RBA: Porezna reforma donijet će više optimizma, ali ne i rast potrošnje

Prema metodologiji Europske komisije, mjesečno se provodi anketno istraživanje u svrhu ispitivanja percepcije potrošača glede promjena ekonomskih pojava s kojima se oni svakodnevno susreću.

Iz vrijednosti ponderiranih indeksa odgovora izračunava se i prati kretanje triju kompozitnih indeksa: indeks pouzdanja potrošača (IPP), indeks raspoloženja potrošača (IRP) i indeks očekivanja potrošača (IOP).

Vrijednosti indeksa se kreću u rasponu od -100 do 100 bodova (pritom veće vrijednosti indeksa u odnosu na prethodno razdoblje upućuju na porast očekivanja ispitanika).

Prema spomenutoj metodologiji, posljednje istraživačko anketiranje (koje objavljuje HNB) provedeno za mjesec lipanj pokazuje izvjesna poboljšanja na sva tri kompozitna indeksa, premda je pravi kontekst analize taj da se relativni porast u smislu povećanja optimizma i očekivanja potrošača još uvijek nalazi duboko ispod granične pozitivne vrijednosti, s izrazito velikim odmakom od pozitivne nule.

Tako se u lipnju IPP indeks ostvario na razini od -34,7 bodova (povećao se za 3,7 bodova u odnosu na svibanj), IRP indeks na -23,7 (što je 3,4 bodova više u odnosu na prethodni mjesec), dok je IRP indeks zabilježio razinu od -44,2 (6 bodova više nego u svibnju), navode analitičari RBA.

Očekivani rast kompozitnih indeksa tj. optimizma anketiranih u uzorku za sljedeći mjesec, zasigurno će dobrim dijelom biti rezultat najave novih poreznih izmjena u sustavu oporezivanja dohotka.

Ukoliko se ostvare prve neslužbene najave iz Ministarstva financija prema kojima se planira povećanje neoporezivog dijela dohotka (sa sadašnjih 2.200 kuna na 2.400 ili 2.600 kuna), uz prebacivanje najviše porezne stope od 40% na plaće iznad 13.200 kuna, nedvojbeno će se povećati realni raspoloživi dohodak sektora stanovništva.

“Međutim, pitanje je može li takva mjera fiskalne politike biti značajnije poticajna za gospodarski rast (u smislu očekivanog povećanja osobne potrošnje), ako znamo da će dobar dio građana iz većih sredstava prvo podmiriti dospjele neplaćene obveze i akumulirane dugove. Za sloj novčano-suficitarnih građana opcija štednje ostaje sasvim izgledna jer u nestabilnim gospodarstvima (koje prati i česta izmjena poreznog zakonodavstva) rasterećenje dohotka zasigurno neće u cijelosti završiti u krajnjoj potrošnji. Smanjenje porezne presije svakako bi moglo biti poticajno, ali je još uvijek nejasno kako će se u državnom proračunu kompenzirati oportunitetni trošak gubitka poreznih prihoda. Za promjenu, mogla bi se naći ušteda na rashodnoj strani”, smatraju analitičari RBA.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *