HGK: Pad potrošačkih cijena zbog slabe domaće potražnje

Blaga deflatorna kretanja agregiranog indeksa potrošačkih cijena nastavila su se i u rujnu, na razini godišnje promjene od -0,2 posto, malo blaže nego prethodnog mjeseca (-0,3 posto).

Godišnji pad potrošačkih cijena se osmi uzastopni mjesec realizira na temelju slabe domaće potražnje i nižih uvezenih cijena (posebno neprerađenih prehrambenih proizvoda) te cijena energije koje ove godine rastu znatno blažim stopama (u prvom dijelu prošle godine godišnji je rast bio pod utjecajem visoke baze zbog rasta administrativno određenih cijena energije za kućanstva).

Izvjesni utjecaj na pad cijena ima i rast konkurencije na domaćem tržištu kao posljedica potpune liberalizacije trgovinskih odnosa s članicama EU-a nakon pristupanja Hrvatske Uniji.

U zoni deflacije realiziraju se i ostali agregatni indeksi cijena: indeks cijena proizvođača industrijskih proizvoda na domaćem tržištu (-3,2%) od kolovoza prošle godine, a temeljni indeks potrošačkih cijena od travnja ove godine.

Istodobno, harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP) koji se temelji na harmoniziranoj metodologiji za područje EU28, kreće se također blizu nule, no na pozitivnoj strani.

Naime, prema tom indeksu godišnji je pad cijena zabilježen tijekom tri mjeseca (od veljače do travnja), nakon čega se održava blago iznad nule. Hrvatska se nalazi nešto ispod europskog prosjeka i prosjeka eurozone gdje se trend (pre)niske i opadajuće inflacije provlači cijelu prošlu i protekli dio ove godine sugerirajući slabost i sporost gospodarskog oporavka.

Za prostor eurozone to znači odmicanje od ciljane razine od “blizu, ali ispod 2 posto” do najnižih razina od 2009. godine kada je eurozona tijekom šest mjeseci bila u deflaciji (prva procjena inflacije za rujan je ponovno niža, na razini od 0,3 posto).

Cijene energije i hrane imaju dominantnu ulogu u formiranju razine inflacije potrošačkih cijena i u Hrvatskoj i na prostoru EU28, no u nešto drugačijim ulogama: cijene energije predstavljaju osnovnu polugu koja gura inflaciju nadolje na razini EU28, dok u Hrvatskoj tu ulogu imaju cijene hrane.

Naime, u usporedbi kretanja tih cijena u Hrvatskoj i ostalim članicama EU-a, primjetno je kako se u Hrvatskoj realizira najoštriji pad cijena hrane, a s druge strane, gotovo najoštriji rast cijena energije (primarnu ulogu pritom imaju cijene goriva i maziva za transport za koje je povećana trošarina u Hrvatskoj ove godine).

S deflatornim pritiscima suočava se i Švicarska koja najavljuje implementaciju negativnih kamatnih stopa, dok Japan uspijeva ostvariti rast cijena, trenutno iznad 3 posto (targetirana inflacija iznosi 2 posto) na temelju monetarnog stimulativnog paketa te rasta stope poreza na promet (prvi rast u 17 godina, s 5 posto na 8 posto), nakon desetljetne borbe s deflacijom.

Inflacijska očekivanja (očekivanja tržišta o budućem kretanju inflacije), koja predstavljaju najvažniji element pri određivanju budućih rizika od inflacije ili deflacije, razlikuju se u europodručju od onih koje procjenjuje hrvatska centralna banka za Hrvatsku.

Naime, inflatorna očekivanja za eurozonu (5Y5Y forward) se snižavaju, što je i aktiviralo paket konvencionalnih i nekonvencionalnih mjera ECB-a još u lipnju (snižavanje svih triju ključnih kamatnih stopa na povijesno niske razine, najava kupnje imovinom osiguranih vrijednosnica, tzv. ABS i obveznica koje emitiraju financijske institucije, ciljane dugoročne operacije refinanciranja, tzv. TLTRO).

No, prva od osam tranši ciljanih dugoročnih operacija refinanciranja koja je emitirana 18. rujna (uz kamatu od samo 0,15 posto) nije realizirana na očekivanoj razini – banke u okolnostima dobre likvidnosti nisu pokazale očekivan interes te su uzele samo 82,6 milijardi eura, znatno manje od očekivane 133 milijarde eura, što baca prvu sumnju u očekivanu razinu efikasnosti poduzetih monetarnih mjera.

Istodobno, inflacijska očekivanja potrošača u Hrvatskoj HNB tumači izvan konteksta opasnosti od deflacijske spirale, odnosno procjenjuje se da potrošači postojeće šokove cijena smatraju kratkoročnima, što sugerira da nema odgađanja potrošnje.

U tom kontekstu HNB posljednjih mjeseci ne uvodi posebne mjere, već samo nastavlja s politikom podržavanja visoke likvidnosti sustava, nakon smanjenja stope remuneracije na prekonoćne depozite poslovnih banaka s 0,25 posto na 0,00 posto sredinom travnja te uvođenjem otkupa obvezno upisanih blagajničkih zapisa u iznosu 50 posto prirasta određenih plasmana domaćim nefinancijskim poduzećima u studenome prošle godine.

Stoga u kontekstu fiskalne konsolidacije i daljnje odgode gospodarskog oporavka, do kraja godine ne očekujemo znatnije promjene u razini inflacije u Hrvatskoj koja će i dalje oscilirati unutar uže amplitude oko nule zbog izostanka oporavka domaće potražnje te niske inflacije u širem međunarodnom okružju i kod najznačajnijih uvoznih tržišta za Hrvatsku, zaključuje se u komentaru HGK.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *