HGK: Hrana koja ne može u Rusiju slit će se i u Hrvatsku

Moskovske vlasti donijele su odluku o zabrani uvoza govedine, svinjetine, ribe, voća, povrća i mliječnih proizvoda iz država članica EU-a, SAD-a, Kanade, Australije i Norveške na period od godinu dana.

Ovom mjerom pogođeno je i šest hrvatskih tvrtki koje svoje proizvode izvoze u Rusiju. Iz Hrvatske gospodarske komore poručuju kako bi ovaj paket sankcija mogao prouzročiti ozbiljne poteškoće pojedinim hrvatskim izvoznicima.

Iz Hrvatske gospodarske komore poručuju kako će paketom sankcija kojima je Ruska Federacija uzvratila na sankcijski režim EU-a i SAD-a biti ugrožen segment od oko 1,5 posto ukupnog hrvatskog izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda (20-25 milijuna dolara), što HGK temelji na podacima vanjskotrgovinske razmjene između Hrvatske i Rusije u posljednjem razdoblju.

“Ipak, na razini pojedinačnih izvoznika ovaj paket sankcija mogao bi prouzročiti ozbiljne poteškoće, pogotovo kada je riječ o tvrtkama kojima izvoz prema Ruskoj Federaciji zauzima značajan udio u proizvodnji”, kazali su iz HGK za tportal.

Na popisu koji smo dobili od hrvatskih izvoznika radi se o sljedećim tvrtkama: Cromaris, tvrtka koja se bavi uzgojem, preradom i prodajom autohtone jadranske ribe i školjki, Ostrea, tvrtka iz Benkovca koja se bavi preradom i konzerviranjem riba, rakova i školjki; zatim Sardina koja se bavi ulovom, preradom i konzerviranjem ribe te uzgojem proizvoda marikulture, potom Podravka i dvije Agrokorove tvrtke – PIK Vrbovec i Belje.

Agrokor: Sankcije neće imati direktnog utjecaja na poslovanje
Premda dvije Agrokorove tvrtke, PIK Vrbovec i Belje, posluju u Rusiji, iz Agrokora poručuju kako do sada njihove tvrtke nisu izvozile značajnije količine poljoprivrednih proizvoda na rusko tržište, tako da spomenute sankcije neće imati direktnog utjecaja na poslovanje. Iz Podravke nisu željeli ništa komentirati.

HGK: Hrana koja ne može u Rusiju slit će se i u Hrvatsku
“Konačne posljedice za izvoz na makro i mikro razini ovisit će, naravno, o konačnom odabiru proizvoda za koje će biti uvedena zabrana uvoza u Rusiju i o samom trajanju zabrane uvoza. S obzirom da su u strukturi izvoza u Rusiju najzastupljeniji visoko prerađeni proizvodi, najveće negativne posljedice mogu se očekivati kod izvoza upravo ovih proizvoda”, dodaju iz HGK.

Kako su kazali iz HKG za tportal, negativne posljedice mogu se očekivati i u povećanom pritisku kroz uvoz na hrvatsko tržište. Naime, druge države članice morat će pronaći nova tržišta za svoje proizvode, a jedno od njih može biti i hrvatsko.

“Predstavnici hrvatskih tvrtki koje posluju u Rusiji izrazili su nadu za iznalaženjem konstruktivnog i učinkovitog rješenja koje neće negativno utjecati na poslovanje hrvatskih tvrtki u Rusiji kao niti na gospodarske odnose između Republike Hrvatske i Rusije u cjelini”, zaključuju iz HGK.(Tportal.hr)

Utjecaj sankcija na tržište EU-a
Rusija predstavlja drugo najznačajnije izvozno tržište za poljoprivredno-prehrambene proizvode EU (udio od 10 posto). Izvoz hrane EU na rusko tržište kontinuirano raste i u proteklih je deset godina povećan sa četiri na gotovo 12 milijardi eura. EU uglavnom izvozi proizvode veće dodane vrijednosti poput voća i povrća (dio oko 15 posto), sir (osam posto), jaka alkoholna pića i vermut (11 posto), svinjsko meso (osam posto). S druge strane, uvoz hrane iz Rusije u EU znatno je manji i iznosi oko 1,7 milijardi eura, a radi se uglavnom o sirovinama ili proizvodima niže faze prerade: ulja, uljarice, sačme žitarice, koža i sl.

HGK: Hrana koja ne može u Rusiju slit će se i u Hrvatsku

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *