Turska profitira od ruskih sankcija, Poljska, Litva i Finska najveće gubitnice

Proizvođače prehrambenih proizvoda koji su obuhvaćeni ruskim sankcijama zamijenile su tvrtke iz Srbije, Gruzije, Armenije i zemalja Južne Amerike, iako za neke vrste proizvoda, kao što su šparoge, kruške i sirevi, za sada nije pronađena adekvatna alternativa. Pritom su zbog ruskih sankcija najveće gubitke pretrpjele Poljska, Litva i Finska.

Proizvođače prehrambenih proizvoda koji su obuhvaćeni ruskim sankcijama zamijenile su uglavnom tvrtke iz Srbije, Gruzije, Armenije i zemalja Južne Amerike.

Upravo one su imale koristi od zabrane uvoza prehrambenih proizvoda u Rusiju iz zemalja koje su protiv nje uvele sankcije, piše Ruski vjesnik. Ovo je pokazalo istraživanje Federalne carinske službe Rusije (FTS), a prenosi ruski poslovni list RBK-Daily.

Popis proizvoda, čiji je uvoz u Rusiju tijekom ove godine zabranjen, objavljen je 7. kolovoza. Na njemu se nalazi roba iz SAD-a, Kanade, Europske unije, Norveške i Australije: meso, riba, mlijeko, kobasice, voće i povrće, koštunjavo voće i druge vrste prehrambenih proizvoda.

“Najviše koristi (od zabrane uvoza prehrambenih proizvoda) imale su Turska, Armenija, Gruzija i zemlje Južne Amerike. Ne treba zaboraviti ni na domaće proizvođače koji su sada intenzivirali svoju investicijsku politiku kako bi mogli zauzeti upražnjene dijelove tržišta”, objašnjava Aleksej Kozlov, glavni analitičar Investicijske tvrtke UFS.

Prema njegovim riječima, općenito, za većinu proizvoda brzo su pronađene alternative, ali uslijed toga je došlo do jednokratnog povećanja nabavnih, a samim tim i prodajnih cijena. Prema riječima analitičara investicijskog holdinga Finamore Antona Soroka, od sankcija koje je uvela Rusija najviše su profitirale Turska, Izrael, zemlje Afrike, Južne i Srednje Amerike i Novi Zeland.

“Zbog zabrane uvoza u Rusiju proizvoda iz Europe i Amerike na dobitku su i ruski proizvođači prehrambenih proizvoda. Ipak, proizvođači iz Rusije ne mogu nadomjestiti potrebne količine niti sav asortiman proizvoda koji nedostaju”, kaže ovaj stručnjak.

Prema podacima kojima raspolaže FTS, pastrvu iz Finske i Norveške zamijenili su proizvodi iz Rusije, a mramornu govedinu iz Australije urugvajska govedina. Veliki ruski trgovinski lanac “Okej” sklopio je sporazum o direktnoj nabavi voća i povrća iz Turske. Prema podacima FTS-a, alternativa nije pronađena za jagodičasto voće iz Poljske, Grčke, Španjolske i Nizozemske, za šparoge iz Belgije i Francuske, kao ni za kanadske gambore.

“Kod nas se malo što promijenilo zbog sankcija. Uvoz svinjskog mesa je od ožujka de facto pod veterinarskom zabranom, pa se od ožujka bilježi porast cijena. U našem sektoru nije moguće naglo povećanje ponude što se tiče količina, jer se radi o ‘živim’ proizvodima s određenim rokovima rasta i uzgojnim ciklusima”, izjavio je za Ruski vjesnik Aleksandar Kostikov, predstavnik tvrtke “Čerkizovo”, jednog od najvećih ruskih proizvođača mesa.

Sve u svemu, prema podacima FTS-a, uvoz prehrambenih proizvoda i sirovina za njihovu proizvodnju iz inozemstva (ne računajući zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza), izraženo u novčanoj vrijednosti, smanjen je za 7,5% u usporedbi s istim razdobljem 2013.

Uvoz mliječnih proizvoda pao je za 57%, svinjskog mesa za 45%, povrća za 44%, mesa peradi za 39%. Jedini proizvod s popisa sankcioniranih proizvoda koji je zabilježio porast uvoza je govedina – u kolovozu je uvezeno za 47% više ove vrste mesa.

Prema rezultatima istraživanja Centra za međunarodnu trgovinu u Moskvi, udio zemalja koje su se našle pod embargom u cjelokupnom uvozu robe s popisa sankcioniranih proizvoda iznosio je nešto preko 37%, pri čemu je 30% ove robe dolazilo iz zemalja EU.

Iz SAD-a je dolazilo 4% isporuka, iz Kanade 2%, a iz Australije i Norveške po 1%. Ukupni potencijalni gubici svih zemalja procjenjuju se na 8,3 milijarde dolara.

Prema podacima istraživanja, gubici zemalja članica EU mogli bi doseći 6,9 milijardi dolara. Najveće gubitke vjerojatno će pretrpjeti Poljska, u kojoj bi trgovinski deficit, kada se u obzir uzmu sankcije, mogao porasti za 52%.

Iza Poljske slijedi Litva, u kojoj su isporuke u Rusiju činile oko 4% ukupnog izvoza. Zbog toga bi pogoršanje salda njene trgovinske bilance moglo iznositi 47% (do 3,8 milijardi dolara).

Treća među najviše pogođenim zemljama je Finska, kod koje se vjerojatni pad salda trgovinske bilance procjenjuje na 12% (do 3,4 milijarde dolara). Pritom će financijski najviše biti oštećeni proizvođači sireva i svinjskog mesa, navodi se u istraživanju Centra za međunarodnu trgovinu. (SEEbiz.eu)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *