Tedeschi: Jedan mali projekt neće nas pokrenuti, ali 300 hoće

Sve važniju ulogu u razvoju gospodarstva imat će srednje i malo poduzetništvo koje oslonac mora tražiti u velikim stranim sustavima, zaključak je okruglog stola magazina Banka i Deloittea “Hrvatski pokretači rasta”

Hrvatska hitno mora promijeniti način upravljanja te se u budućem razvoju osloniti što više na manje i srednje poduzetnike, zaključak je većine sudionika na okruglom stolu “Hrvatski pokretači rasta”, održanog u utorak u organizaciji magazina Banka i Deloittea u dvorani Novinarskog doma u Zagrebu.

Kako je rekao predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi, pozivajući se na primjer uvođenja zrakoplovne linije hidro-avionom od Splita do Jelse, na otoku Hvaru, jedan mali projekt neće pokrenuti Hrvatsku, ali njih 300 sasvim sigurno hoće.

Tedeschi je kazao kako očekuje da će idućih godina sve važniju ulogu u razvoju gospodarstva imati “igrači” iz srednjeg i malog poduzetništva s osloncem u većim kompanijama, ali više ne nužno u okviru Hrvatske nego – kao što su već napravile neke male ICT kompanije – vezanjem uz strane velike sustave.

Na pitanje što je još potrebno kako bi Hrvatska konačno izišla iz krize, Tedeschi se uz smanjenje parafiskalnih nameta i reformu javne te lokalne uprave, posebno osvrnuo na problem upravljanja na svim razinama koji nije zaobišao niti privatni sektor.

“Kod nas je znanje upravljanja nevjerojatno podcijenjena kategorija. Kako svatko misli da zna sastavljati nogometnu ili košarkašku momčad, tamo misli da zna i upravljati. Imamo krizu upravljanja u svim sektorima – od nevladinih udruga do javnih kompanija i u tom segmentu ćemo morati puno napraviti u sustavu obrazovanja, budući da su načela upravljanja u svakom od njih ista”, kazao je Tedeschi.

Istaknuo je da nema kolektivnih rješenja i da se svaki pojedinac mora okrenuti sebi te biti svjestan da je budućnost u njegovim rukama. Društvo se mora maksimalno otvoriti, poput onog u Finskoj i Estoniji, gdje se, kako je rekao, djecu od malih nogu uči da se “biznis događa izvan granica njihovih država”.


Kako bi se smanjila izloženost na tržištu regije koja presporo izlazi iz krize, Tedeschi je najavio novi iskorak Atlantica na tržište Zajednice neovisnih država (mada se tamo danas vodi rat) te na tržišta Austrije, Švicarske  i Njemačke (Argeta je u Austriji i Švicarskoj jedan od lidera). Atlantic Grupa se inače na listi 500 najvećih kompanija nalazi na 332. poziciji.

Izvršni direktor za strategiju i tržišta kapitala Agrokora Zdravko Marić složio se da je problem upravljanja kritična kategorija, ali je podsjetio na dva primjera koja dokazuju suprotno. Naveo je prodaju dva poslovna sektora koja nisu core business Agrokoru partnerima za koje su uvjereni da će se znati dokazati i nametnuti, ne samo u Hrvatskoj, nego i u regiji te važnost procesa Agrokorove vertikalne integracije koji im je omogućio da životinjski otpad u izgrađenim bio-postrojenjima pretvaraju u energiju.

Govoreći o integraciji Mercatora u sustav Agrokora, Marić je rekao da se ne radi o pukom spajanju kompanija, nego o stvaranju potencijala za daljnji rast i ostalih tvrtki u regiji.

Spajanjem dviju kompanija nastat će poduzeće sa 60 tisuća zaposlenika čiji će prihodi premašivati 7 milijardi eura. Proces je u tijeku, rekao je Marić, izabrani su članovi Nadzornog odbora, a do kraja tjedna trebali bi se znati i rezultati odaziva na javnu ponudu za dionice Mercatora. Agrokor je, inače, na listi 500 najvećih u 2013. godini najbolje plasirana hrvatska kompanija na 27. mjestu.

Direktor Odjela financijskog savjetovanja Deloittea Ivica Krešić predstavio je listu najvećih kompanija u srednjoj Europi ustvrdivši da je i njihovo prošlogodišnje poslovanje bilo obilježeno stagnacijom i stabilnošću. Na listi je među hrvatskim tvrtkama najbolje plasiran Agrokor koji je pretekao Inu, treći je HEP, četvrti Konzum, a peta je T-HT grupa. Atlantic Grupa nalazi se na osmoj poziciji.

Krešić je upozorio na činjenicu da se na listi nalazi 12 najvećih hrvatskih kompanija koje svoje poslovanje tek manjim dijelom temelje na sektorima koji su određeni kao prioritetni po izvoznom potencijalu u Industrijskoj strategiji Republike Hrvatske 2014.-2020. poput farmacije, proizvodnje računala, elektroničke opreme, ICT sustava. (Banka.hr)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *