HGK predstavila nastavak reforme

Daljnjim uštedama troškovi smanjeni više milijuna kuna, a uvode se i timovi za pravno savjetovanje i mobilni tim za tvrtke na terenu

Skupština Hrvatske gospodarske komore (HGK) na današnjoj je sjednici u Zagrebu prihvatila nastavak reformi koje je predložilo vodstvo Komore.

“Troškovi naknade zaposlenicima i vanjskim suradnicima smanjeni su za 3,3 milijuna kuna, troškovi telekomunikacija za 2 milijuna, a za digitalizaciju usluga i tiska do kraja godine očekujemo još oko 2 milijuna kuna ušteda i 1,5 milijun za centralizaciju računovodstva”, rekao je predsjednik HGK Luka Burilović.

Konkretno, radi se o smanjenju kompletnih troškova poslovanja odnosno daljnjim uštedama, centralizaciji nabave te računovodstvenih i financijskih usluga.

Osim toga, kazao je Burilović, sada smo koncentrirani na jačanje postojećih i stvaranje novih paketa usluga za članice koje će pokrivati sve grane gospodarstva.

“Prema istraživanju o teškoćama u poslovanju poduzetnika i potrebi za uslugama koje je napravila Komora, a u sklopu kojeg je od travnja do danas ostvareno 16.006 izravnih kontakata s članicama, odlučeno je kako će se za početak formirati tim za pravno savjetovanje i mobilni timovi za tvrtke na terenu”, najavio je Burilović.

Također je podsjetio kako se u prvoj fazi reforme HGK uštedjelo 16,6 milijuna kuna, broj organizacijskih jedinica i direktora smanjen je sa 17 na osam, vraćeni su svi automobili više klase te je smanjen broj zaposlenih za čak 25 posto iako je takozvani clean start nalagao smanjenje od 10 posto.

Na Skupštini su predstavljeni i novi potpredsjednici HGK. Potpredsjednikom za turizam, trgovinu i financije imenovan je Josip Zaher, a potpredsjednikom za poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo Ivan Škorić.

Prihodi od članarina za prvih šest mjeseci 2014. godine iznosili su 66,05 milijuna kuna. Na temelju ostvarenih prihoda u prvom polugodištu, uzimajući u obzir broj i kategoriju članica te dinamiku naplate predviđa se smanjenje prihoda od članarina u odnosu na Plan poslovanja za 2,35 milijuna kuna, odnosno očekivani prihod na razini 2014. godine očekuje se u iznosu od 143 milijuna kuna.

Vlastiti i ostali prihodi planirani su u iznosu 31,5 milijuna kuna, od čega je u prvom polugodištu ostvareno 8,7 milijuna kuna odnosno 28% planiranog.

Rebalansom financijskog plana poslovanja za 2014. godinu planirani su ukupni prihodi u iznosu od 164,50 milijuna kuna, što predstavlja 8% manje u odnosu na planirani prihod.

Ukupni rashodi u 2014. godini planirani su u iznosu od 165,51 milijuna kuna, što predstavlja smanjenje od 27% u odnosu na ostvarene rashode od 226,22 milijuna kuna u 2013. godini.

Rebalansom financijskog plana poslovanja navedeni rashodi utvrđeni su na razini od 202,4 milijuna kuna. Pokrenuto je i restrukturiranje Komore s ciljem poboljšanja poslovanja uz smanjenje broja radnika.

Rashodi za zaposlene u 2014. godini Rebalansom financijskog plana poslovanja planirani su u iznosu od 90,14 milijuna kuna. U strukturi rashoda za zaposlene očekuje se smanjenje troška plaća dok će ostali rashodi za zaposlene bilježiti rast zbog troška otpremnina u okviru Programa zbrinjavanja. Učinjen je i izvanredni popis imovine i obveza Hrvatske gospodarske komore. Od 918 umjetničkih djela koja su utvrđena, iznos tržišne vrijednosti procijenjenih iznosi 8.893.200 kuna.

Osvrnuvši se na prijedlog novog Zakona o HGK o kojem se posljednjih dana govori u medijima, Burilović je istaknuo da neće dopustiti upliv politike i udar na višestoljetnu neovisnost ove institucije.

“Neću dopustiti omalovažavanje Skupštine jer ovdje sjede najbolji među nama. U Komoru je dobrodošla isključivo gospodarska politika oko koje će se okupiti svi društveni akteri i čija će provedba potaknuti gospodarsku aktivnost i olakšati poslovanje poduzetnicima. U tom smislu želim apelirati na potrebu pravne sigurnosti u društvu. Učestale promjene zakona na vrhu su istaknutih problema u poslovanju naših poduzetnika. Mijenjanje papira neće promijeniti stvari nego suštinska promjena pristupa i hvatanja u koštac s problemima u stvarnosti. Pravna sigurnost pretpostavka je ekonomskoj stabilnosti kojoj svi težimo”, rekao je Burilović.

Predsjednik HGK ističe kako je hrvatsko gospodarstvo, u okolnostima postupnog oporavka globalne i europske ekonomije, i nadalje u dubokoj recesiji jer BDP pada šestu godinu za redom, a upitan je i rast u sljedećoj.

Jedan od bitnih faktora makroekonomske nestabilnosti i posljedica neadekvatne makroekonomske politike je i javni dug koji je dosegao iznos od 224,6 milijardi kuna, što je oko 68% BDP-a. “Već smo lani probili Maastrichtsku granicu od 60%. Osim toga, ulaskom u EU iskoristili smo samo 22% od 10 milijardi eura iz EU fondova u sedmogodišnjem razdoblju. I dalje smo prvaci u zauzimanju posljednjih mjesta na ovakvim ljestvicama”, upozorio je Burilović.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *