Rast optimizma među hrvatskim građanima

Rezultati novog vala istraživanja GfK Barometra pokazuju daljnji rast optimizma među hrvatskim građanima u pogledu financija i kretanja nezaposlenosti u zemlji, objavio je Centar za istraživanje tržišta GfK.

Trend rasta optimizma u pogledu financijske situacije među hrvatskim građanima i dalje raste.

Iako se ne povećava broj onih čija je sadašnja situacija bolja u odnosu na onu lanjsku, ohrabrujuća je činjenica što se niti ne povećava broj građana čija je sadašnja financijska situacija lošija u odnosu na onu od prije godinu dana.

U manjoj mjeri se povećao broj građana čija je financijska situacija nepromijenjena: u rujnu 2013. bilo ih je 49%, a u lipnju 2014. ukupno 56%.

Uspoređujući se s pojedinim zemljama srednje i istočne Europe (Bugarska, Poljska, Rumunjska i Češka Republika), možemo vidjeti da i kod njih raste optimizam u pogledu financijske situacije.

Najmanje pozitivnih pomaka uočava se u Poljskoj – za 6% se smanjio broj onih s lošijom financijskom situacijom, dok je u ostalim zemljama taj broj smanjen za oko 10%. Pozitivna je činjenica što su se pomaci na bolje počeli uočavati i u Rumunjskoj.

U odnosu na prethodno mjereno razdoblje, i dalje se smanjuje broj građana koji očekuju pogoršanje svoje financijske situacije u narednoj godini dana: u prosincu 2012. takvih je bilo 42%, u rujnu 2013. njihov broj je smanjen na 29%, a u lipnju 2014. je dodatno pao na 24%. Većina građana (72%) očekuje ili poboljšanje (17%) ili barem nepromijenjeno stanje (55%).

U svim promatranim zemljama smanjio se broj onih koji očekuju lošiju financijsku situaciju u narednoj godini, a povećao broj optimističnih prognoza – poboljšanje financijske situacije.

Od svih promatranih zemalja, uključujući i Hrvatsku, najpesimističnije prognoze imaju Bugari među kojima je skoro podjednak broj onih koji očekuju lošiju situaciju (37%) i nepromijenjenu (40%), dok je najmanje onih s optimističnim prognozama u pogledu poboljšanja – svega 13%.

Iako i dalje najveći broj građana u Hrvatskoj očekuje rast cijena u narednih 12 mjeseci (njih 81%), ipak je došlo do pada broja onih koji očekuju brži rast nego do sada (rujan 2013. – 22%, lipanj 2014. – 14%), a povećanja broja građana koji predviđaju stagnaciju cijena.

U promatranim zemljama srednje i istočne Europe također najveći broj građana očekuje dosadašnji rast cijena (od 44% do 51%), s izuzetkom Bugarske čiji građani u najvećoj mjeri očekuju da će cijene rasti još brže nego do sada (njih 20%).

Među hrvatskim građanima ne jenjava optimizam u pogledu pada nezaposlenosti. Prije godinu dana zabilježili smo prve rezultate koji su ukazivali na optimizam u pogledu pada nezaposlenosti kada je 29% građana prognoziralo nepromijenjenu nezaposlenost, a njih 65% porast nezaposlenosti.

Najnoviji rezultati pokazuju isti trend: smanjivanje broja onih koji prognoziraju rast nezaposlenosti (57%), ali po prvi puta i povećanje broja građana koji prognoziraju pad nezaposlenosti (rujan 2013 – 6%, lipanj 2014. – 11%).

Među Poljacima, Česima i Rumunjima također postoji trend pada broja onih koji prognoziraju rast nezaposlenosti. Građani Češke pokazuju najveći optimizam u pogledu nezaposlenosti u svojoj zemlji jer ih 34% prognozira nepromijenjenu situaciju, a čak njih 22% očekuje pad nezaposlenost u narednoj godini dana.

Iako se i dalje povećava optimizam među hrvatskim građanima u pogledu njihovih financija, pada nezaposlenosti i cijena, ipak još uvijek najveći dio hrvatskih građana jedva spaja kraj s krajem, njih 46% (rujan 2013. – 48%).

Možda obećava činjenica što se smanjuje broj onih koji se trebaju zaduživati (rujan 2013. – 12%, lipanj 2014. – 9%), a raste broj građana koji ipak mogu nešto uštedjeti (rujan 2013. – 25%, lipanj 2014. – 30%).

U ostalim promatranim zemljama (osim Češke) više je građana koji “jedva spajaju kraj s krajem” u odnosu na našu zemlju (Bugarska – 65%, Poljska – 61%, Rumunjska – 58%).

Među Česima je čak više onih koji mogu nešto uštedjeti (44%) nego onih koji jedva spajaju kraj s krajem (39%). Ohrabruje činjenica da je i u ovim zemljama u porastu broj građana koji mogu nešto uštedjeti, dok se smanjuje broj onih koji se trebaju zaduživati.

I dalje oko polovice građana (54%) prognozira lošije gospodarsko stanje u Hrvatskoj u narednih godinu dana, trećina (34%) smatra da će gospodarstvo ostati isto, dok njih 11% vjeruje u bolju gospodarsku situaciju u narednih godinu dana.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *