Hrvatska nema propise za uvoz smrznutog mesa

Znanstvenici kažu da smrznuto meso ima rok trajanja 12 mjeseci, Europska unija kaže da je taj rok samo šest mjeseci, a samo Hrvatska ne kaže ništa, zbog čega ne postoji nijedan jedini pravni razlog da domaći trgovci ne uvezu meso staro, primjerice, pet godina.

Tako bi se najkraće mogla opisati situacija na koju domaći farmeri godinama upozoravaju, u kojoj nema apsolutno nikakve prepreke da meso koje ne smije na tržište europskih zemalja dođe šleperima u naše trgovine i na stolove hrvatskih građana. Unatoč tomu što je Hrvatska već dulje od godinu dana u EU, propisi nisu promijenjeni. Rok trajanja u Hrvatskoj određuje proizvođač koji za napisano na ambalaži odgovara kazneno i materijalno, piše Jutarnji list.

“No, nema nikakve pravne prepreke da njemački proizvođač u svojoj zemlji stavi rok trajanja od šest mjeseci, a u Hrvatskoj, za isti proizvod, napiše da se može upotrebljavati 12 mjeseci. Iako zamrzavanje na temperaturi od -18 stupnjeva zaustavlja većinu mikrobioloških promjena, jer mikroorganizmi u pravilu ne žive na temperaturama ispod -10, neke se promjene ipak događaju i meso gubi na kvaliteti i zdravstvenoj ispravnosti”, objašnjava mr.sc. Marijan Katalenić, voditelj Odjela za zdravstvenu ispravnost hrane pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Potvrđuje to i Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, koji kaže da domaći proizvođači godinama upozoravaju na tu apsurdnu situaciju koja omogućava da europsko “smeće” dolazi k nama.

“U Njemačkoj se meso koje je smrznuto šest mjeseci više ne može prodavati, pa se uglavnom koristi u proizvodnji životinjske hrane ili se izvozi. Hrvatska nema nikakvih propisa koji bi regulirali to pitanje. Kad god upozoravamo na to pitanje, kažu nam da to meso nije otrovno. Naravno da nije otrovno. Ali svakako nije ni svježe, ni zdravo”, kaže Brlošić.

Hrvatska agencija za hranu (HAH) objavila je ovih dana vlastitu znanstvenu studiju u kojoj su došli do rezultata kako se meso preporučuje smrzavati na -18 stupnjeva najdulje 12 mjeseci, nakon čega se u njemu događaju ozbiljne kemijske i kvalitativne promjene.

Profesorica Lidija Kozačinski sa zagrebačkog Veterinarskog fakulteta, članica radne skupine HAH-a koja je izradila studiju, kaže kako, nakon rezultata studije, ne bi preporučila stavljanje na obiteljski stol mesa koje je smrznuto dulje od godinu dana. Uz to što se u njemu događaju različite kemijske promjene, meso gubi i na hranjivoj vrijednosti.

Studija ne nudi nove spoznaje, sve dosadašnje međunarodne istraživačke skupine došle su do istih ili sličnih rezultata. Mr. Katalenić pojašnjava da su manipulacije na tržištu hrane uvijek moguće, pogotovo kad je riječ o mesnim prerađevinama u kojima uvijek može završiti i staro meso.

No, kaže, sustav inspekcije proizvoda koji prelaze državnu granicu taj je koji bi morao kontrolirati je li istina ono što proizvođač kaže kada tvrdi da je rok trajanja valjan. Sve dvojbe mogle bi biti otklonjene kada bi na svakom komadu mesa bio, uz rok trajanja, naznačen i datum klanja, no mesni lobiji godinama to odbijaju, a bivši ministar poljoprivrede nije nam 2010. čak htio ni odgovoriti na pitanje bi li podržao takvu ideju.

Razloga za zabrinutost ima jer je Hrvatska veliki uvoznik mesa i mesnih proizvoda, koji čine većinu uvoza prehrambenih proizvoda. Nedavno je objavljeno da Hrvatska iz Nizozemske uvozi 5.300 tona svinjetine godišnje, uz još 2.170 tona upravo iz spomenute Njemačke, a iz Brazila smo, prema podacima Hrvatske poljoprivredne komore, lani uvezli 325 tona govedine.

Slobodna Dalmacija objavila je nedavno da smrznuto meso uvozimo i iz Slovenije, Italije, Austrije, Mađarske, Španjolske, Francuske, Poljske, Rumunjske, Litve, Kine, SAD-a, N. Zelanda, Australije i Urugvaja. Hrvatski potrošači, dakle, prema važećim propisima, moraju vjerovati na riječ litavskom ili urugvajskom farmeru koji tvrdi da je meso ispravno i kvalitetno te da nije prestaro. Utvrdi li se da je lagao, nećemo uvoziti njegove proizvode dvije godine, no upućeni tvrde da se i tome može doskočiti, naprosto izvozom starog mesa preko druge klaonice koju drži prijatelj urugvajskog farmera. (Jutarnji.hr)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *