Spajanja i preuzimanja: Rast aktivnosti nije zaobišao ni Hrvatsku

Očekivano kompletirano preuzimanje Croatia osiguranja od strane Adris Grupe, zatim Mercatora od strane Agrokora te druge transakcije koje su u tijeku, zasigurno će značajno utjecati na daljnje povećanje ukupne vrijednosti preuzimanja u 2014. godini

Nedavno dovršena velika preuzimanja te druge takve transakcije koje su u tijeku zasigurno će značajno utjecati na daljnje povećanje ukupne vrijednosti preuzimanja u 2014. godini.

Ono što je svakako značajno istaknuti je povećani broj transakcija provedenih između domaćih kupaca i prodavača koji i na taj način pokušavaju umanjiti posljedice krize te povećati konkurentnost na domaćem i stranim tržištima.

M&A AKTIVNOSTI U HRVATSKOJ
U Hrvatskoj je u 2013. godini tržište spajanja i preuzimanja (M&A) poraslo u usporedbi s 2012., no aktivnosti su još uvijek na relativno niskim razinama.

Najveće transakcije završene u 2013. godini odnose se na preuzimanje Baslera od strane Uniqe te preuzimanje Juicy segmenta od strane Stanić grupe.

Daljnji rast aktivnosti očekuje se s poboljšanjem ekonomske situacije koja se još uvijek ne događa u Hrvatskoj, ali s obzirom na pozitivne trendove u Europskoj uniji u 2014., ipak bi se mogla očekivati veća razina aktivnosti u odnosu na 2013. godinu, pogotovo ako se u obzir uzmu svi privatizacijski projekti.

Očekivano kompletirano preuzimanje Croatia osiguranja od strane Adris Grupe, preuzimanje Mercatora od strane Agrokora te druga preuzimanja koja su u tijeku zasigurno će značajno utjecati na daljnje povećanje ukupne vrijednosti preuzimanja u 2014. godini.

Ono što je svakako značajno istaknuti je povećani broj transakcija provedenih između domaćih kupaca i prodavača koji i na taj način pokušavaju umanjiti posljedice krize te povećati konkurentnost na domaćem i stranim tržištima.

Do kraja 2014. godine očekujemo nastavak rasta aktivnosti spajanja i preuzimanja te konsolidaciju na raznim segmentima poslovanja.

Sve veći broj poslovnih subjekata u problemima izazvanim dugotrajnom ekonomskom krizom, utjecat će na povećanje potrebe za ulaganjima bilo stranih ili zainteresiranih domaćih ulagača.

S druge strane, i subjekti koji su u relativno dobrom stanju u ovoj situaciji vide priliku za okrupnjavanje poslovanja i poboljšanje svoje pozicije na tržištu kroz povećanu konkurentnost i rast prihoda putem preuzimanja.

Treći izvor novih spajanja i preuzimanja vidimo u najavama Vlade za daljnju privatizaciju društava u državnom vlasništvu, kao i manjinskih udjela u nekim poduzećima.

Ipak, poučeni prethodnim iskustvima, teško je očekivati da bi se takve transakcije uspjele finalizirati tijekom 2014. godine; realnije je očekivati završetak tijekom sljedeće godine ili čak i kasnije.

Jedan veliki projekt koji očekujemo tijekom ove godine odnosi se i na najavljenu monetizaciju Hrvatskih autocesta (koja je već trebala biti u završnoj fazi), ali zbog problema u pripremi inicijalne dokumentacije, glavnina procesa trebala bi biti prebačena za jesen 2014. godine.

Iako je situacija na tržištu i dalje nestabilna, recesija može biti prilika za preuzimanja koja u drugačijim okolnostima ne bi bila moguća ili bi bila preskupa te prekomplicirana za ulagače da ih provedu, ali moramo imati na umu i povećane rizike vezane uz preuzimanje društava u problemima kako ne bi došli u situaciju da se poslovanje nakon provedbe transakcije pogorša i time dovede ulagača u ozbiljne probleme ukoliko svi rizici nisu na vrijeme bili identificirani te adekvatno adresirani tijekom samog procesa preuzimanja.

Ulagači moraju biti svjesni svih stvarnih i potencijalnih obveza vezanih za transakciju u koju ulaze kako ne bi narušili i svoje poslovne izglede, likvidnost te samu konkurentnost na tržištu u budućnosti.

GLOBALNI TRENDOVI
S rastom političkih rizika i usporenim rastom na tržištima u razvoju, mnogi sudionici tržišta transakcija značajno su oprezniji i usmjereni na operativnu učinkovitost.

Međutim, najjači preuzimači i dalje imaju želju za velikim transakcijama jer nastoje optimizirati svoje portfelje.

Ako pogledamo aktivnosti početkom 2014. godine na globalnoj razini, neke od većih transakcija bile su kupovina kompanije Beam Inc. od strane Suntory Holdings za 13,9 milijardi dolara, potom, L’Oréal SA je otkupio udio u Nestlé SA za 8,2 milijardi dolara, a AB InBev u Oriental Brewery za 5,8 milijardi dolara.

Možemo zaključiti da čak i jake kompanije, koje se odlučuju za velika preuzimanja, stavljaju fokus na područja koja su im već jako dobro poznata jer žele minimizirati moguće rizike.

Danas mnoge kompanije vide dezinvestiranje kao alat za fokusiranje resursa na ključne kategorije proizvoda. Poduzeća u potrošačkom sektoru su se povijesno gledajući vrlo teško odricala svojih brendova, ali brze promjene trendova i ukusa potrošača navode sektor da više strateški preispituju svoje portfelje.

Istraživanje koje je nedavno proveo EY na temu dezinvestiranja pokazalo je da, kao glavni razlog mogućeg dezinvestiranja, poduzeća u potrošačkom sektoru navode proizvode izašle iz trenda (58%), nakon čega slijedi smanjena potražnja ili gubitak tržišnog udjela (44%).

Tu postoje brojni primjeri velikih kompanija poput Campbell Soup Company koja je, da bi se fokusirala na brže rastuće proizvode, prodala kompaniji CVC Capital Partners svoju europsku diviziju juha i umaka.

GlaxoSmithKline prodao je svoje brendove Lucozade i Ribena japanskoj kompaniji Suntory Beverage & Food iz razloga što ti brendovi nisu bili dovoljno prepoznatljivi na tržištima u razvoju na koja se GSK želio fokusirati.

Unilever je bio jedan od najaktivnijih prodavatelja: prodao je svoje sporije rastuće brendove prehrambenih proizvoda, poput Skippy maslaca od kikirikija i Wishbone preljeva u želji da se fokusira na brže rastuće kategorije proizvoda za osobnu njegu i tržišta u razvoju.

Pregledi portfelja trebali bi se provoditi redovito kako bi se odredio daljnji strateški put kompanije, međutim, bez obzira na strateške benefite, kompanije se često opiru dezinvestiranju brendova kada moraju generirati rast prihoda.

Kao rezultat toga, mnoge kompanije u potrošačkom sektoru dopuštaju da se njihovi manje popularni brendovi polako ugase, umjesto da unovče ono što bi kupcu koji je spreman investirati moglo biti jako vrijedno.

Uspostavljanje procesa redovnog pregleda portfelja omogućuje kompanijama da im se pravilno pristupi i na osnovu toga donesu dugoročne, proaktivne odluke o brendovima u koje vrijedi dalje ulagati i onima koje bi trebalo prodati.

Primjena ovakvog procesa, kao dijela strateškog planiranja kompanije, omogućuje rukovoditeljima predviđanje trendova i procjenu učinaka pojedinih brendova tijekom određenog vremenskog razdoblja, kao i poboljšanje komunikacije s investitorima i drugim dionicima.

PREDVIĐANJA I OČEKIVANJA
Teško je predvidjeti što će biti fokus ulagača u narednom periodu. To ovisi o situaciji na tržištu, preferencijama pojedinih ulagača te prilikama za preuzimanje koje se otvore.

Sigurno je da će fokus ulagača i u narednim periodima djelomično biti na privatizaciji, budući da država još uvijek nije provela sve postupke privatizacije koji su planirani, tako da u bliskoj budućnosti očekujemo obnovu procesa prodaje Hrvatske poštanske banke, Croatia Airlinesa kao i nekih društava u turističkom sektoru.

Također očekujemo pojačanje aktivnosti preuzimanja u proizvođačkom i prerađivačkom sektoru, farmaciji te raznim uslužnim djelatnostima koje su i do sada činile značajan udio u ukupnom broju transakcija u 2012. i 2013. godini.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *