Dobri temelji za daljnji iskorak

Hrvatska ima dobru prehrambenu industriju i jake brendove koje treba jačati, podupirati njihovo širenje u regiji i posebno u novim članicama EU koje poznaju naše tržište i imaju povjerenje u kvalitetu proizvoda, ističe Vedrana Jelušić Kašić, direktorica Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Hrvatsku

Hrvatska prehrambena industrija može postati regionalni lider jer su hrvatske tvrtke napravile najveći iskorak u zemlje regije glede investicija, akvizicija i prepoznatljivosti brendova, kaže Jelušić Kašić.

Možete li nam ukratko dati presjek svoje dosadašnje karijere? Kada ste počeli raditi u EBRD-u, na kojim ste sve pozicijama bili te što su vaša sadašnja zaduženja u okviru Europske banke?
Neposredno nakon završetka Ekonomskog fakulteta u Zagrebu zaposlila sam se kao pripravnik u HNB-u, u Sektoru za centralno-bankarske operacije.

Na natječaju za Ron Brown stipendije dobila sam priliku upisati dvogodišnji poslijediplomski studij iz međunarodne ekonomije i financija na američkom Brandeis University u Massachusettsu. Tamo sam također radila kao asistent iz bankarstva i makroekonomije, te odradila i dvije poslovne prakse u Merrill Lynchu i u Massachusetts State House u Bostonu.

Nakon poslijediplomskog studija u Americi vratila sam se u Hrvatsku, te prvo zaposlenje dobila u investicijskom odjelu Raiffeisen banke. U EBRD-u sam se zaposlila u siječnju 1998., u timu za Ukrajinu, Rumunjsku, Moldaviju, Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku.

Nakon toga sam više od 13 godina radila u EBRD-ovom sektoru agrobiznisa, radeći na gotovo svim projektima financiranja industrije hrane, pića i maloprodaje koje je banka financirala u 14 zemalja.

Zadnjih sedam godina, do 2013., bila sam zadužena za jugoistočnu Europu te koordinirala i vodila projekte u tom sektoru. Spomenut ću samo neke od projekata po zemljama kojih je ukupno bilo oko 40.

U BiH smo financirali Bimal, VF Komerc, Bingo, Konzum BiH i Jami, a u Makedoniji Vitaminku, Vitaliju i Mik Sv. Nikole. Na Kosovu smo podržali Albi, Pestovu, Haxhijahu, u Rumunjskoj Expur Saipol, u Bugarskoj Olivu i Boni Holding te u Crnoj Gori Voli i Mesopromet, dok smo u Srbiji financirali Štark, Grand Kavu, Nectar, Ideu, MK Grupu te Victoria Grupu.

U Hrvatskoj smo u tom razdoblju financijski podržali Agrokor, Atlantic Grupu i Spar te ranije Dukat, Getro i Vetropack stražu koji su u međuvremenu otplatili svoje kredite.

Nakon ovog angažmana, od lipnja 2013. godine nalazim se na mjestu direktorice EBRD-a za Hrvatsku.

Možete li pojasniti princip djelovanja EBRD-a? Na koji način se on razlikuje od poslovanja komercijalnih banaka?
Strategija EBRD-a za Hrvatsku ima tri glavna usmjerenja. Prvo se odnosi na ublažavanje utjecaja krize kroz poticanje održivog rasta, podršku korporativnom sektoru te domaćim i stranim investitorima.

U skladu s tim, prošle godine podržali smo restrukturiranje ABS Sisak (bivše Željezare Sisak) i zadarskog Aluflexpacka te osigurali dvije kreditne linije komercijalnim bankama za financiranje malih i srednjih poduzeća i projekata energetske učinkovitosti.

Iz korporativnog sektora u dosadašnjem tijeku ove godine podržali smo Vodoskok, Marina Dalmaciju, Podravku i Atlantic grupu.

Naš drugi cilj je pridonijeti razvoju projekata te što boljem korištenju sredstava iz EU fondova. Treća strateška odrednica odnosi se na pružanje podrške daljnjem restrukturiranju javnih poduzeća s ciljem povećanja njihove konkurentnosti. Jedan takav pozitivan primjer je i podrška modernizaciji i restrukturiranju HŽ Infrastrukture čije financiranje je zaključeno krajem 2013. godine.

Također, imali smo i ostale vrlo uspješne inicijative u više područja poput razrade nacrta Zakona o faktoringu, uspostavljanja programa financijske podrške investicijama u energetsku efikasnost i projekte obnovljive energije (WeBSEFF II) u kojem po prvi put mogu sudjelovati privatna i municipalna poduzeća iz Hrvatske.

EBRD također pruža tehničku pomoć u implementaciji projekata s Hrvatskim vodama, HŽ Infrastrukturom te s manjim pojedinačnim tvrtkama s kojima banka radi na pripremi projekata. Uz to, sredstvima tehničke pomoći podržali smo razvoj zajedničke IT platforme za regionalnu integraciju burzi u suradnji sa Zagrebačkom, Bugarskom i Makedonskom burzom.

Osnovani su i regionalni private equity fond ENEF od 40 milijuna eura kao i venture capital fond ENIF vrijedan također 40 milijuna eura koji će služiti tvrtkama koje su tek pokrenute kako bi razvile svoje ideje koje banke, zbog nedostatka boniteta, najčešće ne mogu financirati.

Takav fond nedostaje na domaćem tržištu kako bi se premostio jaz između financiranja u razdoblju nakon osnivanja tvrtke i njezina razvoja u tvrtku sa stabilnim prihodima.

Koliko iznose dosadašnja ulaganja vaše banke u Hrvatsku, a koliko u zemlje naše regije?
U Hrvatskoj je do sada uloženo oko 2,9 milijardi eura u više od 160 pojedinačnih projekata. U 2013. smo investirali oko 288 milijuna eura u 19 projekata u odnosu na 210 milijuna eura i 13 projekata u godini ranije.

Struktura financiranja odražava potražnju i stanje na tržištu. Sve se češće financiraju ulaganja u učinkovitost, operativnu i financijsku, a sve s ciljem povećanja konkurentnosti, posebno sada kada je Hrvatska članica EU i u okruženju slabe potražnje.

Struktura portfelja banke po sektorima je vrlo raznolika, uključuje ulaganja u infrastrukturu (33%), korporativni sektor (25%), financijski sektor (33%) te ulaganja u energiju i resurse (10%), od čega ulaganja u privatni sektor čine skoro 70% ukupnog portfelja.

Zainteresirani smo dati podršku strateškom kapitalu kod privatizacija, javno-privatnog partnerstva (JPP) koji može transferom svog znanja i tehnologije unaprijediti poslovanje, ali isto tako i domaćem kapitalu zainteresiranom za prekogranično širenje.

U cijeloj središnjoj i jugoistočnoj Europi lani smo uložili oko 3,3 milijarde eura, od čega je najviše investirano u Poljskoj (757 milijuna eura), u Srbiji (424 milijuna eura), u BiH (208 milijuna eura) te u Mađarskoj (200 milijuna eura).

S kojim ste hrvatskim kompanijama dosad ostvarili suradnju te koje biste projekte izdvojili kao posebno značajne?
Svaku investiciju u mala poduzeća smatramo posebno značajnom jer mala i srednja poduzeća čine više od 95% našeg cjelokupnog gospodarstva. U zadnjih 12 mjeseci direktno smo financirali tri takve tvrtke: Podatkovni centar Križ, Vodoskok i Piramidu.

Također, preko komercijalnih banaka i leasing društava plasirali smo 125 milijuna eura sredstava upravo za malo i srednje poduzetništvo, uključujući i sredstva za investicije u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore.

Projekt s ABS Sisak je svakako bitan za naše gospodarstvo, a EBRD je s 20 milijuna eura financirao preuređenje postojećih proizvodnih pogona i implementaciju nove opreme. Tim projektom omogućeno je dovršenje operativnog post-privatizacijskog restrukturiranja sisačke željezare, nakon dva neuspjela pokušaja strateških kupaca te zatvaranja postrojenja u prosincu 2011. godine.

EBRD financiranje pomoglo je sponzoru, grupaciji Danieli, da iznova započne s proizvodnjom i unaprijedi proizvodni proces kako bi Sisak mogao proizvoditi specijalizirane poluproizvode od čelika visokog profila, uz znatnu uštedu energije i drugih resursa.

Za očekivati je da će uspjeh ABS Siska postati primjer uspješnog restrukturiranja velikih industrijskih tvrtki ne samo za Hrvatsku nego i za cijelu regiju, koji će se moći primijeniti i na druge industrije.

Od većih projekata spomenula bih financijski aranžman EBRD-a od 307 milijuna eura Atlantic grupi koji je ujedno predstavljao najveće sindicirano financiranje u jugoistočnoj Europi te godine.

Udio vlastitih sredstava banke od 60 milijuna eura bio je najveći među financijerima.

Paket equity i quasi equity od 57,5 milijuna eura za preuzimanje Droge Kolinske bio je također ključan pri realizaciji najveće prekogranične akvizicije. Ove godine podržali smo izgradnju njihove nove tvornice u Novoj Gradiški s kreditom od 10 milijuna eura.

Od posebnog je značaja i Agrokorova investicija u bioplinsko postrojenje za proizvodnju električne i toplinske energije na lokaciji Gradec u blizini Vrbovca.

Bioplinsko postrojenje koristi između ostalog i termički obrađen klaonički otpad pridonoseći većem očuvanju okoliša i smanjenju utroška energije.

Hrvatska je već 15 mjeseci članica EU. Mislite li da je članstvo u Uniji u proteklom periodu imalo nekog pozitivnog odraza na hrvatsko gospodarstvo? Što se može i treba učiniti kako bi ti učinci bili bolji i vidljiviji?
Za gospodarski rast bitna su ulaganja strateških i financijskih partnera kao i sredstva EU fondova. Još uvijek je rano da se vide učinci vezano za korištenje sredstava iz EU fondova.

Europski parlament odobrio je dugogodišnji budžet za razdoblje 2014. – 2020. u iznosu od 960 milijardi eura od čega je 9 milijardi predviđeno za Hrvatsku.

Učinkovito korištenje sredstva EU fondova može potpomoći rast jer pokreće niz popratnih industrija vezanih za samog nositelja projekta, poput građevinarstva ili proizvodnje mehanizacije. EBRD može pomoći kod pripreme i financiranja nacionalne komponente.

U kojoj je mjeri Hrvatska u zadnjih godinu dana postala interesantnija stranim investitorima?
Privatizacije, projekti javno-privatnog partnerstva i koncesije su načini privlačenja kapitala.

Sadašnje makroekonomsko okruženje je izuzetno teško te ima utjecaja na investitore. Zbog toga je od velike važnosti unaprijediti investicijsko okruženje kako bi Hrvatska postala što poželjnije odredište za investicije.

Ono što se može napraviti je što profesionalnije pripremiti tvrtke za prodaju kao i sam prodajni proces, što uključuje angažman adekvatnih pravnih, financijskih i tehničkih stručnjaka.

Također, potreban je i angažman stručnjaka u menadžmentu javne uprave kao nositelju reformi u javnim poduzećima. Time bi se ujedno i smanjile i relativno česte promjene u upravama i pospješilo provođenje reformi.

Nedavno ste podržali projekt “Potpora kvalitetnim prehrambenim proizvodima u Hrvatskoj za poboljšanje veza poljoprivredno-prehrambenih tvrtki i proizvođača”, koji je rezultirao zaštitom naziva sa zemljopisnim oznakama neretvanskih mandarina i baranjskog kulena. Kako gledate na ovu suradnju, koji je njen značaj te imate li u planu slične projekte u prehrambenom sektoru?
To je bio zajednički projekt EBRD-a i Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), koji je proveden u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, Neretvanskom udrugom voćara “Mandarina” iz Opuzena, Udrugom proizvođača kulena “Baranjski kulen” iz Belog Manastira te koncernom Agrokor.

Znak zemljopisne oznake upotrebljava se za proizvode koji posjeduju određenu osobitu kakvoću, ugled ili značajke koje se prvenstveno mogu pripisati njihovom podrijetlu.

Zaštita ovih proizvoda, osim što podiže njihovu konkurentnost, pruža mogućnost lokalnim proizvođačima da njihov kvalitetan i zaštićeni proizvod učinkovitije pristupi širem tržištu, i to prvenstveno boljim pristupom distribucijskim mrežama.

Trenutno razmatramo suradnju s Ministarstvom poljoprivrede u sektoru voda koja bi mogla uključiti paket tehničke pomoći za unaprjeđenje tog sektora.

Također, spremi smo angažirati tehničku pomoć kako bismo pokušali sagledati moguća unaprjeđenja skladišnice kao instrumenta osiguravanja kredita kod komercijalnih banaka vezano za financiranje poljoprivrednih žitarica i uljarica.

Što je po vašem mišljenju ključno za hrvatsku prehrambenu industriju kako bi ostvarila bolje rezultate? Gdje leže prilike za rast?
Hrvatska ima dobru prehrambenu industriju i jake brendove koje treba jačati, podupirati njihovo širenje u regiji i posebno u novim članicama EU koje poznaju naše tržište i imaju povjerenje u kvalitetu proizvoda.

Osobno mislim da će lokalni brendovi iz agrobiznis sektora i turizam biti najatraktivniji investitorima.

Pritom smatram kako strategiju uspjeha i konkurentnosti treba graditi na dodanim vrijednostima, specifičnostima, poštujući pritom izvornosti proizvoda, jer nemamo predispozicije za natjecanje u igri velikih brojeva u usporedbi s jačim europskim gospodarstvima, a ni najjeftiniju radnu snagu u odnosu na zemlje u regiji.

Hrvatska prehrambena industrija može postati regionalni lider. Hrvatske su tvrtke napravile najveći iskorak u regiji glede investicija, akvizicija i prepoznatljivosti brendova.

Još 2003. godine Agrokor je preuzeo srpskog proizvođača sladoleda i smrznute hrane – Frikom, dok je Lura, današnji Dukat, kupila Somboled. Obje su tvrtke nastavile daljnje širenje u regiji.

Agrokor je zauzeo liderske tržišne pozicije sa svojim brendovima i u prehrambenoj industriji i u maloprodaji u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji. Atlanticovo preuzimanje Droge Kolinske napravilo je važan iskorak, proširivši ne samo portfelj proizvoda nego i tržišta poslovanja.

Neke od domaćih prehrambenih kompanija već su desetljećima prisutne na tržištima EU, kao što su Podravka i Viro tvornica šećera ili Atlantic grupa koja je investirala izravno na tržišta Europske unije, u segmentu sportske prehrane, u njemački Haleko još 2005.

Međutim, većinu domaćih tvrtki ograničava troškovna nekonkurentnost i nedovoljni budžeti koji bi podržali prvo marketinšku promociju a potom i distribuciju.

Jedan od mogućih odgovora može biti zajedničko nastupanje na novim tržištima, posebno u onim slučajevima gdje su proizvodni portfelji kompatibilni te je korištenje zajedničke distribucijske platforme moguće.

FMCG & Retail Business Arena održava se već petu godinu za redom. Kakva su vaša iskustva do sada i koliko ste zadovoljni s dosadašnjim uspjehom ove konferencije te suradnjom sa suorganizatorom Infoarena grupom?
Godišnji skupovi FMCG & Retail Business Arene postali su mjesto susreta javnog i privatnog sektora, vodećih menadžera iz prehrambenog sektora, financijskih institucija, uključujući komercijalne i razvojne banke, privatne equity fondove te predstavnike ministarstava poljoprivrede iz regije.

Suradnja s Infoarenom i EBRD-om na organizaciji FMCG & Retail Business Arene je izuzetno dobra. EBRD je institucionalni partner, uglavnom aktivan u izradi programa te izboru tema, dok Infoarena preuzima na sebe organizaciju događaja pružajući potpunu logističku podršku.

Što možemo očekivati od ovogodišnje konferencije koja se ovaj put održava u Dubrovniku i u nešto dužem trajanju? Koje su glavne teme o kojima će se raspravljati i tko su glavni govornici?
U sklopu ovogodišnje glavne teme “Kako upravljati izazovima i iskoristiti prilike” razgovarat će se o nekoliko važnih područja poput povezivanja regije Crnog mora i Dunava s mediteranskim zemaljama koje obilježava jaka potražnja za žitaricama, te o inovacijama u maloprodaji usko povezanim s potrošačima ali i proizvođačima.

Ministarstvo poljoprivrede podržalo je ovogodišnju konferenciju te se očekuje i vrlo zanimljiv okrugli stol ministara poljoprivrede koji će predstaviti inicijative i strategije za unaprjeđenje međunarodne poslovne suradnje. U sklopu Arene održat će se dinamičan okrugli stol o equity ulaganjima, povezivanjima i konsolidaciji u FMCG industriji.

Rumunjska će biti predstavljena kao zemlja sa zanimljivim mogućnostima za ulaganje u prehrambenoj industriji i maloprodaji pri čemu će u okruglom stolu sudjelovati menadžeri iz vodećih tvrtki kao što su Expur, Luka Constanta, Agricover, Sam Mills, itd.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *