Summit100: Kapital zna gdje se može oploditi, a odakle treba pobjeći

Kapital je čudna voćka, zna gdje se može oploditi, a odakle treba pobjeći, istaknuo je Branko Roglić, vlasnik Orbico Grupe, u sklopu dvodnevne konferencije Summit100 biznis lidera jugoistočne Europe koji je održan u Cavtatu te je okupio gospodarsku i političku kremu zemalja regije.

“Nije dovoljno osvojiti samo tržište regije ako želite dobro poslovati. Ako radite proizvod koji je planiran za najmanje 500 milijuna europskih kupaca, to može donijeti uspjeh i zato će Slovenija i Hrvatska učiniti sve da zemlje regije uđu u Europsku uniju. Upravo zato ne trebamo zaboraviti da je nakon svakog rata potrebno sjesti i jesti”, kaže Roglić.

Upozorio je kako krivnju za sadašnje stanje snose dijelom i banke. “Donedavno su se ljudi lako zaduživali, a sada su banke previše oprezne i ne daju novce ni onima koji imaju dobre projekte. No isto tako, investitori moraju misliti na to da uzmu kredite koje mogu vraćati jer čim zakasne s ratom za kredit, gube vlasništvo nad svojim poslovnim projektom”, navodi Roglić.

Ekonomija veličine je važna za konkurentnost poduzeća i važno je da tvrtke rade u inozemstvu jer 40 posto tržišta u Sloveniji, koliko ima Gorenje, i 40 posto tržišta Njemačke, koje drži Siemens Bosch, nije isto, istaknuo je Franjo Bobinac, predsjednik Uprave Gorenja.

“Oko 25 milijuna stanovnika regije je dovoljno veliko za poslovanje, razumijemo se međusobno i solidno smo obrazovani, no barijere su u glavama i lošoj infrastrukturi te neizvjesnoj političkoj budućnosti. Imamo potencijal jer analize rasta ove regije pokazuju brojke višestruko veće od onih u Europi i dobro je da postoji kompetentan financijski sektor. No, kako se kaže, onaj koga je zmija ugrizla, boji se i gliste, pa se tako i banke boje ulagati jer su poduzeća prilično zadužena”, upozorava Bobinac.

Za sigurnost poslovanja nužna je politička stabilnost, kaže Jelena Drakulić-Petrović, predsjednica Uprave Ringier Axel Springera. “Vlasnici kompanija često nisu bili spremni ući u Srbiju upravo zbog nesigurnosti i zato su spremni čekati i platiti više za akvizicije. Jednako tako potreban je važan, jasan i siguran zakonodavni okvir kojim će se poslovanje učiniti stabilnim. Taj okvir treba pratiti njegova primjena koja se, za sada, često zloupotrebljava”, kaže Jelena Drakulić-Petrović.

Investitori, ako žele ulagati u neku zemlju, u donošenju odluke prvo pogledaju kakav je rejting zemlje, kaže Ivica Mudrinić, predsjednik Hrvatske udruga poslodavaca.

“Procesi dobivanja dozvola i realizacija projekta predugo traju i dugo se čeka povratak ulaganja. Istovremeno nemamo dovoljno jasne vizije budućnosti niti na nacionalnim razinama. Moramo napraviti i nacionalne, ali i regionalne strategije, kao i jasne korake za njihovu realizaciju. Regulatorno usklađenje moglo bi postati prvi korak ka poslovnom povezivanju regije”, kaže Ivica Mudrinić.

Potrebno je stvoriti političku klimu ponajprije na području ekonomije i uže suradnje kako bi svi profitirali, smatra Ivo Šimek, stariji izvršni direktor za jugoistočnu Europi AT Kearneya.

“Najbolje uvjete za ulaganja ima Srbija: ima najniže troškove rada, vrlo povoljan porezni sustav i dovoljno slobodnih radnih kapaciteta. Hrvatska se dosad nije uspjela uspješno pozicionirati niti se gospodarstvo dovoljno internacionaliziralo, ali s BDP-om od 48 milijardi eura ipak je najveća ekonomska sila u regiji. Slovenija ima najbolju startnu poziciju jer ima najviše međunarodno orijentiranu privredu u regiji, ali i trgovinsku bilancu koja je najpozitivnija”, ističe Šimek.

Najveći izazovi jugoistočne Europe su stvaranje tržišta s više od 25 milijuna stanovnika bez većih i nepotrebnih prepreka za rad u regiji. Treba dopustiti i omogućiti slobodnu kretanja radne snage, jedinstvene procese za dobivanje radnih dozvola za stručnjake, smanjenje carinskih stopa te poreza, također, treba znatno poboljšati infrastrukturu, dodaje Šimek.

“Cilj i nastojanje EU-a i velikih kompanija je promatrati regiju integralno, zato će EU zajednički uložiti znatna sredstva u pomoć pri rješavanju infrastrukture, energetske strategije i u prilagodbi gospodarstva, te državne uprave standardima Europske unije”, najavljuje Šimek.

Europska unija mora imati važnu ulogu u regiji, no potrebno je da i države regije naprave i odaberu prioritetne projekte, ističe Giulio Moreno, šef misije EBRD-a u Crnoj Gori.

“Potreban je novi pristup u privlačenju investicija, i regija treba biti proaktivna, a ne čekati da EU odabere projekte koji su joj interesantni. Skupovi poput Summita100 ili zajedničke ministarske turneje su pravi način kako promijeniti sliku o regiji”, smatra Moreno.

Ova regija treba 10 godina komunikacijske kampanje o tome da je tržišna ekonomija dobra stvar jer smo imali 50 godina kampanje kako je to loša stvar, kaže predsjednik Uprave NLB Banke Janko Medja.

“Često na skupovima poput Sammita100 mi propovijedamo istomišljenicima. Na žalost, u društvu je još uvijek puno onih koji u glavama imaju socijalizam, odnosno misle da imaju prava, no nemaju obaveze”, kaže Medja.

Trebamo regionalne infrastrukturne projekte, i moramo ih pokrenuti, kaže Dejan Janjatović, predsjednik Uprave ProCredit banke. “Ne kaže se bez razloga pomozi sam sebi pa će ti i bog pomoći. Moramo naći načine kako da riješimo naše probleme i tada će nam u pomoć uskočiti netko sa strane”, ističe Janjatović.

“Kao primjer uspješne regionalne suradnje mogu poslužiti nordijske zemlje koje su, unatoč svojim razlikama, još prije više od 60 godina odlučile zajednički gospodarski nastupati u svijetu jer su već tada bile svjesne da su male zemlje manje konkurentne u svijetu ako nastupaju samostalno”, istaknula je ambasadorica Elin Flygenring, predstavnica predsjedavajućeg Nordijskog savjeta ministara na Summitu100.

“Među našim zemljama postoje političke razlike jer su samo neke zemlje članice Europske unije, dok su neke druge, primjerice, članice NATO saveza, no to nam ne smeta da surađujemo u gospodarstvu. Naša suradnja nije napravljena odjednom i stalno se mijenja u skladu s promjenama u svijetu. Temelj nove strategije našeg brendinga koji je napravljen 2014. bit će sloboda kretanja, inovacije, vidljivost i međunarodna aktivnost. Zemlje vaše regije trebaju naći način kako potaknuti suradnju. Treba definirati probleme i potaknuti političare da ih riješe, ponovno vidjeti koji su to problemi i stalno ih popravljati. To je nešto što se ne događa preko noći nego se treba kontinuirano raditi na tome”, istaknula je Flygenring.

 
 

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *