Cigarete i duhan za motanje: Konsolidacija tržišta u punom jeku

Duhansko tržište pulsira. Zbivanja nikada ne nedostaje, a teme se polako pomiču s rasta trošarina na sve veći udio rezanog duhana i to poglavito onog na ilegalnom tržištu pa sve do stalno prisutnih težnji za spajanjima i preuzimanjima

Politika je umijeće mogućega. Paradigma je to koja se odnosi na sve pojedine segmente političkog života. Ekonomski život je pak sastavni dio političkog, gdje politika određuje načine funkcioniranja ekonomije i svih industrija koje je sačinjavaju.

Dakako, politika (država) i industrija imaju zajednički cilj, a to je ostvarenje optimalnih uvjeta za poslovanje i uspjeh. Ukoliko se trebaju uvesti određene promjene, one se nikada ne uvode naglim rezovima, nego postoje određeni periodi prilagodbe koji su specifični za svaku zemlju ponaosob.

Hrvatska, kao nova članica Europske unije, itekako ima svoje osobitosti koje nerijetko sami ne poštujemo. A pravilo postupanja otprilike se može opisati riječima: Određene nužne reforme se odgađaju do unedogled, dok se s druge strane trudimo biti prvi u onim segmentima u kojima to nitko od nas niti očekuje niti traži.

Kao primjer tome može poslužiti tržište duhanskih proizvoda i (pre)brzo usklađivanje visine trošarina s onima u Europskoj uniji. Rezultanta takvih postupanja očituje se u tome što Hrvatska, u usporedbi s drugim zemljama, a s obzirom na kupovnu moć, ima najskuplje cigarete u Europi.

Vodeći smo, samo na krivoj tablici. Drastičan rast cijena cigareta paralelno za sobom vuče i rapidan rast crnog tržišta. Mnogi su stručnjaci upozoravali na činjenicu da se tako brzim rastom trošarina u Hrvatskoj stvara velika disproporcija u odnosu na susjedne zemlje u kojima su cigarete znatno jeftinije.

Ipak, u posljednje vrijeme, nije crno tržište cigareta ono što nas brine, nego dramatičan rast nelegalne prodaje rezanog duhana, što pogađa proizvođače u ovoj industriji, ali i značajno smanjuje prihode državnog proračuna po osnovi trošarina koje na ovaj način nisu plaćene.

Je li moglo drugačije? Vjerojatno je moglo i trebalo. Novonastalo stanje, naime, nije nikome u interesu.

RAST CRNOG TRŽIŠTA
Prema podacima proizvođača, može se procijeniti kako je tijekom 2013. godine u Hrvatskoj prodano više od 6 milijardi cigareta. Pritom je ukupni prihod proizvodnje duhanskih proizvoda u 2013. godini iznosio 1,388 milijardi kuna, što je pad od velikih 21% u odnosu na 2012. kada je vrijednost proizvodnje iznosila 1,761 milijardi kuna.

Istodobno, maloprodajna vrijednost ukupnog tržišta duhanskih proizvoda procjenjuje se na oko 6,9 milijardi kuna.

Tržište cigareta bilježi kontinuirani pad veličine tržišta pa je tako samo u prvih pet mjeseci 2014. godine ukupno cigaretno tržište palo za gotovo 13%, što je uzrokovano sve slabijom kupovnom moći građana i sve većim porezima na cigarete.

Povećanje trošarina dovodi do poskupljenja cigareta, koje pak za posljedicu ima povećanje neoporezive potrošnje i crnog tržišta. Takvo stanje nije nepoznanica niti u Europi pa se tako procjenjuje da je na razini EU oko 10% crnog tržišta duhanskih proizvoda.

U Hrvatskoj pak, prema istraživanju Ipsos Pulsa iz ožujka 2014., gotovo 14% pušača su redovni potrošači rezanog duhana, a još 18% su povremeni, što je ukupno više od 32%, dok je, primjerice, još u ožujku 2013. redovnih pušača bilo manje od 10%.

Fino rezani duhan opterećen je nižim porezima i stoga pristupačniji cjenovno osjetljivijim pušačima, no problem je u tome što se, prema procjenama proizvođača, gotovo dvije trećine ovog tržišta odvija u sivoj zoni.

“Carinska uprava nije provodila istraživanja o opsegu ilegalnog tržišta u Republici Hrvatskoj. Za operativne potrebe koristimo se rezultatima istraživanja prema kojima je u 2012. udio ilegalnog tržišta u RH bio 11%. Također, za sada nisu primijećena posebna povećanja crnog tržišta cigareta, ali je zamijećen drastičan porast sirovog duhana na ilegalnom tržištu”, kažu iz Carinske uprave.

S tim se slažu i proizvođači koji su kroz Koordinaciju za duhanske proizvode HUP-a proveli studiju o opsegu nelegalne prodaje.

“Sudionici na duhanskom tržištu su u procesu istraživanja i analize crnog tržišta. Stoga, prije zaprimanja konačnih rezultata ne bi imalo smisla spekulirati o možebitnim rezultatima. No u ovom momentu se svakako može istaknuti kako problem crnog tržišta eskalira iz godine u godinu”, naveli su u svom odgovoru iz kompanije British American Tobacco, članice spomenute Koordinacije.

Prema procjeni KMPG-jeve studije Sun Report za 2013. godinu, koja proučava opseg i razvoj nezakonite trgovine cigaretama u Europskoj uniji, kada bi se ukupna količina cigareta kojima se trguje na nezakonit način konzumirala na legalnom tržištu, Hrvatska bi ostvarila dodatni porezni prihod od otprilike 25 milijuna eura.

No, aktualno stanje na tržištu dobrim je dijelom posljedica naglog rasta trošarina na duhanske proizvode pa cjenovno osjetljivi potrošači u sve većoj mjeri prelaze na rezani duhan i to poglavito onaj koji se može nabaviti na crnom tržištu.

“Kako cijena duhanskih proizvoda uvelike ovisi o razini poreznog opterećenja, znamo da nam predstoje nova poskupljenja, ali ne znamo kojom točno dinamikom će se ona kretati. Već dugo duhanska industrija predlaže Ministarstvu financija uspostavu kalendara trošarina koji bi definirao pravilne vremenske razmake njihovog povećanja. Time bi i industrija i potrošači dobili nužno potrebnu predvidljivost, što bi im olakšalo prilagodbu te smanjilo pritisak rastućeg crnog tržišta”, ističu iz Japan Tobacco Internationala.

Naime, prije ulaska u EU, Vlada RH je prihvatila obvezu usklađivanja trošarina s trošarinskim modelom EU, što znači da Hrvatska nije imala prijelazno razdoblje kao, primjerice, druge novoprimljene zemlje članice.

Od ožujka 2014. specifična trošarina iznosi 210 kuna za 1000 komada cigareta, proporcionalna trošarina 37% od maloprodajne cijene cigareta, te minimalna trošarina na cigarete 598,50 kuna za 1000 komada cigareta.

Nadalje, na sitno rezani duhan primjenjuje se carina od 520 kuna za kilogram, a za ostali duhan za pušenje 450 kuna za kilogram.

Visina trošarinskog opterećenja na duhanske prerađevine (cigare, cigarilose i duhan za pušenje) nije predmet usklađenja s EU zakonodavstvom jer prema nacionalnom zakonodavstvu prelazi propisane europske minimalne trošarine.

No, jasno je kako se rast trošarina prelijeva na konačnu cijenu duhanskih proizvoda u maloprodaji pri čemu se, barem kada je riječ o cigaretama, njihovo poskupljenje zasigurno može očekivati za nekoliko godina kada uslijedi druga faza usklađivanja.

Naime, tijekom pristupnih pregovora Republici Hrvatskoj je ipak odobreno prijelazno razdoblje do 31. prosinca 2017. godine za postupno i vremenski proporcionalno ujednačavanje rasta ukupne trošarine na cigarete do dostizanja minimuma udjela ukupne trošarine od 60% prosječne ponderirane maloprodajne cijene cigareta i minimalnog iznosa od 90 eura za 1000 komada cigareta bez obzira na prosječnu ponderiranu maloprodajnu cijenu cigareta puštenih u potrošnju.

O kretanjima na tržištu zatražili smo i komentar Hrvatske gospodarske komore te dobili očekivan odgovor.

“Ulaskom u EU povećane su trošarine na domaćem tržištu, a uvedene su i znatno veće carine na izvoz cigareta na tržišta regije. Logična posljedica svega toga je smanjenje ukupnog tržišta i manji prihodi državnog proračuna. Novi izazovi su očuvanje postojećih tržišta u regiji te pronalaženje novih tržišta”, konstatira Dražen Miloloža iz Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK.

Kada se spominje duhanska industrija u Hrvatskoj, dakako, govori se o TDR-u, jedinoj preostaloj hrvatskoj tvornici cigareta, koja posluje u sastavu Adris grupe.

Posljednjih mjeseci sve se glasnije spominje mogućnost strateškog povezivanja TDR-a s nekom od globalnih kompanija. I direktor korporativnih komunikacija Adris Grupe Predrag Grubić nedavno se u izjavi za HRT osvrnuo na medijske spekulacije o prodaji TDR-a.

“Sve što se u ovom trenutku može reći je da TDR, u situaciji kada četiri kompanije drže više od 80% svjetskog tržišta i više od 90% zapadnoeuropskog, razmišlja i razmatra različite strateške mogućnosti kako bi se povećala održivost TDR-a i zadržala radna mjesta u Kanfanaru i proizvodnja u Hrvatskoj. Sve drugo u ovom trenutku su nagađanja”, naglasio je Grubić.

U sklopu medijskih napisa o preuzimanju TDR-a spominje se interes kineske China National Tobacco Corporation i japanske kompanije Japan Tobacco International.

PROIZVODNJA PADA, UVOZ RASTE
U svakom slučaju jedno je sigurno: hrvatsko je tržište u posljednjih nekoliko godina postalo vrlo aktivan poligon otvorenog natjecanja vodećih kompanija globalne duhanske industrije.

Na temelju kretanja u proteklih nekoliko godina, u budućnosti se može očekivati daljnje osipanje tržišnog udjela TDR-a.

To potvrđuju i statistički podaci DZS-a prema kojima je industrijska proizvodnja duhana u Hrvatskoj u 2012. iznosila 11.787 tona da bi u 2013. pala na 9.834 tone, dok je proizvodnja cigareta u slobodnom padu: u 2012. je iznosila 11,2 milijarde komada, u 2013. nešto manje od 9,5 milijardi, dok je u prvoj polovici 2014. godine ukupna proizvodnja iznosila 3,8 milijardi komada (za usporedbu, u prvoj polovici 2013. proizvodnja je iznosila 5,3 milijarde komada).

Sukladno kretanjima u prvoj polovici godine, moglo bi se sa sigurnošću reći kako će i u 2014. doći do značajnog smanjenja proizvodnje cigareta u Hrvatskoj.

Gledamo li pak trgovinsku bilancu, uočava se trend značajnog pada izvoza cigareta u ovoj godini.

Naime, u prvih šest mjeseci 2014. izvezeno je ukupno 6.475 tona duhana i prerađenih nadomjestaka duhana uz ukupnu vrijednost izvoza od 41,2 milijuna američkih dolara.

U istom lanjskom periodu količinski izvoz je bio znatno manji (5.734 tone), no vrijednost izvoza je bila veća te je iznosila 48,4 milijuna dolara.

Tom izvoznom padu najvećim je dijelom doprinijela bilanca cigara i cigareta od duhana čija je vrijednost gotovo prepolovljena.

Tako je u prvom polugodištu ove godine izvoz ove kategorije proizvoda iznosio 2.498 tona uz vrijednost od 21,5 milijuna dolara, dok je lani u istom razdoblju izvezeno 3.725 tona uz ostvarenu vrijednost izvoza od 40,2 milijuna dolara.

Vrijednosno je riječ o padu od velikih 46,5%. Usporedo s time, neprerađeni duhan/duhanski otpaci ostvarili su dvostruko veći izvoz; s lanjskih 1.878 tona (6,7 milijuna dolara) na 3.754 tone (16,2 milijuna dolara) u prvom polugodištu 2014. godine.

Uvoz u količinskom pogledu nije rastao. Ukupno je u prvih šest mjeseci uvezeno 2.948 tona duhana i prerađenih nadomjestaka duhana, dok je lani u istom razdoblju uvoz iznosio 3.426 tona.

No struktura uvoza otkriva pravu sliku. Ukupna je vrijednost, naime, poskočila s 30,6 milijuna dolara u prvom polugodištu 2013. na 43,9 milijuna dolara u istom razdoblju tekuće godine.

Posebno se to odnosi na kategoriju cigara i cigareta od duhana koje su s lanjskih 1.436 tona vrijednih 20,8 milijuna dolara došle na 1.526 tona vrijednih 36 milijuna dolara u prvom polugodištu ove godine. To znači da je vrijednost uvoza u tom razdoblju porasla za čak 72,7%.

PROIZVOĐAČI I BRENDOVI
Inače, TDR je prošle godine na domaćem tržištu prodao oko 3,4 milijarde cigareta. Ukupna prodaja TDR-a na svim tržištima u 2013. godini iznosila je 9,5 milijardi cigareta (od čega 65% čini izvoz), što predstavlja pad od 17,8% u odnosu na 2012. godinu.

Negativni trendovi prisutni su i na tržištima Bosne i Hercegovine te Srbije, gdje je pad duhanskog tržišta čak i izraženiji nego u Hrvatskoj.

Ipak, za hrvatsku je kompaniju ohrabrujuće što bi u vrlo skoro vrijeme trebala ponovno moći izvoziti u Srbiju uz nižu carinsku stopu kakva je bila na snazi dok je Hrvatska bila članica Cefte.

Naime, Srbija je odobrila kvotu od 1,6 milijardi komada cigareta godišnje za uvoz iz EU po carinskoj stopi od 15%, a trenutno se odvija proces definiranja načina korištenja navedene kvote.

Tržišni udio TDR-a u Hrvatskoj konstantno opada, a kao najjači takmac nametnuo se Philip Morris International (PMI) čiji udio iz godine u godinu raste. Tu su još ranije spomenuti Japan Tobacco International (JTI) te Imperial Tobacco Group (ITG) i British American Tobacco (BAT).

Riječ je o četiri najveće svjetske multinacionalne kompanije koje imaju svoje proizvodne pogone u zemljama regije: PMI u Srbiji i Makedoniji, JTI u Srbiji, BAT u Srbiji i Mađarskoj te ITG u Makedoniji.

Philip Morris je u svibnju ove godine ugovorio strateško partnerstvo s Tutunskim kombinatom iz Prilepa, što je označeno kao prva faza privatizacije ovog makedonskog proizvođača.

Prema ugovoru, novoformirana zajednička tvrtka Philip Morris Tutunski kombinat Prilep odgovorna je za proizvodnju, distribuciju, promociju i prodaju brendova iz zajedničkog portfelja na domaćem tržištu te je osiguran direktan plasman značajnih količina makedonskog orijentalnog duhana za potrebe Philipa Morrisa.

Tim potezom PMI je zauzeo čvrsto drugo mjesto na makedonskom tržištu s oko 23% udjela u 2013. godini.

Od ostalih nezavisnih kompanija na regionalnom tržištu treba spomenuti Fabriku duhana Sarajevo (1. mjesto u BiH) te tvrtku Monus (5. mjesto u Srbiji).

Također, prošla je već godina dana od kada je Bulgartabac Holding službeno preuzeo “Fabriku duvana Banja Luka” najavivši pritom ozbiljne planove, a među njima je i proizvodnja cigareta ne samo za BiH, već za tržište zemalja Cefte.

Bugarski proizvođač nije odgovorio na naš upit, no da se nešto “ozbiljno” poradilo govori i plasman Bulgartabaca među pet vodećih kompanija na tržištu Bosne i Hercegovine.

Na hrvatskom tržištu, pak, u maloprodaji cigareta još su prisutni Korea Tobacco putem zastupnika tvrtke Legenda promet, Roberto plus distribuira Black Devil (brend nizozemske kompanije Heupink & Bloemen Tabak), dok diskontni lanac Lidl Hrvatska kao svojevrsne vlastite brendove u ponudi ima Goldfield i Templeton.

Prema podacima Euromonitor Internationala, ukupna je vrijednost prodaje duhana i duhanskih proizvoda u 2013. godini u Hrvatskoj iznosila 994 milijuna eura, dok se za ovu godinu predviđa rast na iznos iznad milijarde eura.

Najveći dio, dakako, odnosi se na cigarete pa je njihova prodaja lani bila 936,7 milijuna eura (6,36 milijardi cigareta), dok se u ovoj godini očekuje porast na 953,1 milijun eura unatoč smanjenoj količinskoj prodaji (5,83 milijarde cigareta).

Duhan za motanje bi istodobno s prošlogodišnjih 392,5 tona vrijednih 47,9 milijuna eura trebao narasti na 408,7 tona čija bi vrijednost u ovoj godini trebala doseći 53 milijuna eura.

Podaci Euromonitora pokazuju da je vodeća kompanija na duhanskom tržištu u Hrvatskoj TDR s udjelom od 58%, a slijede Philip Morris International s 21,8%, Japan Tobacco International sa 7%, Imperial Tobacco Group sa 6,9% i British American Tobacco sa 6% udjela.

Među vodećih pet brendova četiri pripadaju TDR-u. Vodeći je Ronhill s 20% udjela, na trećem mjestu je Benston (9,1%), dok četvrti York i peti Walter Wolf imaju svaki po 8,6% udjela na tržištu.

Najveći izazivač domaćim markama je brend Marlboro (PMI) koji je lani imao 16,8% udjela na hrvatskom tržištu cigareta.

China Tobacco – poznato o nepoznatom
China National Tobacco Corporation (burzovno ime China Tobacco) je kineski proizvođač duhanskih proizvoda u državnom vlasništvu. Kompanija ima monopol na kineskom tržištu koje čini oko 30% svjetske potrošnje cigareta te predstavlja najvećeg proizvođača duhanskih proizvoda na svijetu mjereno prema prihodima (97 milijardi eura u 2012.). China National Tobacco Corporation je osnovana 1982. godine te se nalazi pod jurisdikcijom državne institucije State Tobacco Monopoly Administration (STMA). I dok STMA upravlja monopolom, China Tobacco se brine za potrošačku bazu od 350 milijuna pušača koji godišnje konzumiraju 1,7 bilijuna cigareta. Proizvodnja se odvija u 130 tvornica lociranih diljem Kine s ciljem smanjenja njihovog broja na ispod 100 u skorije vrijeme. Tvrtka posjeduje više od 900 brendova, a najjači od njih – Hongtashan – bilježi svega 4% udjela na tržištu. Strani proizvođači na kineskom tržištu drže svega 3% tržišnog udjela.

Cigarete i duhan za motanje: Konsolidacija tržišta u punom jeku

Dodatak:

U nastavku pogledajte pregled registriranih maloprodajnih cijena svih brendova cigareta na hrvatskom tržištu prema cjenovnim razredima te geografski prikaz proizvodnih pogona duhanskih kompanija u regijama središnje i jugoistočne Europe

Cigarete i duhan za motanje: Konsolidacija tržišta u punom jeku


Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *