Započela reforma HGK

Skupština HGK izglasala smanjenje broja organizacijskih jedinica i zaposlenih

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović predstavio je prvu fazu reforme Komore na današnjoj Skupštini HGK koja je održana u Zagrebu.

“U prvoj fazi reforme smanjili smo upravljački sustav sa 17 na samo osam organizacijskih jedinica i za jednako toliko direktora. Broj djelatnika će se do kraja procesa smanjiti za 152. Provodimo uštede u svim segmentima poslovanja, a samo u prvoj fazi uštedjet ćemo 16,6 milijuna kuna na godišnjoj razini. Reforma mora biti brza i intenzivna”, rekao je Burilović.

Prihodi Komore gotovo su prepolovljeni, a članice očekuju bržu uslugu i efikasniji sustav. U 2009. godini prihodi su iznosili 268,5 milijuna kuna, dok je za ovu godinu predviđeno 176,8 milijuna kuna. Komora je samoinicijativno posljednjih godina četiri puta smanjivala članarinu te posljednji put u potpunosti ukinula financiranje iz doprinosa.

Reforma HGK provodi se u dvije faze. U prvoj se fazi smanjenjem broja organizacijskih jedinica i direktora povećava učinkovitost sustava. Novom organizacijskom shemom četiri potpredsjednika imaju izravnu nadležnost za pojedine organizacijske jedinice. Time se povećava odgovornost potpredsjednika, a postiže se i snažnija kontrola.

Također, programom zbrinjavanja optimizirat će se broj zaposlenika, a provedene su i uštede na području voznog parka, kao i digitalizacijom brošura i tiskanih materijala.

“Sve je to učinjeno kako bi upravljački sustav bio manji, ekonomičniji i efikasniji. Prvi će se učinci ušteda osjetiti odmah, a puni efekt ušteda iz prve faze postići ćemo do kolovoza 2015. godine. To znači više sredstava za aktivnosti i projekte prema članicama”, kazao je Burilović.

On je dodao kako su za drugu fazu reforme planirane daljnje uštede, što se planira ostvariti centralizacijom nabave, centralizacijom računovodstvenih i financijskih usluga, smanjenjem troškova poslovanja te digitalizacijom tiska, kataloga i brošura. Provedba druge faze je započela, kazao je, a njene programe i financijske učinke predstavit će detaljno najesen.

“Osim provedbe reforme, u protekla smo tri mjeseca organizirali izaslanstva u inozemstvu, u pratnji predsjednika RH, otvorili smo krizni ured HGK u Drenovcima za tvrtke pogođene poplavom, oslobodili smo ih plaćanja članarina i raznih certifikata koje izdaje HGK, inicirali smo osnivanje konzorcija hrvatskih građevinskih tvrtki za obnovu i objavili internetsku stranicu InvestinCroatia.hr sa svim informacijama koje odgovaraju na pitanja kako, zašto i gdje investirati u Hrvatskoj, pripremili smo i pozdravno pismo i letak s popisom usluga Komore koji od sada dobivaju sve novoosnovane tvrtke. U reorganizaciji sustava nismo zanemarili našu osnovnu zadaću, servisiranje naših članica”, istaknuo je predsjednik HGK.

Skupština HGK potvrdila je najpovoljniju ponudu Raiffeisenbanke Austria za sklapanje ugovora za namjenski kredit za zbrinjavanje radnika HGK u iznosu od 13,5 milijuna kuna na godinu dana, uz kamatu od 5,35 posto. Usvojena je i Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o financiranju kojom se oslobađaju članice s poplavom ugroženih područja zaduživanja komorske članarine na razdoblje od šest mjeseci, i to od srpnja do prosinca 2014. godine, a popis članica će se utvrditi na razini županijskih komora.

Stanje u hrvatskom gospodarstvu predstavila je Jasna Belošević-Matić, direktorica Centra za makroekonomske analize HGK.

“Hrvatsko je gospodarstvo, u okolnostima postupnog oporavka globalne i europske ekonomije, i dalje u dubokoj recesiji. Već deseti kvartal bilježimo kontinuirani pad, koji je ipak sve slabije dinamike. Iako se u prvih pet mjeseci 2014. bilježe pozitivni trendovi u industriji, trgovini na malo, turizmu i robnom izvozu koji daju određeni optimizam, oni su nedovoljni da bi ozbiljnije sugerirali izlazak iz sadašnje gospodarske situacije”, naglasila je Belošević-Matić.

Ona je podsjetila kako su pojedine ekonomske varijable nakon pet godina realno manje od 12 do 40 posto.

“Primjerice, BDP je realno manji za više od 12 posto, industrijska proizvodnja za 18 posto, promet u trgovini na malo koji odražava osobnu potrošnju (ona čini oko 60 posto BDP-a) više od 16 posto, građevinarstvo 38 posto, robni izvoz za 6,8 posto, zaposlenost za 12 posto, uz povećanje nezaposlenosti za čak 46 posto. Deficit proračuna je istodobno veći više od šest puta, a javni je dug zbog toga dinamično rastao i veći je 14 posto, kao i bruto inozemni dug koji je porastao za 12 posto i prelazi razinu ostvarenog BDP-a u svakoj od posljednjih pet godina, i to svake godine sve više”, upozorila je.

Prema njenim riječima, realni sektor, za razliku od bankarskog, i dalje prati nelikvidnost, iako se polako formira stagnantni trend. Transmisija novca prema privatnom sektoru ostaje slaba te se na godišnjoj razini i dalje realizira pad kredita i kod stanovništva i kod trgovačkih društava, tako da jedino sektor država bilježi rast.

Opće stanje gospodarstva najbolje ilustriraju podaci o stanju na tržištu rada koji se pod sezonskim utjecajem tijekom godine tek ublažavaju, smatra Belošević-Matić te dodaje kako je u svibnju ove godine broj zaposlenih na godišnjoj razini manji za 2,4 posto, uz pad nezaposlenih od 1,7 posto, dok je aktivno stanovništvo manje za 2,3 posto.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *