Na sirovinskom području Hrvatskih duhana završene ovogodišnje berbe duhana

S ukupnih ovogodišnjih proizvodnih površina ubrano je više od 7.700 tona duhana, što je gotovo 800 tona manje od plana

Na sirovinskom području Hrvatskih duhana u Podravini i Slavoniji završene su ovogodišnje berbe duhana.

Na ukupnim proizvodnim površinama od 3.796 hektara, zasađeno je 3.300 hektara duhana tipa virginia i 496 hektara duhana tipa burley.

Prošla je godina zbog ranog mraza nanijela velike štete u proizvodnji, pa je u polju ostalo oko 2.000 tona neobrana duhana. Ove su pak godine učestale i obilne kiše umanjile ukupni urod za, kako se procjenjuje, 800 tona duhana, vrijednosti oko 9 milijuna kuna.

To je 11 posto manje od plana pa se procjenjuje da će ukupni ovogodišnji urod duhana iznositi nešto više od 7.700 tona. Od toga je 6.500 tona duhana tipa virginia (s prosječnim prinosom od 2.000 kg po hektaru) i 1.200 do 1.250 tona duhana tipa burley (s prosječnim prinosom od 2.600 kg po hektaru).

“Ovogodišnju proizvodnju duhana pratili su iznimno nepovoljni vremenski uvjeti u vegetativnom razdoblju od sadnje u svibnju do završetaka berbi duhana u prvoj polovici listopada. U tom razdoblju palo je 750 litara kiše po četvornom metru, dok je lanjski prosjek kišnih padalina bio 286 litara po četvornom metru. Obilnim kišama najviše je bilo pogođeno proizvodno područje u Podravini zbog ispiranja hranjiva iz pjeskovita tla, a nešto manje sirovinsko područje u Slavoniji zbog kvalitetnijeg tla”, objašnjava Zlatko Pleša, predsjednik Uprave Hrvatskih duhana, dodajući kako je dosad iz ovogodišnje proizvodnje otkupljeno oko 50 posto količina proizvedenog duhana.

Uz prosječnu otkupnu cijenu od 11,26 kuna za kilogram duhana, što je na razini prošlogodišnje prosječne otkupne cijene duhana, proizvođači će u ovoj i sljedećoj godini dobiti državni poticaj od 6,40 kuna za kilogram duhana.

Istodobno, od države će se tražiti da otkup duhana tipa burley ne završava do 31. prosinca kalendarske godine nego do kraja siječnja sljedeće godine, radi poboljšavanja njegove kvalitete s obzirom na to da se suši prirodnim putem, što je dugotrajniji proces.

Proizvođači duhana već drugu godinu zaredom, zbog izrazito nepovoljnih vremenskih prilika, ostvaruju smanjene prinose duhana uz i dalje visoke troškove proizvodnje.

Hrvatski duhani će ove godine, unatoč teškoćama, pomoći proizvođačima koji su ušli u projekt navodnjavanja nasada duhana kako bi stvorili preduvjete za ostvarivanje većih prinosa.

Instalirani su sustavi za navodnjavanje na poljima koji, zbog ovogodišnjih vremenskih neprilika, nisu pokazali očekivani efekt. Uz to, ove godine povećan je i poticaj za sređenost duhana u otkupu, s 2 kune na prosječno 2,30 kuna po kilogramu, a za što će Hrvatski duhani izdvojiti ukupno oko 18,7 milijuna kuna.

“Stanje u ukupnoj poljoprivredi je teško i proizvodnja duhana u tome nije iznimka, ali u okviru naših mogućnosti i velikog razumijevanja Adris grupe, u čijem su vlasništvu Hrvatski duhani, nastojimo ublažiti teškoće naših proizvođača. Stoga ćemo i dalje zajednički surađivati u projektima smanjenja troškova sušenja duhana uporabom drvne biomase u sušnicama za duhana, koja se zasad primjenjuje tek u 12 posto sušnica, kao i u projektu navodnjavanja duhana kako bi se značajnije povećali prinosi. Na taj način osiguravamo konkurentnost i održivost proizvodnje duhana na našem sirovinskom području Podravine i Slavonije ujedno je pripremajući za uspješan nastup na domaćem i svjetskom tržištu, s obzirom to da će prema direktivama EU-a uskoro ostati bez državnih poticaja”, poručuje predsjednik Uprave Hrvatskih duhana.

On smatra kako bi takav pristup trebao pridonijeti povećanju proizvodnih površina pod duhanom, pa i povrat jednog dijela bivših proizvođača duhana koji su otišli u neke druge proizvodnje.

“Međutim, razočarali su se očekujući da će više profitirati nego u proizvodnji duhana, a sada su se uvjerili da je proizvodnja duhana jedna od rijetkih u hrvatskom agraru koja nudi sigurnost i profitabilnost uz smanjenje troškova proizvodnje i povećanje prinosa duhana”, zaključio je Pleša.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *