kao i niske profitne marže kod nekih kategorija proizvoda.

Dr.sc. Ivana Rašić Bakarić
Znanstvena suradnica

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *