Podrškom do razvoja

Činjenica je da hrvatska vinska scena napreduje velikim koracima. Međutim, hrvatske vinare se medijski ne prati u dovoljnoj mjeri niti imaju podršku resornih državnih institucija, što bi svakako dobro došlo u cilju jačeg razvoja ovog sektora, naglašava Zlatan Plenković, direktor tvrtke Zlatan otok

Na jednom od najljepših i najsunčanijih otoka u Europi, otoku Hvaru, prostiru se vinogradi obitelji Plenković. Vinarija Zlatan otok jedna je od značajnijih izvoznika hrvatskih vina, a iz njihovih podruma dolaze nam autohtone dalmatinske vinske sorte.

Pod rukovodstvom direktora tvrtke, Zlatana Plenkovića, tamo se iz sezone u sezonu stvaraju visoko kvalitetna vina koja su prepoznata i nagrađivana na mnogim svjetskim i domaćim natjecanjima.

Svoje poslovanje započeli su prije 28 godina u sklopu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, a 1991. godine osnovali su tvrtku Vitis koja je dvije godine kasnije preimenovana u Zlatan otok, ime koje je danas poznato i na svjetskom tržištu.

S obzirom na dugu tradiciju i stečeno iskustvo u vinarskom sektoru, upitali smo direktora ove vinarije za mišljenje o vinskoj sceni u Hrvatskoj, važnosti brendiranja, udruživanjima, nastupima na sajmovima, suradnji i konkurenciji.

Kako općenito gledate na vinsku scenu u Hrvatskoj? Gdje su tu prilike za domaće vinare, a gdje leže najveći izazovi?
Činjenica je da hrvatska vinska scena napreduje velikim koracima. Međutim, hrvatske vinare se medijski ne prati dovoljno niti imaju potporu resornih državnih institucija, što bi nedvojbeno moglo pomoći razvoju ovog sektora.

Kada bi se poradilo na ova dva faktora svakako bi bilo lakše širiti proizvodnju, ulagati u nove tehnologije i tražiti nova tržišta.

Vinari u Hrvatskoj su napravili svoj dio posla jer proizvodimo dobar i kvalitetan proizvod. Gledajući kvalitetu domaćeg vina mogu slobodno reći kako imamo jednako kvalitetna vina kao i bilo koja druga zemlja, ako ne i kvalitetnija.

No, za razliku od jedne Francuske, nemamo dovoljno sredstava da bi promovirali svoje proizvode pri čemu izostaje podrška i od strane državnih institucija u tom pogledu.

Stoga, prilike koje nam realno stoje nadohvat ruke nismo uvijek u mogućnosti iskoristiti. Zato nam treba samo mali vjetar u leđa kako bismo postali uistinu konkurentni i mogli stajati uz bok bilo kojoj drugoj vinskoj zemlji.

Recite nam nešto o proizvodnji vinarije Zlatan otok. Kolika je vaša proizvodnja na godišnjoj razini, koliki udio plasirate u izvoz te koja su vam glavna izvozna tržišta?
Vinarija Zlatan otok u zadnjih pet godina proizvodi u prosjeku između 500.000 i 800.000 boca vina na godišnjoj razini.

Zasad izvozimo samo 20 posto ukupne proizvodnje, no svakako želimo povećati udio koji u našem plasmanu zauzimaju izvozna tržišta.

Štoviše, u planu nam je izvoziti čak 50 posto proizvodnje. Već imamo određene naznake koje vode u tom smjeru, ali o tome možemo govoriti nakon što se ti potencijalni izvozni poslovi realiziraju.

Za uspjeh vina jedno od najbitnijih obilježja je brend, kako samih vina, tako i Hrvatske kao vinske destinacije. U zadnje vrijeme ulažu se veliki napori u tom smjeru kroz projekt “Vina Croatia – Vina Mosaica”. Kako ste vi kao vinar zadovoljni ovim brendiranjem te što treba učiniti kako bi ono bilo još uspješnije?
Slažem se da je brend jedno od najvažnijih obilježja u našem poslovanju. Vinari su napravili dobar posao s projektom “Vina Mosaica” te je pozitivan pomak, odnosno napredak po tom pitanju, osjetan.

Međutim, i to sve zajedno još uvijek nije dovoljno kako bi se Hrvatska mogla istinski prezentirati i promovirati na međunarodnoj sceni kao vinska destinacija.

Zato nam je potrebna pomoć države koja nam kroz svoje mjere državnih potpora može uvelike pomoći pri brendiranju, kako na domaćem, tako i na stranom tržištu. Takve potpore postoje i danas, ali su uistinu nedovoljne da bi se mogla prezentirati kvaliteta naših vina i kvaliteta Hrvatske kao vinske destinacije.

Recite nam nešto o svojim brendovima. Koja vina predstavljaju perjanicu vaše ponude te u kojim kategorijama?
Naši vinogradi se nalaze na vinorodnim položajima južnih padina otoka Hvara. Uz to, imamo vlastite vinograde u makarskom vinogorju, a u vinariji Zlatan otok prerađuje se i grožđe sestrinske tvrtke Vinoline iz Šibenika.

S obzirom na našu lokaciju, kao tvrtka smo se odlučili na brendiranje autohtonih vinskih sorti Dalmacije. Od toga bih izdvojio tri sorte s kojima smo ostvarili izvrsne rezultate, a to su plavac, pošip te crljenak za koje mogu reći da su perjanice naše ponude.

Jeste li član nekog udruženja vinara te što općenito mislite o ovakvom tipu organiziranja proizvođača? Kako vidite ulogu HGK u tom smislu?
Udruge su vrlo bitan faktor u poslovanju svakog vinara. Član sam nekoliko udruga te smatram kako nam one uvelike pomažu u tome da dosegnemo još bolju kvalitetu.

I općenito gledajući, mišljenja sam da je svako udruženje dobro došlo ako djeluje u korist svojih članova. Pobornik sam toga i da udruge striktnije kontroliraju svoje članove jer vjerujem kako bi takva kontrola dovela do još veće kvalitete krajnjeg proizvoda.

U kojoj vam mjeri nastupi na međunarodnim sajmovima i izložbama pomažu u jačanju brenda pa samim time i plasmana na strana tržišta?
Za poslovanje hrvatskih vinara vrlo je važno izlaziti na sajmove i natjecanja kako bi se dodatno promovirali na međunarodnoj sceni.

Mi nastupamo uglavnom na pet do deset međunarodnih sajmova godišnje, što nam pomaže u brendiranju tvrtke, ali plasman naših vina putem ovakvih promocija i nije tako značajan.

Za plasman proizvoda pokazalo se puno boljom opcijom biti u direktnom kontaktu s našim zainteresiranim, odnosno potencijalnim kupcima.

Sredinom ove godine ugovorili ste i novu suradnju s trgovačkim lancem Metro Cash & Carry Hrvatska. Što ovaj korak znači za vinariju Zlatan otok? Planirate li ostvariti sličan tip suradnje i s drugim trgovcima?
Suradnja s trgovačkim lancem Metro Cash & Carry je veliki napredak za našu tvrtku koji nam daje dodatan polet za rad, tim više što je Metro veliki međunarodni trgovački lanac pa nam otvara i vrata brojnih stranih tržišta.

Ovaj mjesec bi, zahvaljujući njima, naša vina trebala biti dostupna i na tržištu Srbije. Uz njih, imamo i dogovorenu suradnju s drugim velikim trgovačkim lancima, a nadamo se kako će se takve suradnje, kako s trgovcima, tako i s ostalim zainteresiranim kupcima, i dalje širiti na obostrano zadovoljstvo.

Sve jači izazov na domaćem tržištu predstavljaju strana vina koje uvoze trgovački lanci. Na koji način domaći vinari tomu mogu konkurirati?
Iako se često po medijima vide natpisi kako su strana vina znatno povoljnija i kvalitetnija, moje osobno mišljenje je kako ne treba plašiti kupce s takvim podacima.

Naime, vjerujem i znam kako mi u Hrvatskoj imamo veću kvalitetu vina od onih koja su uvezena iz inozemstva.

U kojoj se mjeri može govoriti da su hrvatska vina cjenovno konkurentna uvoznim etiketama? Koliko je cijena uopće bitna za uspjeh vina na hrvatskom tržištu?
Omjer kvalitete i cijene naših vina puno je bolji nego kod onih uvoznih i upravo zato se ne bojimo konkurencije. Vino svojim okusom govori samo za sebe.

Stoga je važno da potrošač bude zadovoljan omjerom kvalitete i cijene koju plaća za taj proizvod, a vjerujem kako hrvatska vina svakako imaju dobro izbalansirana ova dva faktora.

Štoviše, mišljenja sam da domaćim vinima u omjeru cijene i kvalitete malo tko u svijetu može parirati. Domaćim vinarima bih preporučio da svi oni koji imaju mogućnost u Hrvatskoj okrenuti se autohtonim sortama to i učine umjesto da se posvećuju sortama kojima je tržište već zasićeno. Tako ćemo stvoriti i dodatnu vrijednost naših vina.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *